Antifašistička liga Hrvatske, Centar za suočavanje s prošlošću “Dokumenti” i udruženje ratnih veterana “VEDRA” podnijeli su prijavu protiv pjevača Marka Perkovića Tompsona zbog korišćenja ustaškog pozdrava u njegovoj pjesmi.

Vesna Teršelič iz Centra “Dokumenti” rekla je da su priložili jasne i nedvosmislene dokaze da je Tompson u svoju pjesmu unio taj pozdrav samo radi veličanja ustaškog pokreta i režima NDH.

“Javno izricanje ustaškog pozdrava je govor mržnje i svaki put kad se izriče to je uvreda za sve koji su preživjeli te zločine i uvreda za sve koji cijene slobodu i zalažu se za poštovanje ljudskih prava”, rekla je Teršeličeva na konFerenciji za novinare održanoj pred spomenikom žrtvama Holokausta i ustaškog režima u Zagrebu.

Predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić smatra da je veoma opasno to što ljudi na visokim političkim položajima tvrde da stavovi koje promoviše Tompson treba da budu temelj na kojem se gradi Hrvatska pa i EU.

“Ja nisam žrtva ustaškog režima, ali ove stvari organizujemo zato što želimo da naša djeca i naši unuci ne budu žrtve relativizacije ustaškog režima”, rekao je Pusić.

Advokat Klaudio Čurin podsjetio je da je kažnjivost takvog pozdrava potvrđena od Evropskog suda za ljudska prava i da nema sumnje da se radi o pokliču koji podstiče na mržnju.

Disciplinska komisija Svjetske fudbalske federacije (FIFA) žestoko je kaznila Fudbalski savez Hrvatske

Hrvatska je kažnjena sa ukupno 48.500 švajcarskih franaka zbog incidenata navijača na mečevima protiv Češke i Gibraltara u kvalifikacijama za Svetsko prvenstvo 2026. godine, saopštio je HNS.

Selekcije Češke i Hrvatske odigrale su 9. oktobra u Pragu bez golova u meču grupe L kvalifikacija za SP 2026.
Disciplinska komisija FIFA-e kaznila je HNS sa 41.000 franaka zbog toga što su hrvatski navijači ubacivali predmete na teren i palili pirotehnička sredstva na duelu protiv Češke.

HNS je kažnjen sa 7.500 franaka zbog neprimjerenog ponašanja dijela navijača (utrčavanja na teren za igru) poslije meča Hrvatska – Gibraltar (3:0), koji je odigran 12. oktobra u Varaždinu, saopšteno je iz HNS.

Stanovništvo Vrgorske krajine uglavnom čine stariji i nemoćni ljudi, dok se mladi, u potrazi za boljim životnim uslovima, sve češće sele u zapadnoevropske zemlje ili na obližnju Makarsku rivijeru. Prema posljednjem popisu stanovništva, grad Vrgorac, koji obuhvata 27 mjesnih odbora, broji 5.911 stanovnika, ali se procjenjuje da stvarni broj onih koji zaista žive na tom području iznosi između 3.500 i 4.000.

Osnovna škola „Vrgorac“ suočava se sa ozbiljnim demografskim izazovima. Ravnatelj škole, profesor Krešimir Kuran, izjavio je prošle godine da je u posljednjih deset godina broj učenika smanjen za čak 40 odsto, što je dovelo do zatvaranja čak šest područnih škola.

Jedan od glavnih razloga iseljavanja stanovništva, kako navode mještani i lokalni izvori, jeste ograničen izbor radnih mjesta i niske plate. Gradska preduzeća i ustanove, prema riječima mještana, često su povezana s političkim strukturama, što dodatno obeshrabruje mlade da ostanu. Iako grad ima razvijenu građevinsku industriju, poljoprivredu i mesno-prerađivački sektor, to očigledno nije dovoljno da zadrži mlade porodice, piše Slobodna Dalmacija.

Istovremeno, u Vrgorcu se bilježi porast broja stranih radnika. Prema podacima Policijske uprave splitsko-dalmatinske, od 2020. godine izdano je ukupno 345 radnih i boravišnih dozvola za strane državljane. Tako je te godine izdato 27 dozvola, većinom za državljane Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Kosova. Već 2021. godine zabilježen je prvi dolazak radnika iz Nepala, dok su 2023. godine stigli i prvi radnici iz Indije i Filipina.

Ovaj trend jasno pokazuje da Vrgorska krajina sve više postaje prostor iz kojeg domaće stanovništvo odlazi, a u koji dolaze strani radnici, mijenjajući demografsku sliku i ritam života ovog dalmatinskog kraja.