Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto u četvrtak je u Njujorku, tokom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, optužio Hrvatsku da iskorištava kriznu situaciju i naplaćuje „ratnu premiju“ na naftu koja se isporučuje u Mađarsku.

Sijarto je poručio da mađarska vlada neće dopustiti da, kako je rekao, „hrvatska pohlepa za profitom poništi rezultate smanjenja troškova režija“.

Govoreći o oprečnim izvještajima u vezi sa kapacitetom Jadranskog naftovoda, istakao je da bi Mađarska mogla da uvozi znatno više prirodnog gasa i nafte iz Hrvatske nego što joj sadašnja energetska infrastruktura omogućava. Dodao je i da „razvijenost hrvatskog naftovoda znatno zaostaje za mađarskim“.

„Ako naftu u Mađarsku možemo transportovati samo preko Hrvatske, onda tim naftovodom nije moguće obezbijediti dovoljne količine za nesmetanu opskrbu Mađarske i Slovačke. Prošle sedmice urađen je test koji je pokazao da Jadranski naftovod ne može dugoročno transportovati velike količine pod visokim pritiskom bez prekida“, naglasio je ministar.

Potom je iznio direktnu optužbu: „Nažalost, mora se vidjeti da Hrvati profitiraju od nas. Profitiraju od ratne situacije. Od izbijanja rata podigli su cijenu tranzitnog prevoza naftovodom na pet puta veću od evropskih referentnih vrijednosti i time nam naplaćuju ratnu nadoplatu.“

Sijarto je zaključio: „Hrvati svoju pohlepu ne bi trebali iskaljivati na nama. I još jednom ponavljam – nećemo dopustiti da pohlepa Hrvata odnese rezultate mađarskog smanjenja troškova režija.“

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp najavio je novu rundu carina, uključujući tarifu od 100 odsto na brendirane farmaceutske lijekove, od 30 odsto na tapacirani namještaj, od 50 odsto na kuhinjske i kupatilske elemente i od 30 odsto na teške kamione.

Nove tarife stupaju na snagu 1. oktobra, prenosi Si-Bi-Es njuz.

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social naveo da se carina na farmaceutske proizvode neće primjenjivati na kompanije koje započnu proizvodnju u SAD.

Prošle godine SAD su uvezle gotovo 233 milijarde dolara farmaceutskih i medicinskih proizvoda, a ekonomisti upozoravaju da bi povećane carine mogle da podignu troškove lijekova, zdravstvene zaštite i državnih programa “Medicare” i “Medicaid”.

Tramp je ocijenio da strani proizvođači “preplavljuju” američko tržište namještajem i elementima, navodeći nacionalnu bezbjednost kao razlog za uvođenje carina, prenosi

Povećani troškovi elemenata mogli bi dodatno da opterete graditelje kuća u uslovima visoke kamatne stope i nestašice stanova.

Tramp je ranije najavio veliku carinsku istragu o uvozu namještaja, a sada je potvrdio carinu od 25 odsto na teške kamione kako bi zaštitio domaće proizvođače, poput kompanija “Peterbilt”, “Kenworth”, “Freightliner” i “Mack Trucks”.

Ekonomski podaci pokazuju da carine podižu potrošačke cijene, iako je predsjednik rekao da “nema inflacije” i nazvao svoju trgovinsku politiku “nevjerovatnim uspjehom”.

Rusija zabranjuje izvoz goriva do kraja godine jer su benzinske stanice širom zemlje, sve češće prazne zbog ukrajinskih napada dronovima.

Kijev je pojačao udare na ruske rafinerije, crpne stanice i vozove s gorivom tokom ljeta, kada je potražnja tradicionalno najveća jer ljudi više putuju na odmore. Cilj je bio poremetiti lance snabjedavanja.

Tako su ruski funkcioneri u početku nestašice objašnjavali “logističkim razlozima” i obećavali da će benzin i dizel uskoro ponovno teći, nestašice su se posljednjih sedmica samo pogoršale.

Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je ove nedjelje pogodilo više ruskih postrojenja za proizvodnju goriva i crpnih stanica, uključujući i veliku rafineriju u Baškiriji, na jugu Rusije, kojom upravlja Gazprom.

Najnovija zabrana izvoza posljednji je pokušaj Kremlja da se nosi s nestašicama. Moskva je najprije u omartu zabranila dio izvoza benzina, da bi u julu proširila zabranu na sve velike proizvođače.

U četvrtak 25. septembra je ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak objavio da će embargo biti produžen do kraja godine te da će zabrana obuhvatiti i dio izvoza dizela.

“Blagi manjak” i ruski prihodi
Prema državnoj agenciji TASS, Novak je priznao da postoji “doista blagi manjak naftnih derivata”, ali je rekao da se on “pokriva akumuliranim zalihama”.

Rusija je među najvećim svjetskim proizvođačima dizela, a njegov izvoz važan je izvor prihoda za državni budžet.

“Sankcije koje najbrže djeluju”
Proruske novine Izvestija izvijestile su da su benzinske stanice u nekoliko regija počele ograničavati prodaju benzina i dizela, dopuštajući kupcima da kupe samo određenu količinu.

Ruska vlada uvelike ovisi o prihodima od nafte i plina, koji čine otprilike trećinu saveznog proračuna i ključni su za financiranje rata. Stoga su napadi na naftnu infrastrukturu logičan korak za Kijev, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao ih je “sankcijama koje djeluju najbrže”.

Krim u najvećim problemima
Najgore je stanje na Krimu. Privatni poslovni list Kommersant objavio je u srijedu da je otprilike polovina benzinskih pumpi na Krimu izvan funkcije zbog nestašica.

Redovi, prazne pumpe i sarkazam
Na društvenim mrežama pojavile su se snimci i fotografije dugih redova automobila pred rijetkim pumpama koje još imaju goriva. Popularni Telegram kanal Crimean Wind, koji objavljuje informacije s terena, objavio je je u srijedu da je Sevastopol, najveći grad na Krimu, potpuno ostao bez benzina.

Naveli su da su, kada su na jednu pumpu u gradu stigla dvije cisterne, gotovo odmah nastali ogromni redovi automobila. Za samo nekoliko sati cisterne su bile prazne. Kanal je dodao da se benzin sada prodaje za otprilike trećinu više nego prošlog mjeseca.

“Još nema redova za sijeno, a cijene konja i magaraca stabilne su”, poručili su sarkastično s tog kanala, prenosi Index.