Među 139 ekonomija svijeta, BiH se na ljestvici Globalnog inovacijskog indeksa (GII) našla na 92. mjestu i najlošije je rangirana od svih zemalja u okruženju.

Primjera radi, Hrvatska je 40. mjestu, Srbija na 54., Sjeverna Makedonija na 63., a Crna Gora na 64.

GII predstavlja vodeću referencu za mjerenje inovacionog učinka ekonomija širom svijeta, a izgrađen je na velikom skupu podataka, odnosno zbirci od 81 pokazatelja iz međunarodnih javnih i privatnih izvora. Inovacije se mjere na osnovu kriterijuma koji uključuju institucije, ljudski kapital i istraživanja, infrastrukturu, poslovnu sofisticiranost, tržišnu sofisticiranost, rezultate znanja i tehnologije te kreativne rezultate.

Najlošiji indeks
BiH je, praktično, nazadovala u svim područjima.

Ugledni ekonomski stručnjak, Vjekoslav Domljan, koji rezultate GII kontinuirano prati, kaže da BiH ima najlošiji indeks, zapravo, u posljednjih šest godina. Ključ svega je, navodi, da BiH mora povećati produktivnost.

“BiH ima stopu rasta od 2,5 posto godišnje, dakle BDP-a, a da bi stigla zemlje visokog dohotka, mora povećati stopu rasta na najmanje šest i sedam posto, jer i zemlje visokog dohotka imaju dugoročnu stopu rasta od dva posto. Dakle, ako slijedimo 2,5 posto, treba nam stoljeće da ih stignemo. Da bismo skratili to i da bismo život građanima BiH učinili boljim, moramo povećati produktivnost. U jednoj manjoj mjeri možemo povećati zaposlenost, ali sve teže, jer imamo problema s tržištem rada”, govori Domljan za „Dnevni avaz“.

U kakvoj je trenutnoj situaciji BiH, Domljan objašnjava slikovito.

“BiH liči na čovjeka koji ima jednu ruku slomljenu, druge nema, a noge mu zavezane i kao takav je bačen u vodu i treba da ispliva. Kada kažem to, mislim na sljedeće: BiH ima valutni odbor, dakle, nema monetarnu politiku, odnosno nema jednu ruku, druga ruka je fiskalna politika, koja je razdrobljena, jer imamo na nivou države indirektne poreze, direktne na nivou entiteta, a u slučaju Federacije BiH podijeljene između Federacije i 10 kantona, što znači fragmentirana, nekoordinirana, fiskalna politika ili jednostavno kazano slomljena ruka. Noge su zavezane zbog situacije s Ustavom, ne možemo ništa mijenjati i popravljati i u toj situaciji ekonomija može napredovati ako uvede politiku produktivnosti”, govori Domljan.

Afričke zemlje
Naglašava da se politika produktivnosti temelji na dvije osnove, a to je inovativnost i obuka, odnosno trening.

“Nažalost, našim razvojnim dokumentima se riječ produktivnost gotovo ne može naći, a da ne govorimo o inovativnosti i šta zapravo radimo. Prema posljednjim raspoloživim pokazateljima, za istraživanje i razvoj mi izdvajamo 0,2 posto BDP-a. Afričke zemlje izdvajaju 0,5 posto, a cilj im je jedan posto. Cilj Evropske unije je tri, a realiziraju ga sa 2,2 posto. Globalni prosjek je također 2,2 posto i BiH sa 0,2 ne može biti inovativna i ne može biti konkurentna”, podvlači ovaj stručnjak.

Da stvar bude gora, umjesto napretka, BiH se na toj ljestvici strmoglavila sa 80. mjesta na kojem je bila prošle godine, na 92. poziciju.

To nije fikcija
“Ovo nam je najlošiji indeks u posljednjih šest godina. Zapravo smo na začelju svijeta. Ali, znamo recept. Trebamo utemeljiti globalne centre kompetencija i izvrsnosti. Kada govorimo o FBiH, trebamo vidjeti koje su postojeće, a koje pitencijalne komparativne prednosti i u tom sektoru praviti barem jedan centar izvrsnosti. Recimo u Sarajevu proizvodnju softvera, a u Mostaru obnovljivih izvora energije i turizma, tako i za Tuzlu, Zenicu i kroz to, uz pomoć države, izvršiti povezivanje istraživača, radnika, teoretičara i praktičara. To nije fikcija, to sve piše u Strategiiji razvoja FBiH 2021. – 2027., ali nismo ništa uradili”, zaključuje Domljan.