Connect with us

Svijet

POTPUNI ZAOKRET! Njemačka želi smanjiti broj migranata u Evropi

Ograničiti migraciju, to je veliki projekt Aleksandra Dobrindta, njemačkog ministra unutrašnjih poslova, međutim po tom pitanju ne želi se previše oslanjati na Evropsku uniju, a zbog toga je svoje kolege iz EU pozvao na vanredni samit u Bavarsku.

Brži postupci za azil, neograničeni pritvor radi deportacije, digitalna pomoć pri prevođenju samo su neke od tema o kojima su u subotu razgovarali pojedini ministri iz Evropske unije. Prema ocjenama anlitičara, njemački ministar je sastankom želio još jednom skrenuti pažnju na svoju agendu strožeg kursa prema evropskoj politici azila.

Dobrindt: “Moramo ojačati migracijski pakt EU-a”
“Europi su potrebni jasnoća, dosljednost i više nadzora kada je migracijska politika u pitanju. Moramo ojačati migracijski pakt EU-a i postrožiti pravila o deportacijama”, rekao je Dobrindt prije početka sastanka u hotelu u centru Minhena, a prenijela je Njemačka novinaska agencija (DPA).

Suština, ideje ministra Njemačke kako piše DW je snažne evropske granice, brze deportacije i inovativna rješenja jer se samo na taj način može osigurati red, otvorenost i evropsko jedinstvo.

Dobrindt svojim kolegama predlaže znatno ubrzanje postupaka za azil. Ako je zahtjev za azil odbijen kao neosnovan, žalbe i tužbe više ne bi smjele odgađati konačnu odluku.

Nadalje, počinitelji krivičnih djela i osobe koje predstavljaju bezbjednosni rizik, a koje su dužne napustiti zemlju, bi trebalo biti moguće neograničeno pritvarati radi deportacije.Kako bi se olakšali postupci za azil, trebale bi se koristiti digitalne pomoćne aplikacije za prevođenje temeljene na vještačkoj inteligenciji. Dosad je potraga za adekvatnim prevodiocima, u praksi, vrlo često otežavala vođenje postupka azila pogotovo za migrante koji dolaze iz Azije i sa područja u kojima lokalni jezici imaju nekoliko podvarijanti.

Ministarstvo unutrašnjih poslova prije sastanka reklo je da nije planirana završna deklaracija te da se radi o radnom sastanku, a tema, osim migracija, trebala je biti i često prelijetanje dronova na teritoriji evropskih zemalja.

Njemački ministar se ne želi oslanjati na EU
Kako priše DW sastanak bi trebao otvoriti put osnivanju takozvanih centara za povratak. Ti bi centri trebali prihvaćati odbijene tražitelje azila iz Europe koji se ne mogu vratiti u svoje matične zemlje.

“Trebali bi se nalaziti što bliže zemljama porijekla”, rekao je njemački ministar.

Na nivou EU već se radi na takvim centrima, međutim ministru Dobrindtu to nije dovoljno jer kako je rekao, ne može se pouzdati u to da će EU zaista uspostaviti takve “povratne centre”.

Prema njegovim zamislima, pojedine države članice EU trebale bi moći samostalno preuzeti inicijativu, a neke zemlje poput Nizozemske već rade na konkretnim dogovorima npr. sa Ugandom.

Ipak, neki drugi pokušaji takve vrste, kao oni između Italije i Albanije su propali zbog otpora pravosuđa Evropske unije.

Zanimljivo, sastanku u Njemačkoj nije prisustvovao francuski ministar unutrašnjih poslova koji je svoj izostanak opravdao trenutnom krizom vlasti u toj zemlji.Cilj: drastično smanjenje migracija i više deportacija
Još u julu Dobrindt se sastao s kolegama iz pet država Evropske unije te sa magnusom Brunerom, evropskim povjerenikom za migracije. Sagovornici su se tada dogovorili da će se zauzeti za dosljedne deportacije, uključujući i one u Siriju i Afganistan.

Cilj je bolja zaštita vanjskih granica EU ali i povećanje broja prihvata odbijenih tražitelja azila od strane zemalja izvan Evropske unije. O ovome, odnosno da i zemlje koje nisu članice EU prihvate dio migranata u Evropi se u posljednje vrijeme sve češće govori.

Prvi dogovor te vrste postignut je između Italije i Albanije, ali on nikada nije zaživio. Taj dogovor je podrazumijevao da se migranti koji nisu dobili azil u Italiji, izmjeste u kampove u Albaniji, ali takva vrsta saradnje među zemljama u Evropi još uvijek je na dugom štapu.

Nakon dolaska na vlast u maju, vlada kancelara Fridriha Merca je kao jednu od najvažnijih zadaća navela cilj drastičnog smanjenje nereguliranih migracija i pojačane deportacije onih koji nemaju pravo boravka u Njemačkoj.

Broj podnesenih zahtjeva za azilom je u Njemačkoj drastično pao u prvoj polovini ove godine. No to bi mogla biti posljedica strožih kontrola granica koje su počele još za vrijeme protekle vlade Olafa Šolca.

Related Topics:

Svijet

PUŠILIN OPTUŽIO UKRAJINU ZA RATNI ZLOČIN: Tvrdi da ruske zarobljenike koriste kao bombaše samoubice

Korišćenje ruskih ratnih zarobljenika kao bombaša samoubica od strane Ukrajine je ozbiljan ratni zločin, rekao je lider Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin.

“Ovo je kršenje humanitarnog prava, ovo su zaista veoma ozbiljni ratni zločini, govorimo o korišćenju ratnih zarobljenika kao bombaša samoubica”, naveo je Pušilin u intervjuu za TASS.

On je dodao činjenice o ovom pitanju ignorišu međunarodni mediji, javnost i organizacije za ljudska prava.

Nastavi čitati

Svijet

Kako je otkrivena velika mana u KODU INTERNETA?

Vještačka inteligencija ubrzava pronalaženje potencijalnih grešaka, ali ne znači da će svaka prijava biti tačna, niti da se svaka greška može jednostavno otkloniti.
Zbog ozbiljnog bezbjednosnog propusta, prošle sedmice privremeno su ugašeni pojedini državni sajtovi u Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Holandiji, Finskoj i Češkoj.

Američka Nacionalna bezbjednosna agencija (NSA) i tim Evropske unije za odgovor na računarske incidente (CERT-EU) preporučili su da se sistemi koji ne mogu odmah da budu zaštićeni privremeno isključe sa interneta.

Uzrok je bila greška u PHP-u, programskom jeziku na kojem radi veliki dio interneta. Prema podacima W3Techsa, koristi ga gotovo sedam od deset sajtova za koje je poznato kojim su programskim jezikom napravljeni. Na PHP-u se zasnivaju i popularne platforme poput WordPressa, kao i softver koji koristi Vikipedija. Zbog novootkrivenih propusta, i Fondacija Vikimedija privremeno je isključila pojedine sisteme.

Ono što ovaj slučaj čini posebno zanimljivim jeste način na koji je problem otkriven.

Istraživači su uz pomoć vještačke inteligencije uspeli da pronađu i ispitaju ozbiljne slabosti koje su godinama promicale stručnjacima. Time su oni koji štite sisteme dobili priliku da reaguju prije napadača. Međutim, propusti u pripremi i objavljivanju bezbjednosnih ispravki pokazali su koliko se ta prednost brzo može izgubiti.

Greška je postojala u sistemu godinama
PHP je programski jezik koji omogućava da sajtovi obavljaju različite funkcije, od prijavljivanja korisnika i pretraživanja sadržaja do pristupa bazama podataka. Za razliku od onoga što korisnik vidi na ekranu, veliki dio njegovog posla odvija se u pozadini, na serveru.

Problem nastaje kada se ozbiljna greška nalazi u samom programskom jeziku, a ne u pojedinačnom sajtu. U takvoj situaciji mogu biti ugroženi i sistemi čiji su vlasnici poštovali sva pravila i vodili računa o bezbjednosti.

U ovom slučaju otkrivene su dvije kritične ranjivosti koje su, pod određenim uslovima, omogućavale napadačima da bez lozinke izvršavaju komande na serveru. To je moglo da dovede do preuzimanja kontrole nad sistemom, krađe podataka ili prekida rada servisa. Hitne bezbjednosne ispravke za ove programe objavljene su 21. oktobra.

Prema navodima kompanije Wiz, koja je učestvovala u istraživanju, problematični dijelovi programskog koda postojali su duže od deset godina.

Još zanimljivije je to što su programeri PHP-a prve naznake jednog od problema uočili još 2024. godine. Međutim, tada nisu uspjeli da utvrde kako bi neko mogao da ga iskoristi za stvarni napad. Razmatrano je više načina da se greška otkloni, ali je svako rješenje nosilo određene rizike, pa se donošenje odluke odužilo.

PHP Foundation, neprofitna organizacija koja podržava razvoj ovog programskog jezika, priznala je da je kašnjenje bilo posljedica problema u načinu odlučivanja, ali i nedostatka ljudi i sredstava.

Situacija se promijenila u avgustu 2026. godine, kada su istraživači, koristeći modele vještačke inteligencije kompanija OpenAI i Google, pokazali kako se postojeće slabosti mogu iskoristiti za napad.

Kompanija Wiz tvrdi da je jedan njen istraživač, uz pomoć vještačke inteligencije, za nedjelju dana uspio da uradi ono za šta bi ranije timu vrhunskih stručnjaka bili potrebni mjeseci. To je procjena same kompanije, koju nije moguće nezavisno potvrditi, ali dobro pokazuje koliko se brzo mijenjaju mogućnosti za pronalaženje bezbjednosnih propusta.

Vještačka inteligencija tako nije samo pomogla da se pronađe greška, nego i da se vidi kako je moguće iskoristiti ove propuste.

To baš pojačava važnost sajber bezbjednosti, tako da alati koji stručnjacima omogućavaju da brže otkrivaju ranjivosti mogu pomoći i napadačima da ih pronađu i iskoriste.

Kada su istraživači u avgustu prijavili otkrivene propuste, dogovoreno je da detalji ostanu poverljivi dok ne budu spremne bezbjednosne ispravke. Takav postupak je uobičajen u sajber bezbjednosti. Cilj je da proizvođači softvera i vlasnici sistema dobiju dovoljno vremena da otklone problem prije nego što informacije o njemu postanu dostupne napadačima.

Međutim, ovog puta plan nije sproveden do kraja.

Dan prije objavljivanja ispravki, na internetu su se pojavile prve informacije o ranjivostima. Iste večeri jedna od kompanija koje su učestvovale u istraživanju greškom je objavila snimak na kojem je prikazano kako se propust može iskoristiti za napad.

Iako je snimak brzo uklonjen, već je bio preuzet i počeo je da se širi internetom. Prema navodima PHP Foundation, to je ubrzalo razvoj alata za iskorišćavanje ranjivosti.

Problemi se tu nisu završili. Sljedećeg jutra druga kompanija je, mimo dogovorenog rasporeda, objavila verziju softvera koja je već sadržala ispravke. Na taj način napadači su dobili dodatnu mogućnost da proučavanjem izmjena otkriju gdje se tačno nalazio problem, dok veliki broj korisnika još nije mogao da instalira zvanično ažuriranje.

Ispostavilo se, međutim, da su pokušaji napada počeli i prije toga.

Amazon je saopštio da je u svojim sistemima za praćenje zlonamjernih aktivnosti zabilježio pokušaj iskorišćavanja ranjivosti još 17. oktobra, četiri dana prije zvanične objave. Riječ je o posebno pripremljenim sistemima koji služe kao mamac za napadače, kako bi bezbjednosni stručnjaci mogli da proučavaju njihove metode.

Nije poznato da li bi taj prvi pokušaj uspio na stvarnom sajtu. Ipak, nakon objavljivanja informacija o ranjivostima, bezbjednosne kompanije počele su da beleže nagli rast pokušaja napada.

Ovaj slijed događaja pokazuje da otkrivanje greške i njeno otklanjanje nisu isto. Vještačka inteligencija pomogla je stručnjacima da pronađu problem koji je godinama ostao neprimijećen, ali je sve što je uslijedilo ponovo zavisilo od ljudi, njihovih odluka i sposobnosti da se međusobno dogovore.

Tehnologija napreduje brže od sistema koji treba da je štite
Problem je nastao na ovolikoj a to je da veliki dio interneta oslanja se na softver čiju bezbjednost održava relativno mali broj ljudi.

Na održavanju i zaštiti PHP-a radi manji tim stručnjaka, među kojima su zaposleni koje finansira fondacija i volonteri. Istovremeno, zahvaljujući razvoju vještačke inteligencije, broj prijavljenih ranjivosti naglo raste.

Od početka jula, prema podacima PHP Foundation, bezbjednosni tim je obradio više od sto prijava za koje se ispostavilo da su netačne, da se ponavljaju ili da prijavljeni problem nije moguće potvrditi.

Vještačka inteligencija, dakle, ubrzava pronalaženje potencijalnih grešaka, ali ne znači da će svaka prijava biti tačna, niti da se svaka greška može jednostavno otkloniti.

Za takve poslove su i dalje potrebni iskusni programeri, vrijeme, novac i dobro organizovan proces odlučivanja.

Zbog toga PHP Foundation sada poziva kompanije i države čije usluge zavise od ovog programskog jezika da dugoročno finansiraju njegovu bezbjednost.

Ovo pitanje prevazilazi sam PHP. Kako modeli vještačke inteligencije postaju sve sposobniji, razmak između otkrivanja bezbjednosnog propusta i trenutka kada neko može da ga iskoristi postaje sve kraći.Institucije i kompanije zato više ne mogu da računaju na to da će imati nedjelje ili mjesece da reaguju. U pojedinim slučajevima presudni mogu biti sati.

Nastavi čitati

Svijet

AMERIKA IZDALA HITNO UPOZORENJE: Prijeti napad u Moskvi, strahuju od velikog broja žrtava

Američka ambasada u Moskvi izdala je danas, 31. oktobra, hitno bezbjednosno upozorenje zbog ozbiljne prijetnje napadom na Muzej i park Caricino u ruskoj prijestonici. Prema upozorenju, postoji vjerodostojna prijetnja događajem koji bi mogao izazvati veliki broj žrtava.

Američke diplomate pozvale su svoje državljane da danas, 31. oktobra, izbjegavaju područje muzeja i parka te da se ne približavaju mjestima na kojima se okuplja veliki broj ljudi.

Na šta upozoravaju?
“Američka ambasada u Moskvi dobila je informacije o vjerodostojnoj prijetnji događajem koji bi mogao izazvati veliki broj žrtava danas, 31. oktobra, na području muzeja i parka Caricino”, stoji u upozorenju.

Ambasada nije objavila o kakvoj je tačno prijetnji riječ, ko bi mogao stajati iza nje niti na osnovu kojih je informacija izdala upozorenje.

Američkim državljanima savjetuje se da budu oprezni, prate lokalne medije, drže mobilne telefone napunjenim i uz sebe imaju identifikacione dokumente.

Amerikanci u kontaktu sa ruskim vlastima
Prema izvještaju ruskog nezavisnog medija Nova gazeta Evropa, američke vlasti koordiniraju odgovor na prijetnju sa ruskim vlastima.

Upozorenje se odnosi na muzejsko-parkovski kompleks Caricino, popularno mjesto za šetnju i kulturna dešavanja na jugu Moskve.

Ruski portal Fontanka objavio je da je za danas u kompleksu bio predviđen koncert orguljske muzike te da internet stranica muzeja u trenutku njihovog izvještavanja nije bila dostupna, prenosi Index.

Zašto SAD već upozoravaju svoje građane da ne putuju u Rusiju?
Američki Stejt department ranije je izdao upozorenje najvišeg, četvrtog nivoa, kojim svojim državljanima savjetuje da ne putuju u Rusiju.

Među razlozima navode se rizik od terorističkih napada, posljedice rata u Ukrajini i mogućnost proizvoljnog pritvaranja američkih državljana.

SAD upozorava i da njegova ambasada ima ograničene mogućnosti pružanja pomoći Amerikancima u Rusiji.

Za sada nema potvrde da se u Caricinu dogodio napad. Ruske vlasti nisu objavile pojedinosti o mogućoj prijetnji.

Nastavi čitati

Aktuelno