Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oglasio se nakon što je samo dva dana poslije asfaltiranja u Ulici Braće Jugovića došlo do pucanja i zakrpa na novo urađenoj saobraćajnici.

– Nedopustivo je da bilo ko pomisli da može ovako postupati prema svom gradu, svojoj zemlji i otadžbini. Nedopustivo je da se iza nas ostavljaju ovakvi tragovi: neuredni, isflekani, već ispucali i zakrpljeni, i to samo dva dana nakon što je završeno asfaltiranje – poručio je Stanivuković.

On je naglasio da Grad neće tolerisati ovakvo urušavanje standarda.

– Ako danas pristanemo na ovakvu ulicu, sutra ćemo pristati da nam tako izgledaju škole, bolnice, pa i država. Izvođač će ponovo izaći na teren i raditi sve dok ulica ne bude urađena u skladu sa najvišim kriterijumima kvaliteta i važećim standardima. Građani moraju dobiti ono što zaslužuju – ulicu koja će trajati. Oni koji ovako nastave raditi ići će na crne liste i biće im zabranjeno dalje poslovanje sa Gradom – rekao je gradonačelnik.

Stanivuković je istakao da je problem posljedica dugogodišnje politike tolerisanja prosječnosti i korupcije.

– Ovo je slika sistema koji godinama toleriše proizvoljnost i neozbiljnost, a cijenu toga danas plaćaju građani. Degradacija i nedostatak kvaliteta ogledalo su pogrešne politike, ali to moramo mijenjati! – naglasio je.

Na kraju je uputio i izvinjenje građanima.

– U svemu ovome osjećam i svoju odgovornost, ali i odgovornost svojih saradnika i dijela nadzora. Građanima dugujem iskreno izvinjenje i molbu za još malo strpljenja, kako bismo posao završili najbolje i najkvalitetnije, onako kako oni s pravom očekuju – poručio je Stanivuković.

Grad je pet puta predlagao da se pitanje Gradskog olimpijskog bazena uvrsti u dnevni red i riješi na Skupštini, ali da SNSD to nije dozvolio.

SNSD danas pokušava da se predstavi kao spasilac Gradskog olimpijskog bazena, a zapravo su oni ti koji su ostavili Akvanu u ogromnim gubicima. Od trenutka kada smo preuzeli odgovornost, Grad je izmirio brojne dugove i obaveze koje smo zatekli nakon njih, a radi se o akumuliranih oko 12 miliona maraka. Realnih obaveza prema dobavljačima, sporova i presuda bilo je oko 7 miliona, a više od 5 miliona smo već platili.

Poručili su ovo iz Gradskog odbora PDP Banjaluka, reagujući na saopštenje Gradskog odbora SNSD u kojem se kaže da „Gradski olimpijski bazen mora postati posebna javna ustanova, nezavisna od gubitaškog javnog preduzeća ‘Akvana’“, te da gradska vlast svjesno drži bazen pod ključem već mjesecima.

Iz Gradskog odbora PDP podsjećaju da je skupštinska većina predvođena SNSD novac namijenjen bazenu preusmjerila na povećanje plata direktorima ustanova koje podržavaju.

– To nije pomoć, to je direktna šteta za sve građane koji koriste bazen i žele da imaju uslove dostojne jednog olimpijskog objekta – ističu iz PDP.

Dodaje se da je Grad pet puta predlagao da se pitanje Gradskog olimpijskog bazena uvrsti u dnevni red i riješi na Skupštini, ali da SNSD to nije dozvolio.

– Umjesto konkretnih rješenja, bave se snimanjem videa i praznim saopštenjima. Ako žele zaista da pomognu, neka zakažu hitnu sjednicu i vrate novac bazenu. Tek tada možemo govoriti o rješenjima.

Do tada, sve drugo je samo puka gluma brige – kažu iz PDP, uz poruku da bi „briga“ SNSD za Gradski olimpijski bazen možda bila ozbiljnije shvaćena kada bi se sami sa sobom dogovorili, budući da jedan dan njihov odbornik predlaže jedno, a već drugog dana Gradski odbor saopštava nešto sasvim drugo.

Koncept inkluzivnog urbanog baštovanstva na kojem zajedno rade Grad Banja Luka i Univerzitet u Banjoj Luci predstavljen je i u Ljubljani, gdje su tokom proteklih dana boravili učesnici programa URBACT Pioneers Accelerator.

Inače, u procesu kreiranja vizija razvoja do 2035. godine Banja Luka se među 27 gradova Zapadnog Balkana istakla kao lider u inkluziji i pristupačnosti.

Projekt menadžer Grada Banje Luke Milada Šukalo poručila je da je veoma ponosna što je Banja Luka prepoznata kao grad koji prednjači u inkluzivnim i pristupačnim rješenjima u urbanom prostoru.

– Zaista možemo biti ponosni na to što je Tim koji je predstavljao naš grad u Ljubljani dobio izuzetno pozitivne komentare i podršku za koncept inkluzivnih urbanih bašta koji razvijamo zajedno sa tri fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci. Posebno raduje to što je Banja Luka navedena kao primjer dobre prakse, a zainteresovanost drugih gradova za naša iskustva samo potvrđuje da smo na dobrom putu – istakla je Šukalo.

Dodala je i to da je posebno važno to što se Banja Luka našla među potencijalnim domaćina završne ceremonije URBACT programa.

-Ovo predstavlja zaista važan podstrek za dalji rad u pravcu izgradnje grada koji je zaista po mjeri svih njegovih stanovnika – zaključila je Milada Šukalo.

Koordinator projekta Tijana Vujičić, kao predstavnik Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta i majka djeteta sa razvojnim poteškoćama, smatra da je ovo vrlo važno iskustvo za Grad i Univerzitet.

– Boravak u Ljubljani bio je odlična prilika da se upoznamo sa vrlo kreativnim metodama strateškog planiranja koje razvija URBACT program, inovativnim urbanim praksama Slovenije, ali i prilika da razmijenimo iskustva sa kolegama iz drugih gradova Zapadnog Balkana – poručila je ona.

Istakla je i to da je razvoj inkluzivnih programa izazovan zadatak u kojem su učenje i otvorenost za invovacije i prilagođavanja institucionalnih sistema vrlo važni, te dodala da je veoma značajno to što je Banja Luka opredijeljena da se razvija u tom pogledu.

– Srećni smo što je Banja Luka opredijeljena da se razvija na ovom polju i što možemo dati svoj doprinos. Kao roditelj djeteta sa poteškoćama, cijenim da je iskorak koji Banja Luka pravi na polju izgradnje inkluzivnijeg okruženja ohrabrenje za sve porodice koje uključuju osobe sa invaliditetom i djecu sa razvojnim poteškoćama – zaključila je Vujičić.