Connect with us

Svijet

PUTIN REGRUTUJE 100.000 MUŠKARACA: Predsjednik Rusije ovakvo naređenje nije dao POSLJEDNJIH 10 GODINA

Ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je na služenje vojnog roka više od 100.000 muškaraca, u najvećem jesenjem regrutnom ciklusu u gotovo 10 godina.

Kremlj planira da od oktobra do decembra u redovnu službu primi 135.000 mladića uzrasta od 18 do 30 godina.

Vojni rok obično podrazumijeva godinu dana provedenih u bazi unutar Rusije.

Iako redovna služba formalno ne znači i slanje na ukrajinsko ratište, što se po ruskom zakonu vodi kao mobilizacija, brojni su izvještaji o regrutima koji završavaju na prvoj liniji. Onima koji završe vojnu obuku vjerovatnoća slanja u rat dodatno raste.

Rusija pritom trpi velike gubitke u Ukrajini i mora da održava ofanzivu duž 1.000 kilometara duge linije fronta.

Milion mrtvih i ranjenih
Prema podacima britanskog Ministarstva odbrane, tokom rata je poginulo ili ranjeno više od milion ruskih vojnika. U septembru 2024. Putin je proširio vojsku na 1,5 miliona aktivnih vojnika, čime je čini jednom od najvećih oružanih sila na svijetu.

Od početka invazije 2022. godine, godišnje kvote za regrutaciju rastu u prosjeku za pet odsto. Ovogodišnja jesenja regrutacija najveća je od 2016, a kada se pribroji i 160.000 mladića pozvanih u proljećnom ciklusu, 2025. godina biće rekordna po broju novih regruta u posljednjih 10 godina.

Iako Putin tvrdi da radi na miru s Ukrajinom, ovaj potez će se jasno tumačiti kao priprema za nastavak rata.

SAD odobrava Kijevu izvođenje udara na teritoriju Rusije?
Sjedinjene Američke Države su u ponedjeljak dale signal da bi mogle da odobre Kijevu izvođenje dugometnih udara na ruskoj teritoriji američkim oružjem.

Kit Kelog, izaslanik Donalda Trampa, izjavio je u nedjelju da bi Ukrajina uskoro mogla da dobije zeleno svjetlo za napade duboko unutar Rusije.

Na pitanje da li je Tramp već donio odluku, Kelog je odgovorio:

– Ako pogledate šta je rekao predsjednik, šta je rekao potpredsjednik Dž.D. Vens i državni sekretar Marko Rubio – odgovor je da. Dodao je da treba koristiti mogućnost dubokih udara da nema sigurnih utočišta.

Američki potpredsjednik Vens potvrdio je da se u Vašingtonu raspravlja o slanju krstarećih raketa Tomahavk u Kijev, zahtjevu koji je Tramp ranije odbio.

– To je odluka koju će na kraju donijeti predsjednik – rekao je Vens, naglasivši da SAD razmatra i “niz zahtjeva iz Evrope”.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov u ponedjeljak je odbacio značaj mogućeg transfera oružja.

– Ne postoji čarobno oružje koje bi moglo da promijeni stanje na ratištu. Bile to Tomahavk rakete ili nešto drugo, neće promijeniti dinamiku rata – rekao je on, prenosi Telegraf.rs.

Related Topics:

Svijet

ŠOKANTNO PRIZNANJE: Tramp objasnio zbog čega Amerika nije napala Iran

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da su Sjedinjene Američke Države obustavile planirane vojne udare na Iran, nakon što je, kako tvrdi, iz Teherana i više zemalja Bliskog istoka stigao zahtjev da se pruži prilika za postizanje brzog sporazuma.

U objavi na društvenoj mreži “Truth Social” Tramp je naveo da su američke i izraelske snage bile spremne za napad, ali da je odlučio da odgodi vojnu akciju ukoliko pregovori u kratkom roku dovedu do dogovora.

Ključni uslovi: Ormuski moreuz i nuklearni program

Prema Trampovim riječima, okvir budućeg sporazuma podrazumijeva potpuno i trenutno otvaranje Ormuskog moreuza za međunarodni pomorski saobraćaj, kao i otklanjanje, kako je naveo, iranske nuklearne prijetnje. Dodao je da Izrael podržava odlaganje vojne akcije i pozvao sve uključene strane da što prije finalizuju dogovor koji bi spriječio novu eskalaciju sukoba u regionu, prenose Nezavisne novine.

Region i dalje u stanju pripravnosti

Trampova objava dolazi nakon višednevnih medijskih izvještaja da su SAD i Izrael razmatrali nove udare na ciljeve u Iranu zbog zastoja u diplomatskim pregovorima.

Istovremeno, američke ambasade u više država Bliskog istoka upozorile su svoje državljane na mogućnost iznenadne eskalacije, dok analitičari ocjenjuju da bi svaki novi sukob mogao ozbiljno ugroziti bezbjednost pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz, kojim prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte, te dodatno uzdrmati globalno energetsko tržište, navodi “PeninsulaQatar”.

Nastavi čitati

Svijet

HOROR NA MORU: Trajekt u plamenu, najmanje pet mrtvih i 41 osoba nestala

Najmanje pet osoba je poginulo, dok se za još 41 traga nakon što je na putničkom trajektu Mutiara Sentosa 2 izbio veliki požar u vodama kod indonezijskog ostrva Java.

Na brodu je u trenutku nesreće bilo ukupno 271 osoba, uključujući 232 putnika i 39 članova posade, a trajekt je plovio iz Surabaje prema Makasaru kada je vatra zahvatila plovilo u ranim jutarnjim časovima.

Putnici skakali u more da bi se spasili

Snimci koje je objavila Nacionalna agencija za potragu i spasavanje Indonezije prikazuju gust crni dim koji je progutao veći dio trajekta, dok su brojni putnici, obučeni u prsluke za spasavanje, čekali pomoć na palubi ili u očaju skakali u more kako bi pobjegli od plamena.

U akciju spasavanja uključili su se tegljači i teretni brodovi koji su se zatekli u blizini, a do poslijepodnevnih časova spaseno je 225 putnika i članova posade.

Potraga otežana zbog lošeg vremena

Indonežanske spasilačke službe, kojima se pridružila i ratna mornarica, nastavljaju intenzivnu potragu za nestalim osobama, iako operaciju otežavaju visoki talasi i nepovoljni vremenski uslovi.

Uzrok požara za sada nije poznat i predmet je istrage, a vlasti pokušavaju da utvrde kako je vatra izbila na plovilu koje redovno saobraća na jednoj od najprometnijih trajektnih linija između ostrva Java i Sulavesi.

Trajekti ključni za saobraćaj u Indoneziji

Indonezija, arhipelag sa više od 17.000 ostrva, u velikoj mjeri zavisi od trajektnog saobraćaja za prevoz ljudi i robe.

Zbog velikog broja plovila i čestih nepovoljnih vremenskih uslova, pomorske nesreće nisu rijetkost, pa vlasti posljednjih godina nastoje da unaprijede standarde bezbjednosti i sistem hitnog odgovora na moru, navodi CBS.

Nastavi čitati

Svijet

NOVA PRAVILA ZA VIZE: Za ulazak u SAD tražiće i do 20.000 dolara garancije

Američki State Department trajno će uvesti program prema kojem državljani 50 zemalja prilikom podnošenja zahtjeva za poslovne ili turističke vize mogu biti obavezani uplatiti novčanu garanciju u iznosu do 20.000 dolara.

Novo pravilo odnosi se na vize B-1 i B-2, namijenjene privremenim poslovnim i turističkim putovanjima, a na snagu će stupiti 3. augusta, kada bi trebalo biti objavljeno u američkom Službenom registru.

Konzularni službenici određivat će iznos garancije na osnovu okolnosti svakog pojedinačnog slučaja. Predviđeni iznosi su 10.000, 15.000 ili 20.000 dolara, dok je u okviru dosadašnjeg probnog programa najniža garancija iznosila 5.000 dolara, piše Reuters.

Garancija će biti vraćena ukoliko osoba napusti Sjedinjene Američke Države u dozvoljenom roku, ne otputuje prije isteka vize ili joj bude odbijen ulazak u zemlju. U slučaju prekoračenja dozvoljenog boravka novac može biti zadržan.

Program trenutno obuhvata 50 zemalja, od kojih je 30 afričkih. Na listi su, među ostalim, Alžir, Angola, Bangladeš, Kuba, Nigerija, Tunis, Venezuela i Zimbabve.

State Department navodi da je cilj programa smanjenje broja osoba koje ostaju u SAD-u nakon isteka dozvoljenog boravka.

Nastavi čitati

Aktuelno