Opozicione partije SDS, PDP i pokret Za pravdu i red izvode građane na proteste po treći put u zadnjih mjesec dana u najvećem gradu Srpske, ali ovaj put ne zbog izbornih krađa već zbog uređivačke politike RTRS.

Kandidatkinja za predsjednika Republike Srpske i poslanica PDP u parlamentu RS, Jelena Trivić, najavila je da će novi, “narodni protest” biti održan u srijedu od 18 časova, na Trg Republike Srpske u Banjaluci, gdje se nalazi sjedište RTRS.

– Pozivam građane da zajedno u srijedu ispred RTRS pošaljemo poruke koje se, nažalost, ne mogu čuti kroz program javnog servisa, koji je zarobljen. RTRS kao jedan od stubova naše Republike, nažalost, odavno je u službi jedne partije i jednog režima. Vidimo se u srijedu, nema stajanja! Stop tiraniji i diktaturi – navela je Trivićeva na društvenim mrežama.

Najava novih poteza
Ona je dodala da će doći pravda za sve one ljude koji su željeli promjene, jer je njihova izborna volja pokradena.

Trivićeva je ponovila da ne prihvata izborne rezultate koji su “tačan zbir netačnih podataka” i da neće čestitati Miloradu Dodiku pobjedu.

Predsjednik pokreta Za pravdu i red, Nebojša Vukanović, potvrdio je da će doći na protest ispred zgrade RTRS zbog, kako navodi, sramnog izvještavanja.

Pored toga, protestovaćemo zbog rada i kampanje RTRS u korist režima ove partijske televizije, koja je sve samo ne javni servis svih građana. Ovo je najava poteza koje ćemo povlačiti. Nemamo namjeru da ustuknemo pred pravnim nasiljem zarobljenih institucija i kriminalom koji se dešava – istakao je Vukanović.

S druge strane, partije vladajuće većine osuđuju najavljeni protest ističući da opozicija na ovaj način želi da destabilizuje Republiku Srpsku.

Imaju li protesti kod nas ikakvu svrhu i da li se njima išta mijenja?

Socijalni bunt
Sociolog Vladimir Vasić ističe za Srpskainfo da u BiH nedostaje socijalni bunt koji bi bio van političkih okvira i nezavisan od stranaka.

Dodaje da su protesti u BiH uglavnom politički obojeni, a građani se iskorištavaju u svrhu ličnih i političkih interesa.

– Nama nedostaje protest koji će da bude opozicija i vlasti i opoziciji u političkom smislu. Ovi protesti koje smo do sada vidjeli u BiH su klasične političke predstave, bilo da su ih organizovali vlast ili opozicija. Građani koji nisu politički opredijeljeni već su na neki način zasićeni tim što vide – ocjenjuje Vasić.

On ističe da se tom političkom konotacijom protesta na neki način ubija građanski aktivizam i čista namjera građana da izađu na ulice i izraze svoj bunt, kao što to čine u Zapadnoj Evropi, gdje ljudi izlaze na ulice iz socijalnih razloga.

Za razliku od Zapadne Evrope, kako kaže Vasić, protesti u BiH imaju uskopolitičku konotaciju i nema jasnog socijalnog bunta.

Nedostaje mladih ljudi na protestima, nedostaje studenata. Ne možemo tražiti promjene od ljudi u nekoj trećoj dekadi života. Mislim da totalno pogrešno percipiramo tu potrebu za protestima i u totalno pogrešnom pravcu se kreću ovi protesti građana – smatra Vasić.

Konkretni zahtjevi
Kada bi se analizirala struktura stanovništva koja dolazi na proteste, kako ističe Vasić, vidjelo bi se da su to isključivo građani koji su tu došli po partijskoj liniji.

Smatra da sasvim mali broj građana tu dolazi svojom slobodnom voljom.

Komentarišući proteste ispred RTRS, Vasić kaže da se na taj način ne može uticati na nečiju uređivačku politiku.

Dodaje da svaka vlast na neki način ima na svojoj strani medije.

– Mislim da nije korektno i da je opasno uvlačiti medije, pogotovo javni servis Srpske, u te neke uskopolitičke strukture. Mediji su, takođe, jedna od važnijih institucija Srpske i može im se na drugi način prići u smislu korigovanja njihove uređivačke politike, a ne protestima – ističe Vasić.

On kaže da, ako se već organizuju protesti, onda treba decidno navesti šta, kako i na koji način nešto treba da se promijeni.

– Ne može se doći i reći “hoćemo da promijenimo uređivačku politiku”. Na protestima trebaju da se kažu konkretni zahtjevi šta se želi promijeniti i ponuditi mehanizme kako to da se riješi. Kod nas nedostaju konkretni prijedlozi na protestima kako nešto promijeniti. Čujemo samo “ajmo da rušimo institucije”. Ne možemo to da radimo, to prosto ne stoji – zaključuje Vasić.