Connect with us

Politika

Mogu li uopšte nove tehnologije SPRIJEČITI IZBORNU KRAĐU?

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine do kraja sedmice trebalo bi da raspiše tender za nabavku uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića vrijedan oko 88 miliona KM, međutim ključno je pitanje da li će nove tehnologije, ukoliko i budu uvedene od 2026. godine, doprinijeti poštenijim izborima.

Nove tehnologije mogu djelimično smanjiti izborne zloupotrebe
Ključni su identifikacija birača i skeniranje listića
Tehnologija ne može zamijeniti političku odgovornost
U posljednjih nekoliko godina u javnosti često istupaju oni koji se zalažu za nove tehnologije i koji tvrde da će se zloupotrebe izbora svesti na minimum, ali, s druge strane, ima i onih koji kažu da nove tehnologije neće spriječiti zloupotrebe u mjeri u kojoj se to predstavlja.

Zagovornici novih tehnologija posljednjih godina kažu da će biometrijska identifikacija birača spriječiti da glasaju oni koji nisu na biračkom spisku te da će skeniranje i na taj način brojanje glasačkih listića onemogućiti manipulacije koje su se dešavale prilikom zatvaranja biračkih mjesta.

U to vrijeme, odnosno nakon zatvaranja biračkih mjesta članovi biračkih odbora u međusobnom dogovoru dopisivali su na glasačke listiće preferencijalne glasove, odnosno dopisivali glasove kandidatima za koje su radili kako bi ih “izgurali” na listi.

Novim tehnologijama, odnosno skeniranjem biračkih listića to će biti spriječeno, međutim i pored toga, postoje i oni koji ne vjeruju novim tehnologijama i tvrde da se njima neće ništa dobiti.

“Uvijek i isključivo priča o potrebi uvođenja novih tehnologija ide od izbornih gubitnika i od izbora do izbora ona se ponavlja i ne samo kod nas. Izborni gubitnici čak unaprijed znaju da će izbori biti pokradeni, ali, eto, da imaju nove tehnologije, to ne bi bilo tako. Činjenice su drukčije. U izbornom procesu varaju i određene manipulacije čine svi bez izuzetka, i u principu rezultat bude onakav kakvo je raspoloženje u društvu i kako glasači odluče. To je pokazalo i višestruko poništavanje izbora zbog nekih nepravilnosti. Kada se te nepravilnosti u konačnici otklone na ponovljenim izborima, rezultat uvijek bude isti i nikada u ponovljenim izborima nije došlo do promjene rezultata”, rekao je Branko Petrić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH.

On tvrdi da nove tehnologije “guraju” lobisti i da se to pokušalo svagdje, u Irskoj, Belgiji, Njemačkoj i da je sve propalo, te da je sad cilj da se “skalamerija” koja se nalazi po skladištima u Evropi proda Bosni i Hercegovini.

“Ono što oni pričaju i traže to ne postoji nigdje u svijetu. Obišao sam cijeli svijet. Bukvalno cijeli svijet i takvoga nečega nema nigdje. Prvo pitanje je identifikacija birača i zamislite vi nepovjerenja da vam ne važe lična karta ili pasoš i da se moraš identifikovati otiskom prsta. U Kongres u SAD, Kremlj, ulaziš sa našim pasošem, ali eto na biračko mjesto ne možeš. Bilo je pokušaja u Crnoj Gori da se to uvede, ali to je bila smijurija teška i ne znam jesu li odustali od toga. Druga stvar je skeniranje glasačkih listića, to je glupost koja ne znači ništa. Šta ćemo skenirati glasačke listiće kad ih imamo u tvrdoj kopiji. Dalje, ne postoje skeneri koji mogu format glasačkog listića A1 plus za Kantonalnu skupštinu Sarajevskog kantona, recimo, skenirati. Ako su to i samo brojači, opet se isti problem pojavljuje. To je papir veličine stola za ručavanje, mašina bi trebalo da bude kao frižider ili veš-mašina”, istakao je Petrić.

Poseban problem, kako kaže Petrić, jeste što se to sve koristi jednom u dvije godine, a onda dvije godine treba da stoji po skladištima gdje će iscuriti baterije i pojaviti se milion drugih problema.

“Mi smo pravili procjene nekad. Za transport toga nama treba 60 šlepera. Za šta? Za jednom godišnje. CIK se tome sa ovakvim sastavom ne može oduprijeti i to se sa nekih drugih adresa gura, prije svega od strane visokog predstavnika”, naglasio je Petrić.

Da nove izborne tehnologije neće u potpunosti spriječiti zloupotrebe, slaže se djelimično i Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije u ostavci i bivši predsjednik Gradske izborne komisije Banjaluka. On kaže da će doprinijeti smanjenju zloupotreba djelimično, ali da je sve u ljudima i da onaj ko hoće, može naći način da prevari i nove tehnologije.

“Po meni, ključna je opasnost krađe izbora od onog ko ih raspisuje i ko je glavni administrator. Tu imam rezervu, jer ako su ukrali izbore Trampu u jednoj Americi, šta mi onda možemo da očekujemo”, rekao je Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije u ostavci i bivši predsjednik Gradske izborne komisije u Banjaluci.

On kaže da je prije novih tehnologija trebalo mijenjati Izborni zakon BiH koji je zastario i smanjiti ulogu političkih partija i “pročistiti” biračke spiskove na način da ne mogu glasati oni koji “ne žive ovdje”.

“U svakoj opštini imamo biračka mjesta pod brojem 000 i tu glasaju ljudi koji su davno otišli u inostranstvo, žive negdje drugo, a na dan izbora mogu doći i glasati. Tu nemamo kontrolu ni da li su ti ljudi živi i njih je trebalo skloniti iz biračkog spiska. Dalje imamo sistem po kojem političke partije žrijebanjem određuju članove biračkih odbora i u situaciji smo da stranke na izbore dovode ljude koji su dio izborne administracije i koji su spremni da kradu izbore. To je trebalo da rješavamo prije uvođenja novih tehnologija, koje su trebale doći na kraju i nakon što se popravi zakon u dijelu koji se može popraviti”, rekao je Radeta, dodajući da će nove tehnologije doprinijeti smanjenju zloupotreba, ali ne u mjeri u kojoj se očekuje u javnosti.

Kada je riječ o novim tehnologijama, CIK je prošle sedmice izmijenio određene odluke o nabavci uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skenera za glasačke listiće i to na način da “umjesto jednokratne isporuke” treba da stoji “četiri godine”.

Na toj sjednici formirana je i komisija koja će sprovesti tu javnu nabavku, i najavljeno je da bi već krajem ove sedmice taj tender trebalo da bude raspisan jer je malo vremena, a radi se o međunarodnom tenderu.

Nabavka sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića koštaće oko 88 miliona KM sa PDV-om, a planirano je zaključenje ugovora sa najpovoljnijim ponuđačem.

“CIK je nakon osiguranja sredstava sve do danas pripremao teren da se pokrene proces. Sve se svodilo na istraživanje tržišta i ispitivanje da bismo znali šta želimo naručiti”, rekla je tom prilikom Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

Prema nezvaničnim informacijama, veliko je pitanje da li će nove tehnologije biti spremne za izbore 2026. godine, jer u slučaju žalbi na izbor dobavljača ili tendersku dokumentaciju koja tek treba da bude objavljena, izvjesno je da rokovi koje je zacrtao CIK neće biti ispoštovati. Osim toga, i u slučaju nabavke opreme na vrijeme veliki problem biće implementacija softvera, ali i nedostatak kadrova koji bi vodili cijeli postupak. Ipak, u tome CIK očekuje intervenciju Kristijana Šmita, od kojeg su navodno dobili obećanje da će nametnuti odluku o dodatnom zapošljavanju kadra, u ovom slučaju neophodnih inženjera informacionih tehnologija. U slučaju i da Šmit nametne takvu odluku, kako nezvanično saznajemo, pitanje koje se postavlja je gdje naći inženjere s obzirom na to da ih CIK neće moći adekvatno platiti, ne toliko zbog nedostatka novca, koliko zbog ograničenja u Zakonu o platama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine.

Related Topics:

Politika

POSEBNA SJEDNICA NSRS U SUBOTU: Željka Cvijanović prijedlog za v.d. predsjednika Srpske

Posebna sjednica Narodne skupštine RS na kojoj bi trebalo da bude imenovan v.d. predsjednika Republike Srpske, biće održana u subotu, 18. oktobra.

Kako sazanjemo, prijedlog vladajuće većine je da ovu funkciju, do prijevremenih izbora, obavlja Željka Cvijanović, aktuelni srpski član Predsjedništva BiH.

Kao što je poznato, Centralna izborna komisija BiH je prijevremene izbore za predsjednika RS zakazala za 23. novembar, a nakon što je MIloradu Dodiku oduzet mandat nakon pravosnažne presude Suda BiH.

Dodik je krajem septembra, na sjednici Glavnog odbora SNSD-a u Banjaluci, najavio mogućnost izbora v.d. predsjednika RS.

“SNSD što prije treba da u Narodnoj skupštini Republike Srpske predloži odluku da bude izabran vršilac dužnosti predsjednika Srpske do prijevremenih izbora, a možda i duže”, rekao je tada Dodik.

Međutim, još uvijek nije zakazan skupštinski kolegijum, a predsjednik NSRS Nenad Stevandić trenutno boravi u Rusiji.

Potpredsjednica NSRS Аnja Ljubojević (SNSD) je prije dva dana izjavila da još nema informacije o održavanju posebne sjednice o vršiocu dužnosti predsjednika Srpske.

“Nemam informacije o održavanju posebne sjednice Narodne skupštine u subotu, 18. septembra. Kolegijum svakako bude sazvan ranije i poslanici o tome budu obaviještenii”, rekla je ranije Ljubojević.

Nastavi čitati

Politika

ČOVIĆ: Nema razloga da ne imenujemo GLAVNOG PREGOVARAČA sa EU

Dragan Čović, lider HDZ-a rekao je da je zbog političkih previranja protekla godina izgubljena ali da vjeruje da se propušteno može nadoknaditi, posebno na evropskom putu BiH i da ne vidi razlog da ne bude imenovan glavni pregovarač.

“Mi smo se bavili sami sobom posljednjih godina dana, ali bez obzira na to, ja sam neporaziv optimista. Duboko vjerujem da sve ono što smo propustili ovih godina dana možda nas je ozbiljno nečemu naučilo, tako da izgubljeno vrijeme, prije svega na evropskom putu, treba iskompenzirati odmah”, rekao je Čović, gostujući u programu BHRT-a.

Naglasio je da su dva zakona, o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i o Sudu BiH, prioriteti koje treba usvojiti kako bi se ispunili evropski kriteriji, te da je Reformska agenda u okviru Plana rasta već dostavljena. Dodao je da je kampanja, koja je počela ranije nego što je očekivano, usporila zamah koji je BiH imala na evropskom putu.

“Vjerujem da možemo napraviti pozitivan iskorak u odnosu na dosadašnje ponašanje”, rekao je, dodajući da je predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto ključna osoba u provođenju reformi.

Čović je istaknuo da je u proteklih mjesec i po dana intenzivno pregovarao sa svim predstavnicima stranaka i međunarodnih institucija, te da ne vidi nijedan razlog da se ne imenuje glavni pregovarač i ne usvoje oba zakona.

“Ako bismo imali malo mudrosti, kao što smo prihvatili Plan rasta, koji smo bezrazložno razvlačili sedam, osam mjeseci, onda bi i ovo trebalo završiti”, rekao je Čović.

Govoreći o partnerstvu sa SNSD-om, Čović je rekao da je to politička realnost utemeljena na izbornim rezultatima iz 2022. godine.

“SNSD je naš partner, to je naša realnost. Ima svog člana Predsjedništva, tri predstavnika u Domu naroda, i to je već dovoljna konfiguracija da se ne može ustavno eliminirati”, rekao je Čović.

Na pitanje o teritorijalnom preustroju BiH, Čović je odbacio takvu mogućnost.

“Za nas je Bosna i Hercegovina u svakom elementu cijelovita kao takva i postoji samo jedan Ustav, nema drugog. Moramo u okvirima dejtonskog kapaciteta Ustava tražiti rješenja”, rekao je predsjednik HDZ-a BiH.

“Ne vidim političku volju ni kapacitet za promjenu Ustava u smislu teritorijalnog razgraničenja” istakao je Čović.

Čović je potvrdio da će koalicioni sporazum potpisan u decembru 2022. trajati do narednih izbora, jer boljih partnera nema.

“Tada smo postavili sebi neke dimenzije, vrlo brzo otvorili proces, ali je sve otišlo u sunovrat. Moja poruka kolegama iz pozicije i opozicije je da nastavimo raditi na evropskom putu”, rekao je.

Na pitanje o mogućem imenovanju Ane Trišić-Babić za glavnu pregovaračicu BiH s EU, Čović je rekao da je to pitanje za srpsku stranu, ali da je za njega prihvatljiva svaka kompetentna osoba koju predlože.

“Što se mene tiče, može. To je do predstavnika srpskog naroda. Krišto je ovih dana završila odluku koja definira podlogu za raspravu u Vijeću ministara”, rekao je, pozvavši kolege da se prestanu nadmudrivati i da se imenuje pregovarač.

Čović je potvrdio da je postignut dogovor da sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH bude u Istočnom Sarajevu.

“Mislim da je dogovoreno Istočno Sarajevo, ali da ne budem ja taj koji to definira. Svi koji smo sjedili međusobno kroz ove razgovore smo prihvatili u konačnici”, rekao je.

Govoreći o budžetu za 2025. godinu, Čović je rekao da je prijedlog koji je došao iz Predsjedništva BiH neprovodiv i da je dogovoreno da se vrati u redovnu proceduru kako bi se omogućile izmjene kroz amandmane.

Na pitanje o izmjenama izbornog zakona, Čović je rekao da nema smisla ići s novim prijedlozima, jer je HDZ već uputio desetak prijedloga koji se uglavnom odnose na izbor člana Predsjedništva BiH.

“To je osnovno izvorište krize u BiH. Pokušaj da brojnošću eliminirate jedan narod kao konstitutivan narod” rekao je, pozvavši “bošnjačke” stranke da predlože rješenja koja će omogućiti Hrvatima da biraju svog člana Predsjedništva.

“Bilo koji prijedlog koji će omogućiti da Hrvati mogu izabrati svog člana Predsjedništa – to nam je prihvatljivo”, zaključio je Čović.

Nastavi čitati

Politika

STANIŠIĆ PITA MINIĆA “Objasnite narodu zašto Vlado Đajić SMIJE DA PRIJETI RADNICIMA?”

„Prijetnje i upozorenja Vlade Đajića zaposlenima u UKC Republike Srpske treba da objasni onaj ko ga je imenovao na tu funkciju. Ovo je pitanje za predsjednika Vlade Savu Minića – zašto ste dopustili direktoru UKC RS da se iživljava nad radnicima?“

Rekao je ovo član Predsjedništva PDP Miloš Stanišić, komentarišući poruke u kojima Đajić poziva radnike da napuste posao, odu po djecu u vrtiće i dođu na protest pred Gradsku upravu, uz napomenu da će „voditi evidenciju ko je bio“.

„Ove užasne rečenice, upakovane u grupne poruke, postale su stvarnost našeg naroda. Ovo je nešto protiv čega se moramo zajedno boriti, jer sa ovakvim vođama idemo pravo u provaliju“, poručio je Stanišić.

On je podsjetio da je premijer nedavno najavio da će se „Vlada spustiti među običan narod“.

„Evo prilike – neka proba jedan dan kao običan radnik, okružen prijetnjama bahatih partijskih direktora. Vjerujem da će mu se odgovor sam nametnuti“, zaključio je Stanišić.

Nastavi čitati

Aktuelno