Glavna tema u regionalnoj ekonomskoj javnosti posljednjih dana je data centar Pantheon AI, čija bi izgradnja trebalo da počne u mjestu Topusko u Hrvatskoj, a čija se vrijednost procjenjuje na čak 50 milijardi evra.

Riječ je o najvećoj investiciji u istoriji Hrvatske. Projekt finansiraju hrvatski preduzetnik Jako Andabak, rođen u Bosni i Hercegovini, te američki investitori koje predstavlja Rajan Rič (Ryan Rich).

Posebno je zanimljivo da će ovo postrojenje biti smješteno svega nekoliko kilometara od granice sa Bosnom i Hercegovinom, u neposrednoj blizini Velike Kladuše, što ga čini najbližim velikim tehnološkim projektom BiH.

Lokacija i razmjere projekta
Prema dostupnim informacijama, kompleks će se nalaziti u trouglu između sela Pecka, Katinovac i Crni Potok, gdje je već otkupljeno oko 1.500 hektara zemljišta. Analiza ove lokacije pokazuje koliko je zapravo projekt blizu BiH.

Sam podatkovni kampus nove generacije, snage jednog gigavata, prostiraće se na oko 310 hektara.

Topusko, koje je do sada bilo poznato po lječilištu i termalnim izvorima, ovim projektom bi moglo postati jedno od najvažnijih tehnoloških središta u Evropi.

Ogromna potrošnja energije
Pantheon AI spada u projekte koji zahtijevaju ogromne količine energije. Procjene govore da bi mogao trošiti između 20 i 30 posto ukupne godišnje potrošnje električne energije Hrvatske.

Zbog toga je planirana izgradnja potpuno nove energetske infrastrukture, uključujući: novu trafostanicu, oko 280 kilometara dalekovoda, solarnu elektranu snage oko 500 megavata.

Investitori navode da će se energija uglavnom nabavljati iz obnovljivih izvora, čime se pokušava ublažiti pritisak na postojeći elektroenergetski sistem.

Zašto baš ova lokacija
Lokacija nije izabrana slučajno. Ključni faktor bila je mogućnost povezivanja centra na čak četiri od šest najvećih transformatorskih čvorišta u Hrvatskoj.

To je presudno za funkcionisanje objekta ovakvih razmjera, koji se često opisuje kao “informatička fabrika informacija”.

Slični kampusi već postoje u razvijenim zemljama poput Njemačke i Francuske, a riječ je o industriji koja globalno bilježi snažan rast.

Rokovi i procedura
Iako su pismo namjere i otkup zemljišta već realizovani, projekt se još nalazi u fazi pripreme dokumentacije.

Potrebno je: izraditi kompletnu projektnu dokumentaciju, izmijeniti prostorne planove, pribaviti sve potrebne dozvole.

Prema najavama, izgradnja bi mogla početi naredne godine, dok se početak rada centra očekuje oko 2029. godine.

Uticaj na ekonomiju i tržište rada
Projekt bi mogao otvoriti oko 1.500 radnih mjesta u Topuskom i okolini, iako dio stručnjaka smatra da je taj broj optimističan za ovu vrstu industrije.

Osim direktnih radnih mjesta, očekuje se i širi uticaj na razvoj infrastrukture, energetike i lokalne ekonomije.

Čista industrija ili novi izazovi
Investitori ističu da data centri spadaju među “čistije” industrije u poređenju s tradicionalnim sektorima poput naftne ili teške industrije.

Ipak, projekat izaziva i određene polemike, prije svega zbog velike potrošnje energije i potrebe za dodatnom infrastrukturom.

Za sada ostaje otvoreno pitanje koliko brzo će projekt napredovati i kakav će dugoročni uticaj imati, ne samo na Hrvatsku, već i na širu regiju – uključujući i Bosnu i Hercegovinu, s obzirom na njegovu neposrednu blizinu granici, prenosi Biznisinfo.

U Banjaluci danas je položen kamen temeljac za obnovu Sahat-kule, a ovom događaju je prisustvovao i gradonačelnik Draško Stanivuković sa saradnicima.

Tokom obraćanja gradonalelnik je poručio da je ponosan što sve ono što je vijekovima bilo dio Banje Luke ponovo će vratiti stari sjaj.

-Uz naš Saborni hram, Katedralu, Ferhadiju, Kastel i Sahat-kula ponovo će stajati nadomak Kastela, kao kameni čuvar vremena. Danas je položen kamen temeljac za njenu obnovu čime smo započeli vraćanje jednog od  simbola Banje Luke. Simbola koji nas podsjeća da je vrijeme prolazno, ali da ono što u njemu stvorimo ostaje – poručio je Stanivuković.

Dodao je da uz obnovu starih simbola stvaramo i nove: uređene obale Vrbasa, banjalučku rivu, nove mostove i projekte koji mijenjaju lice grada.

Podsjećamo, protokol o saradnji na izradi projekta i ponovnoj izgradnji Sahat-kule potpisan je u novembru 2020. godine između Generalne direkcije vakufa Republike Turske, Vakufske direkcije Islamske zajednice, Grada Banjaluka i Muftijstva banjalučkog, nakon čega su pribavljene neophodne dozvole i osigurane administrativne i tehničke pretpostavke za njenu ponovnu izgradnju.

BLink