Connect with us

Zanimljivosti

NOVO PRAVILO: Doplata na ostatke hrane u restoranima!

Njemački restorani najavljuju uvođenje doplate za hranu koja se ne pojede na švedskom stolu.

Boško Bubanja kaže da ne vjeruje da bi ovakva praksa mogla skorije da zaživi na ovim prostorima.

Koliko puta vam se dogodilo da kada odete na švedski sto, uzmete više nego što zaista možete da pojedete? Oči gladne, stomak sit, a tanjir pun. Upravo o tome se sada polemiše u Njemačkoj, gdje restorani razmišljaju da uvedu dodatnu naplatu za hranu koja ostane u tanjiru.

Na ovu temu za Kurir televiziju govorili su Boško Bubanja, predsjednik udruženja Event industrija Srbije, i kuvar Milan Stojanović.

Ličina kaže da bacanje hrane jeste veliki problem, a prema izvještaju UN godišnje se baci 931 milion, a prema statistikama u Srbiji baci se oko 250 hiljada tona hrane.

“Hranu koja se ne pojede pakujemo i koristimo za stoku, isklučivo živinu. Imamo prijatelje koji nose hranu, pogotovo hleb, koji nikada ne bacamo, već se on pakuje. Kod nas je tradicija godinama unazad da se sve što pretekne ponese. Ljudi oji se bave stočarstvom i uzgajanjem živine ponesu to, ali naše porcije su jako ukusne pa je teško da nešto ostane posle naših obroka”, kaže jedan od ugostitelja iz Novog Pazara.

Bubanja kaže da je ovo pravilo uvedeno u nekim rezortima najviše kategorije, a nije strana praksa ni u Turskoj koja je poznata po švedskim stolovima:

“Ne verujem da će se to kod nas skorije pojaviti. Kada jedete po tim restoranima to i platite, nekada ljudi ne mogu da pojedu sve pa se u nekim restoranima i pakuje za poneti. Kada su u pitanju proslave, nikada nećete moći da naplatite gostu to što nešto nije pojeo, jer to plaćaju slavljenici”. kaže Bubanja.

On dodaje da kod švedskog stola mora da postoji neko predjelo, odnosno hladno predjelo, čorba, toplo predjelo, a u toku događaja koji traje više sati ljudi rasporede ovu hranu tokom vremena i ona bude pojedena.

“Ovako treba pristupati i švedskim stolovima, prvo uzmete neke slane delikatese, pršuta, sirevi, pecivo, salata, pasta, onda nakon pauze uzmete neko glavno jelo uz priloge. Ipak, naše navike nisu takve, pa gosti u prvom prolazu uzmu da jedu i ne razmišljaju više o hrani”.

Stojanović kaže da je bacanje hrane tužno, pa je i dodao:

“Tužno je dati novac i trud. Sreća je to retko, moj restoran je a-la-carte i jako je malo hrane koja se baca, to su uglavnom salate. Žena koja radi na prijemu ima kucu i skuplja hranu za nju”. kaže Stojanović.

On dodaje da devedesetih godina radio u Njemačkoj, gde je primijetio da se nikada ne dešava da Nijemac ne ponese iz restorana hranu koju nije pojeo.

“U Nemačkoj može da zaživi ovaj zakon. Drugar je bio pre par dana u Milanu, kineski restoran, 26 evra, neograničena hrana, ali ukoliko ne pojedete sve, doplatite”, kaže Stojanović.

Related Topics:

Zanimljivosti

SVEŠTENIK TUŽIO OPENAI: ChatGPT mu davao opasne savjete

Kada je jedan sveštenik osjetio ozbiljne zdravstvene tegobe, umjesto da ode u bolnicu, obratio se vještačkoj inteligenciji – a odgovor koji je dobio mogao je da ga košta života

Jedan sveštenik je tužio kompaniju OpenAI tvrdeći da mu je softver dao “izuzetno opasne medicinske preporuke”, navodi se u izvještaju lista The New York Times. To je navodno dovelo do odlaganja liječenja niza plućnih embolija, jer je ChatGPTnavodno rekao Skotu Vintersu da simptomi koje je opisao “nisu ništa opasno”.

Izvještava se da se čak pozivao i na njegova vjerska uverenja, govoreći mu da “Bog nije stvorio tvoje tijelo da neprestano otkazuje”.

U tužbi se OpenAI i generalni direktor Sem Altman optužuju za nemar i “neovlašćeno bavljenje medicinom”. Ukazuje se na više slučajeva u kojima je četbot nudio sopstvene dijagnoze i planove liječenja. Četbot je takođe navodno rekao Vintersu da ignoriše molbe prijatelja i porodice da potraži pravu medicinsku pomoć.

“On se ubacuje kao klin između korisnika i njegovog okruženja u stvarnom životu”, rekla je za The New York TimesMitali Džain, koadvokat i izvršna direktorka organizacije Tech Justice Law.

S tim u vezi, Vinters navodi da je rekao četbotu da “ljudi u mojoj crkvi misle da sam lud što ne idem u bolnicu”. U tužbi se navodi da je četbot odgovorio riječima: “Većina ljudi (uključujući i dobronamjerne članove crkve) jednostavno ne razumije”.

On traži novčanu odštetu od kompanije OpenAI, ali takođe traži od suda da obustavi rad platforme ChatGPT Health dok nezavisni procjenitelji ne utvrde da je bezbjedna za upotrebu. Riječ je o platformi koja podstiče korisnike da na četbot otpremaju zdravstvenu dokumentaciju.

Na kraju, u tužbi se zahtijevaju čvršće zaštitne mjere kako bi se ChatGPT spriječio da odgovara na pitanja o specifičnim medicinskim tretmanima i dijagnozama. ChatGPT bi već trebalo da ima uspostavljene zaštitne mjere za ovakve stvari, ali u tužbi se navodi da one u ovom slučaju nisu funkcionisale pouzdano.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

NAUČNICI ZBUNJENI: Ova pečurka izaziva halucinacije patuljaka

Delikatesna pečurka iz kineske provincije Junan krije neobičnu tajnu – nakon konzumacije kod pojedinih ljudi izaziva višednevne halucinacije u kojima vide mnoštvo sićušnih patuljaka, a naučnici još ne znaju koja supstanca stoji iza ovog fenomena.

Kako navodi “Gardijan”, ova gljiva raste u simbiozi s borovima i veoma je cijenjena zbog ukusa, ali njena konzumacija može da dovede do višednevnih halucinacija u kojima se pojavljuju prikazi patuljastih osoba u jarkoj odjeći koje skaču, trče, penju se i igraju u inače sasvim uobičajenom okruženju.

Naučnici navode da su takve vizije specifične upravo za ovu pečurku i da se razlikuju od halucinacija koje izazivaju psilocibinske, odnosno takozvane “magične pečurke”, čije dejstvo potiče od psihoaktivne supstance psilocibina.

Iako Lanmaoa asiatica nije srodna psilocibinskim pečurkama, supstanca odgovorna za halucinacije još nije identifikovana.

Prema dosadašnjim saznanjima, halucinacije izazvane ovom pečurkom gotovo uvijek uključuju prikaze sitnih ljudi i mogu da traju nekoliko dana.

Istraživanja pokazuju i da se supstanca koja izaziva halucinacije uništava ukoliko se pečurka kuva najmanje 15 minuta prije konzumiranja.

Osim u kineskoj provinciji Junan, Lanmaoa asiatica do sada je zabilježena samo na Filipinima.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

“ZVIJER” OD 770 KILOGRAMA SE VRATILA IZ DUBINA: Uhvaćena najveća bijela ajkule ikada

Poslije nekoliko mjeseci bez ikakvog signala, najveća bijela ajkula ikada zabilježena u Atlantskom okeanu ponovo je uočena, a stručnjaci vjeruju da se kreće ka sjeveru u potrazi za hranom.

Najveća bela ajkula ikada registrovana u Atlantskom okeanu, “Contender”, ponovo je zabilježena nakon višemjesečnog nestanka sa sistema satelitskog praćenja.

Ajkula, duga više od četiri metra i teška oko 770 kilograma, posljednji put je registrovana u aprilu u blizini zaliva Pamliko Saund u američkoj saveznoj državi Severna Karolina, nakon čega je nestala sa radara jer je zaronila u velike dubine.

Signal je ponovo uhvaćen, ali lokacija nije poznata
Istraživački tim OCEARCH, koji prati kretanje velikih bijelih ajkula, saopštio je da je prošle srijede uređaj za praćenje ponovo poslao signal.

Međutim, radilo se o slabom satelitskom signalu, poznatom kao “Z-ping”, što znači da peraje ajkule nije bilo dovoljno dugo iznad površine vode kako bi uređaj poslao precizne podatke o njenoj lokaciji.

Zbog toga istraživači trenutno ne mogu sa sigurnošću da utvrde gdje se ajkula nalazi.

Kreće se ka oblastima bogatim plijenom
Na osnovu dosadašnjih istraživanja i migracionih obrazaca velikih belih ajkula, stručnjaci smatraju da bi “Contender” mogao da pliva ka Kejp Kodu u američkoj saveznoj državi Masačusets ili ka obalama Atlantske Kanade.

Kako navode iz organizacije OCEARCH, velike bijele ajkule u zapadnom dijelu Sjevernog Atlantika tokom leta i početkom jeseni redovno migriraju ka severu u potrazi za hranom.

“Kejp Kod i Atlantska Kanada nude odgovarajuću temperaturu mora i obilje plijena, prije svega foka i velikih vrsta riba”, saopštili su iz OCEARCH-a.

Prešao više od 11.000 kilometara
Ajkula “Contender” obeležena je satelitskim uređajem u januaru 2025. godine u severnom Atlantiku, nedaleko od obala američkih saveznih država Džordžija i Florida.

Od tada je, prema podacima istraživača, prešla više od 7.000 milja (oko 11.300 kilometara) duž istočne obale Sjeverne Amerike, što je čini jednom od najpraćenijih velikih bijelih ajkula na svijetu.

Nastavi čitati

Aktuelno