Connect with us

Svijet

BLOKADA PARALISALA GLAS AMERIKE! Bez programa i uz OTPUŠTANJA ZAPOSLENIH

Američka vlada je u blokadi zbog sukoba demokrata i republikanaca, obustavljene u sve informativne emisije Glasa Amerike.

Prvog dana finansijske blokade, Trampova administracija obustavila je sve informativne emisije Glasa Amerike i otpustila sve novinare. To se nije dogodilo tokom prethodnih blokada: bez saveznog finansiranja, mnogi bi nastavili da rade bez plate ili bi bili poslati na prinudni odmor, a plate bi im bile isplaćene naknadno.

Otpušteni novinari
Američka vlada je od srijede u blokadi zbog sukoba demokrata i republikanaca u Senatu Kongresa, koji nije izglasao zakon o privremenom budžetskom finansiranju do 21. novembra. Demokrati i republikanci prebacuju jedni na druge odgovornost za blokadu. Demokrati su odbili da prihvate prijedlog republikanaca, zahtevajući odustajanje od smanjenja sredstava za zdravstvenu zaštitu siromašnijih Amerikanaca i srednje klase. Oko 750.000 službenika poslato je kućama, dok drugi, poput vojske i pripadnika Granične službe, rade bez plate, prenosi agencija Rojters. ijela kuća koristi finansijsku blokadu da maksimalno kazni političke protivnike, ističe Njujork Tajms: odmah u srijedu zaustavljeno je slanje milijardi dolara saveznim državama koje vode demokratski guverneri, uz najavu masovnih otpuštanja. Prvi potezi ukazuju na to da predsjednik Donald Tramp koristi blokadu kako bi ostvario svoj cilj, smanjenje budžeta i osveta političkim neprijateljima, piše NJT.

Postoje četiri moguća scenarija za okončanje blokade
Prva opcija je da nekoliko demokrata otkaže lojalnost. Tri demokratska poslanika glasala su u srijedu za republikanski prijedlog budžeta, ako im se pridruži još pet kolega, blokada bi mogla biti okončana. Republikanci insistiraju da se budžet odblokira pre bilo kakvih pregovora sa demokratama, prenosi NPR.
Druga mogućnost je da demokrate popuste. Kako blokada bude trajala, povećavaće se pritisak na demokrate da odustanu. Savezni službenici su ključno biračko tijelo demokrata, a upravo njima u blokadi preti gubitak posla i neisplaćene plate. Javnost bi mogla okriviti demokrate za štetu izazvanu blokadom, zbog prekida rada brojnih javnih servisa i gubitaka firmi koje sarađuju s vladom. Čak 65% birača je protiv blokade, prema novoj anketi Njujork Tajms, prenosi Jutarnji.
Treća opcija je da republikanci naprave ustupke. Moguće je da republikanci budu ti koji će popustiti, navodi BBC. Oni su i u prošlosti bili odgovorni za većinu blokada rada vlade, pa bi ih javnost i ovaj put mogla smatrati krivcima. Republikanska politika ima cilj da smanji ulogu države, manje socijalnih usluga, manje zaposlenih.
Četvrta mogućnost je da se blokada oduži. Poslednja blokada savezne vlade trajala je rekordnih 35 dana i završila se tek kada je američki vazdušni saobraćaj bio na ivici masovnih poremećaja. A ni tada nije bila potpuna blokada, jer je deo budžeta bio odobren. Ovog puta posljedice bi mogle biti ozbiljnije. Ako se sadašnja blokada oduži, moguće je da će nezadovoljni birači kazniti obe partije na izborima naredne godine.

Related Topics:

Svijet

“IRAN PRISTAO DA PREDA URANIJUM, RAT MOŽE DA SE ZAVRŠI”: Oglasio se Tramp, evo kada bi mogli da počnu pregovori

Teheran je, prema tvrdnjama Trampa, pristao da preda obogaćeni uranijum, dok bi novi pregovori mogli početi već za vikend. Iran se zasad nije oglasio.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Teheran pristao da preda obogaćeni uranijum, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda. Govoreći na događaju u Las Vegasu, Tramp je ocijenio da rat ide “izvrsno” i da bi uskoro mogao da se završi.

Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao da ne razvija nuklearno oružje i da preda ono što je nazvao “nuklearnom prašinom”, odnosno obogaćeni uranijum za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.

Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Tramp je dodao i da nije siguran da li će biti potrebno produžiti primirje, koje ističe za pet dana.

Nastavi čitati

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Aktuelno