Connect with us

Svijet

LUVR PONOVO PUN TURISTA, ALI NE ZBOG UMJETNOSTI: Svi hoće da vide prozor kroz koji su lopovi pobjegli (VIDEO)

Turisti su dobili novu turističku atrakciju u Parizu.

Najposećeniji muzej na svijetu Luvr je ponovo otvoren nakon što je četvoročlana banda u nedjelju provalila u Apolonovu galeriju i odnela nakit vrijedan 88 miliona evra, u najdramatičnijoj pljački u Francuskoj u posljednjih nekoliko decenija.

Dugi redovi vijugali su kroz ogromno dvorište ispred muzeja i do staklene piramide koja je njegov glavni ulaz. Posetioci su strpljivo čekali svoj red da razgledaju oko 33.000 umjetničkih djela, od skulptura i slika do predmeta primenjene umjetnosti.

Sa druge strane ulice, naspram monumentalne fasade Luvra, okupila se manja, ali živahnija grupa ljudi na trotoaru pored Sene, gledajući ka visokom prozoru djelimično zaklonjenom crnim zavjesama. U pitanju je prozor kroz koji su ušli pljačkaši.

“Prosto nevjerovatno”, rekla je Alida, koja je u Parizu sa suprugom Mahilom iz Holandije. “Izgleda tako… jednostavno. Mislim, da se to desilo u filmu, svi bi rekli: ‘Bože, kakav dosadan scenario’”.

Dvojica lopova, obučeni u fluorescentne prsluke kao da su radnici, koristili su merdevine i platformu za podizanje namještaja parkiranu na ulici da se popnu i provale kroz prozor. Potom su sečicama razbili dve vitrine sa nakitom.

“Nestvarno”
Pobjegli su na dva motocikla koja su ih čekala ispred muzeja, odnoseći osam komada nakita, među kojima i ogrlicu od smaragda i dijamanata koju je Napoleon I poklonio svojoj drugoj ženi Mariji Luiz, kao i dijademu ukrašenu dijamantima koja je pripadala carici Eugeniji, supruzi Napoleona III.

“Cijela stvar deluje nestvarno”, rekla je Fani iz Limoža, koja je sa mužem Vensanom i dvoje djece bila u poseti Parizu tokom školskog raspusta. “Pomisliš, Luvr, dom Mona Lize, mora da je pod najstrožom zaštitom. Ali izgleda da nije”.

Vensan je istakao profesionalnost pljačke. “Pogledajte tu fasadu, stotine prozora. Tačno su znali koji je pravi. Ušli su i izašli za oko četiri minuta. Znali su tačno šta rade”.

Ipak, iako spektakularna, pljačka ga nije iznenadila. “Gotovo je nemoguće potpuno zaštititi ovako veliku javnu zgradu. Desetine hiljada kvadrata, milioni posetilaca… Nije lako”.

Vrata Apolonove galerije u srijedu su bila zatvorena, sa tri siva panela koja su zaklanjala pogled, dok su zaposleni u Luvru molili posjetioce da se ne zadržavaju. Istraga je uveliko trajala u potrazi za tragovima koji bi mogli dovesti do počinilaca.

Francuski ministar unutrašnjih poslova Loren Nunez izjavio je za medije da istraga “napreduje” i da na slučaju radi više od sto istražitelja. “Uveren sam da ćemo pronaći počinioce,” rekao je.

Zvijezde muzeja, poput Mona Lize, Venere iz Miloa i Nike sa Samotrake, privukle su prošle godine skoro devet miliona posjetilaca u lavirintske hodnike, dvorane i galerije Luvra.

Svijet

NEVJEROVATAN PRIZOR! Crvene krabe preplavile ulice Australije

Desetine miliona crvenih kraba započele su godišnju migraciju tokom koje prolaze ulicama i vrtovima na australijskom Božićnjem ostrvu, seleći se prema Indijskom okeanu, prenose danas mediji.

Njihova godišnja odiseja počela je ljetnjim kišama na južnoj hemisferi tokom vikenda 18. i 19. oktobra.

Očekuje se da će do 100 miliona kraba napustiti svoja šumska skloništa i doći do obale okeana, gdje se razmnožavaju.

Lokalni stanovnici ostrva, kojih ima 1.200, trude se da raščiste ulice i puteve što više mogu pred ovom najezdom crvenih zglavkara.

Mještani ostrva, koje je dobilo nadimak “Galapagos Indijskog okeana”, koriste grabulje i druga pomagala kako bi očistili svoje bašte i pomogli krabama na njihovom putu, prenosi “Figaro”.

“Neki ljudi možda misle da su krabe napast, ali većina nas smatra da je privilegija što možemo da prisustvujemo ovakvom iskustvu”, kazala je zvaničnica Nacionalnog parka na Božićnjem ostrvu, Aleksija Jankovski. Ona je ukazala da je teritorija ostrva dom 200 miliona endemske vrste kraba poznate i pod nazivom Gecarcoidea natalis. Na obali okeana, ženke krabe legu jaja koja potom puštaju u okean tokom plime 14. ili 15. novembra.

Potom mladunci provode mjesec dana nošeni morskim strujama u vidu larvi, da bi se potom kao mlade krabe vratili na ostrvo.

Nastavi čitati

Svijet

RUSI PROVOCIRAJU? NATO članice zabrinute (VIDEO)

Veliki ruski desantni brod usidrio se kod njemačke obale u Baltičkom moru, što je izazvalo zabrinutost među članicama NATO-a koje su već u stanju visoke pripravnosti zbog ponovljenih ruskih kršenja vazdušnog prostora Alijanse.

Desantni brod ruske Baltičke flote, “Aleksandar Šabalin”, bacio je sidro prije šest dana blizu ulaza u Libečki zaliv. Nalazi se na prometnoj brodskoj ruti do Femarnskog pojasa, ključne rute koja povezuje Baltičko i Sjeverno more i vidljiva je sa njemačkog ostrva Femarn.

Ruski brod prate njemački patrolni brod “Bamberg” i danske patrole, a njemačka mornarica je takođe poslala pomoćni brod “Vera” iz luke Kil.

Njemačka policija je potvrdila da se “Šabalin” nalazi van njemačkih teritorijalnih voda i da stoga ne krši domaći zakon ili međunarodne pomorske propise. Ovo nije prvi put da je brod primjećen u tom području.

U septembru se usidrio blizu ulaza u danski Langelandski moreuz, a kasnije tog mjeseca snimljeni su neidentifikovani dronovi kako lete iznad danske vojne baze dok je ruski brod bio u blizini. Međutim, nisu pronađeni dokazi koji povezuju brod sa incidentom.

Prisustvo ruskog broda dolazi u vrijeme pojačanih tenzija. Od 10. septembra ove godine, Rusija je više puta povrijedila vazdušni prostor članica NATO-a, uključujući Poljsku, Rumuniju, Estoniju, Dansku, SAD, Francusku i Njemačku, koristeći dronove i avione.

Zbog čestih incidenata, predsjednik SAD Donald Tramp je 23. septembra rekao da zemlje NATO-a treba da obaraju ruske avione ako uđu u njihov vazdušni prostor. Slično je reagovala i ministarka odbrane Litvanije Dovile Šakalijene, podsjećajući na incident iz 2015. godine kada je Turska oborila ruski Su-34 koji je zalutao u turski vazdušni prostor na samo 17 sekundi.

“Bloomberg” je, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio da je NATO upozorio Kremlj da je spreman da snažno odgovori na dalje provokacije, uključujući obaranje aviona.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je 26. septembra takve prijetnje nazvao “opasne”. Početkom oktobra, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, Dmitrij Medvedev, je sugerisao da bi pojava dronova iznad evropskih strateških lokacija mogla biti rezultat direktne “infiltracije iz Rusije”, ali nije potvrdio odgovornost Moskve, prenosi “b92”.

Nastavi čitati

Svijet

BRITANAC I FRANCUZ KROJE SUDBINU RUSIJE I SVIJETA: Ono što su obećali Zelenskom, Putinu će biti problem

Premijer Velike Britanije Kir Starmer i predsjednik Francuske Emanuel Makron održali su danas onlajn sastanak Koalicije voljnih, kojem je prisustvovao i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski i istakli jednoglasnu podršku Ukrajini tokom zimskog perioda i zajedničku posvećenost pravednom i trajnom miru, navedeno je u saoštenju kabineta Zelenskog.

Prema saopštenju, lideri Koalicije voljnih su pohvalili Zelenskog zbog zalaganja za potpuno i bezuslovno primirje, dok su istakli da je predsjednik Rusije Vladimir Putin odbacio prijedlog i pojačao napade na civile i infrastrukturu u Ukrajini.

Starmer i Makron su podržali stav Sjedinjenih Američkih Država da bi trenutna linija kontakta trebalo da bude polazna tačka za pregovore i ponovo potvrdili punu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.

Lideri su se saglasili da pojačaju ekonomski pritisak na Rusiju, uključujući eliminisanje ruske nafte i gasa sa svjetskog tržišta i sprečavanje trgovine tim resursima kroz treće zemlje.

Takođe su podržali mjere za kontrolu “sjenke flota” i produbljivanje koordinacije u toj oblasti.

Koalicija je izrazila spremnost da zadovolji hitne finansijske potrebe Ukrajine za 2026. i 2027, razmatrajući i korišćenje zamrznute suverene imovine Ruske Federacije.

Lideri su naglasili da će bilateralna vojna podrška Ukrajini ostati nepromijenjena.

Takođe su osudili ruske napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, najavljujući hitnu pomoć za obnovu i jačanje energetske otpornosti, uključujući protivvazdušnu odbranu.

Lideri su potvrdili i planove za raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini po prestanku neprijateljstava, kako bi se osigurala bezbjednost vazdušnog i pomorskog prostora i pomoglo u obnavljanju odbrambenih kapaciteta zemlje.

Saveznici navode da su spremni da ciljaju ne samo ruske kompanije direktno, već i entitete u trećim zemljama koje pomažu u transportu ili preradi ruskih energenata. Na primjer, kod britanskih novih sankcija spomenuto je da se prate i “kompanije u trećim zemljama koje nastavljaju da olakšavaju da ruska nafta dospije na globalno tržište”.

Izvjestan izvještaj navodi da među najvećim kupcima ruske nafte trenutno spadaju Kina, Indija i Turska.

Dakle, “treće zemlje” bi mogle uključivati upravo one države koje nisu primarno zapadne sankcionisane zemlje, ali kroz čiji sistem – bilo refiniranje, transport, ili preprodaju – ruski energenti dolaze na globalno tržište.

Iako u izjavama nije naveden iscrpan spisak imena zemalja koje će biti ciljani, na osnovu podataka i izvještaja možemo identifikovati najvjerovatnije kandidate:

Kina (ako ne bude saradnje u zaustavljanju ruskog izvoza) – velikog uvoznika ruske energije.

Indija – takođe veliki uvoznik ruske nafte.

Turska – navodno i kao tranzit ili refiniranje ruske nafte.

Moguće i neke zemlje Bliskog istoka ili jugoistočne Azije koje služe kao prerađivački centri ili tranzitne tačke.

Svaka država koja omogućava transport ruske nafte kroz brodove, luke, servisiranje tankera, osiguranje – bilo direktno ili posredno, prenosi Telegraf.rs.

Nastavi čitati

Aktuelno