Connect with us

Svijet

OGLASIO SE TRAMP NAKON POSJETE IZRAELU: “Ovo je istorijski trenutak, postignuto je nemoguće”

Američki predsjednik Donald Tramp oglasio se nakon povratka iz Izraela, naglašavajući kako je uradio ono što niko nije uspio i kako je postigao nemoguće.

Na povratku iz Izraela i Egipta u Vašington, američki predsjednik Donald Tramprazgovarao je sa novinarima u avionu Air Force One. Tokom neformalnog razgovora nazvao je dan istorijskim i istakao da je postignuto nešto što niko nije mislio da je moguće. Na zvaničnom kanalu Bijele kuće objavljen je i promotivni video.

Govoreći o sastancima na Bliskom istoku, Tramp je rekao da je bio impresioniran prizorom lidera zemalja zajedno u istoj prostoriji, dodajući da je susret bio fantastičan.

Tramp je istakao da je u Izraelu dočekan s izuzetnim poštovanjem, dodajući kako je i u Njujorku tokom kampanje imao velike i prijateljske skupove, te da su američki mediji ovog puta bili iznenađujuće korektni.

Tramp je skrenuo s teme kako bi uporedio veličinu publike na političkim skupovima, tvrdeći da bi “normalan predsjednik” privukao oko 300 ljudi, dok se na njegovim događajima okupi između 25.000 i 35.000 pristalica.

“Vidjeli ste lica tih roditelja kada su im se djeca vratila kući. To je bilo nevjerovatno”, rekao je, referišući se na povratak talaca.

Posebno je emotivnim trenutkom istakao oslobađanje talaca, a tokom obraćanja se našalio i o mogućem pomilovanju za izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, obećavši da će se boriti za bilo koga ako je to u cilju očuvanja mira.

Novinari su ga pitali i da li je unaprijed upozorio Netanjahua na šalu o pomilovanju koju je iznio tokom govora u Izraelu.

“Ne, zapravo sam mu rekao da ne želim da pominjem pomilovanje, ali to je bilo savršeno mjesto. Bio je dobar tajming, zar ne mislite?”, odgovorio je Tramp, prenosi Index.

O Bliskom istoku i miru
Upitan o budućnosti mirovnog procesa, Tramp je rekao da vjeruje da je postignuto nešto što se hiljadama godina nije dogodilo.

“Ovo je istorijski trenutak. Ljudi govore o Bliskom istoku kao o nečemu što se nikada ne može riješiti. Svi su govorili da to ne ide, a sada ide”, rekao je.

Na pitanje o planu za Gazu odgovorio je da ne govori o jednoj ili dvije države, već o obnovi Gaze i njenoj ponovnoj izgradnji.

Kada ga je novinar pitao da li je prerano govoriti o miru, Tramp je odgovorio:

“Želite li još 300.000 ili 400.000 mrtvih? Da se borbe nastave još nekoliko godina? Mi smo to uradili na pravi način”.

O Egiptu, kriminalu i unutrašnjoj politici
Tramp je tokom leta komentarisao i svoj razgovor s egipatskim predsjednikom Abdelom Fatahom el-Sisijem, hvaleći njegov čvrst pristup kriminalu u Egiptu.

“U Kairu možete prošetati parkom, a da vas niko ne napadne. Oni su veoma strogi po pitanju kriminala”, rekao je i dodao da bi neki američki guverneri trebalo da budu čvršći, posebno pominjući Čikago.

Rekao je da bi, kada bi ga pitali, bilo moguće riješiti problem kriminala u Čikagu jednako brzo kao što je riješen u Vašingtonu ili Memfisu. Govoreći o mogućnosti korišćenja Zakona o pobuni, rekao je da ima pravo da to uradi ako bude potrebno, ali da za sada pobjeđuje na žalbama i da možda to neće biti neophodno.

O demokratama, granici i imigraciji
Tramp je ponovo optužio demokrate za tzv. “Šumerov šatdauan” tvrdeći da žele zdravstvenu zaštitu za ilegalne migrante.

“Ne možemo dozvoliti da ljudi dolaze zbog besplatne zdravstvene zaštite i obrazovanja. Sada imamo najsnažniju granicu u istoriji, ali oni dolaze legalno, kroz proces”, rekao je.

O Turskoj i međunarodnim odnosima
Tramp je posebno pohvalio turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, rekavši da mu je prijatelj i da uživa poštovanje ruskog predsjednika Vladimira Putina.

“Sa Erdoganom se dobro slažem. Dobro mi ide s jakima, ne ide mi sa slabima”, rekao je, dodajući kako ga lideri NATO-a često mole da razgovara s Erdoganom kada se pojave problemi.

Upitan ko su slabi lideri na sastancima u Izraelu i Egiptu, Tramp je odgovorio: “Neću ih imenovati, ali vi vjerovatno znate ko su”.

Na kraju je kratko poručio novinarima: “Bio je to nevjerovatan dan. Ovo je bila istorija u nastajanju”.

Related Topics:

Svijet

NAUČNICI UPOZORAVAJU: Tačka preokreta je pređena

Naučnici upozoravaju da je Zemlja službeno prešla svoju prvu klimatsku tačku preokreta povezanu sa emisijama štetnih gasova.

Koralni grebeni, dom četvrtine svih morskih vrsta, sada su na putu dugoročnog kolapsa, što bi moglo da ugrozi i živote stotina miliona ljudi, navodi se u novom izvještaju.

Izvještaj koji je sastavio međunarodni tim naučnika i konzervatora upozorava da je svijet “na ivici” i drugih opasnih prekretnica – od propadanja Amazonije i kolapsa glavnih okeanskih struja, do gubitka ledenih ploča na Antarktiku i Grenlandu, prenosi Jutarnji list.

“Prvu klimatsku prekretnicu smo već prešli”

“Više ne možemo da govorimo o tačkama preokreta kao o budućem riziku. Prvi talas masovnog propadanja koralnih grebena već je započeo”, izjavio je voditelj istraživanja, prof. Tim Lenton sa Univerziteta u Ekseteru.

Istraživanje, koje je finansirao fond vlasnika “Amazona” Džefa Bezosa, okupilo je 160 naučnika iz 87 institucija i 23 zemlje, a njihova procena glasi: koralni grebeni dostigli su tačku preokreta kada se globalna temperatura povisi između 1 i 1,5°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, s kritičnim pragom od 1,2°C.

Trenutno je svijet već na oko 1,4°C.

“Ako se temperature ne vrate barem na 1,2 °C, a idealno na 1 °C, koralni grebeni više neće postojati u značajnim razmjerama”, navodi se dalje u izvještaju.

Sada smo u neistraženom području

Koralni grebeni suočeni su s četvrtim i najtežim globalnim pitanjem njihove egzistencije ikad zabilježenim, a koje traje od januara 2023. godine.

Više od 80 odsto grebena u preko 80 zemalja pogođeno je ekstremnim temperaturama mora, zbog čega naučnici tvrde da su grebeni sada “u neistraženom području”.

Posebno su pogođeni Karibi, gdje kombinacija morskih toplotnih talasa, bolesti i gubitka biološke raznolikosti prijeti potpunim urušavanjem ekosistema.

Ali…

Ne slažu se svi naučnici da je kraj neizbježan.

Prof. Piter Mumbaj sa Univerziteta Kvinslend smatra da, iako su grebeni u ozbiljnom padu, postoje dokazi da se korali mogu prilagoditi i preživjeti čak i pri 2°C globalnog zagrijavanja.

“Koralni grebeni bi trebalo agresivno da djeluju na klimatske promjene i bolju lokalnu zaštitu”, rekao je Mumbaj, upozorivši da ne smijemo stvoriti utisak da su grebeni već izgubljeni.

“Bojim se da će društvo jednostavno odustati od koralnih grebena ako pomisli da ih više nije moguće spasiti”, objasnio je on.

Slično misli i dr Majk Beret iz Svjetskog fonda za divlji život (World wildlife fond), koji kaže da je “očuvanje grebena sada važnije nego ikad”.

Ističe da postoje tzv. utočišta – područja gdje posljedice klimatskih promjena još nisu toliko izraženi – i da bi upravo ta mjesta trebalo hitno zaštititi.

“Moramo osigurati sjeme obnove za budućnost u kojoj bi uspjeli da stabilizujemo klimu”, kaže Beret.

Sljedeći na udaru glečeri i Amazonija

Lenton upozorava i da su zapadni Antarktik i Grenland “opasno blizu” svojih tačaka preokreta jer ubrzano gube led, što direktno pridonosi porastu nivoa mora.

Prema trenutnim projekcijama, granica od 1,5°C biće probijena oko 2030. godine, što nas uvodi u zonu još većih rizika, rekao je on.

Slično stanje je i u Amazoniji, gdje kombinacija deforestacije i klimatske krize prijeti urušavanjem najveće svjetske prašume.

Ipak, izvještaj završava s tračkom optimizma, jer autoriu navode da se u društvu već događaju pozitivne tačke preokreta, poput ubrzanog prelaska na električna vozila i obnovljive izvore energije.

“Trka je počela”, zaključuje Lenton, pa još dodaj: “Moramo ubrzati te pozitivne promjene ako želimo da izbjegnemo katastrofalne posljedice koje će donijeti dalje klimatske prekretnice.”

Nastavi čitati

Svijet

BRISEL PARALISAN: Glavni grad Belgije u haosu

Opšti štrajk održan u Belgiji u utorak prizemljio je većinu aviona na dva glavna aerodroma i poremetio javni prevoz u glavnom gradu Belgije.

Štrajk je bio posljednji u nizu protesta ove godine protiv vladinih prijedloga za reformu penzija i tržišta rada.

Svi letovi koji su trebali poći s međunarodnog aerodroma u Briselu i oko polovine onih koji su trebali sletjeti otkazani su nakon što su radnici obezbjeđenja koji pružaju usluge rendgenskog pregleda napustilo prostorije u utorak, rekao je portparol aerodroma.

Svi letovi otkazani su na drugom najvećem aerodromu u zemlji, Šarloa, 60 km južno od Brisela, prema njihovoj veb stranici.

Hiljade ljudi otputovalo je na željezničku stanicu Gare du Nord u Briselu kako bi se pridružili širokim demonstracijama koje će proći kroz centar grada.

Većina linija briselske podzemne željeznice, autobusa i tramvaja prekinuta je kao rezultat štrajka, rekao je javni prevoznik STIB u objavi na platformi društvenih medija X.

Promet u gradu dodatno je poremećen rano u utorak zbog požara podmetnutih na nekim od njegovih velikih bulevara, rekla je policija. Lokalni mediji izvijestili su da je policija uhapsila nekoliko protestanata.

Štrajkači, predvođeni glavnim sindikatima u zemlji i podržani aktivističkim grupama poput Greenpeacea i Oxfama, protive se vladajućoj saveznoj koaliciji premijera Barta De Vevera, koja je najavila niz reformi kojima se nastoji smanjiti državna potrošnja.

“Ono što nas stvarno mobiliše su penzije”, rekao je Tijeri Bodson, vođa sindikata FGTB, u utorak na francuskoj državnoj radio stanici RTBF. Bodson je dodao da reforma ne samo da će smanjiti prihode budućih penzionera, već će i uvesti neizvjesnost promjenom načina proračuna državnih penzija.

FGTB ima više od 1.5 miliona članova, prema njihovoj veb stranici.

De Vever, iz nacionalističkog Novog flamanskog saveza (N-VA), postao je premijer u februaru, a sada predvodi pretežno desničarsku koaliciju. Obećao je smanjiti deficite bez povećanja poreza, ali se suočava s izazovima u finalizovanju budžeta za sljedeću godinu, navodi “Reuters”.

Nastavi čitati

Svijet

Kriza u Njemačkoj i dalje nemilosrdna, PROPADA SVE VIŠE PREDUZEĆA

Njemačka kriza, koja traje već duže vrijeme, i dalje se ogleda u rastu broja stečajeva.

Trend se nastavio i u septembru, uz 10,4 posto više stečajnih postupaka nego prije godinu dana. Podaci pokazuju blagi pad u odnosu na 11,6 posto u avgustu, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).

Podaci su za sada preliminarni i biće konačni tek nakon što se postupci okončaju, saopštio je Destatis u ponedjeljak. Statističari su istakli da sudski procesi obično traju do tri mjeseca, pa su podaci za jul sada potpuni.

U tom mjesecu 2.197 preduzeća podnijelo je zahtjev za stečaj, što je 13,4 posto više nego u istom periodu prošle godine.

Ukupni zahtjevi povjerilaca prema insolventnim preduzećima u julu iznosili su 3,7 milijardi eura, a najveći broj slučajeva odnosi se na sektor transporta i skladištenja.

Vodeće revizorske agencije očekuju veći broj stečajnih postupaka ove godine nego prošle, koja je sa 21.812 slučajeva bila najteža od 2015. godine.

Povećanje broja stečajeva bilo je očekivano zbog okončanja državne pomoći preduzećima nakon pandemije. To je takođe posljedica visoke cijene energije, prenapuhane birokratije i političke neizvjesnosti.

Njemačka je, podsjetimo, prethodne dvije godine završila u recesiji, prenosi Fenix-magazin.

Nastavi čitati

Aktuelno