Connect with us

Društvo

NACIONALNO BLAGO NA IVICI OPROPASTI! 87 spomenika u BiH pred potpunim urušavanjem

Prepušteni zubu vremena i nemaru institucija, takva je sudbina 87 spomenika u Bosni i Hercegovini, zbog čega ih je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH stavila na listu ugroženih.

U BiH je 87 nacionalnih spomenika označeno kao ugroženo
Na listi su Šeranića kuća, Ovčiji brod, tvrđave u Kozarcu i Jajcu
Stručnjaci upozoravaju da nema sistemskog ulaganja ni institucionalne brige
Očuvanje nasljeđa zavisi od pristupa i finansija
Ugroženi spomenici

Iako je pomenuta lista javno dostupna na sajtu Komisije, mi ćemo izdvojiti neke od spomenika koji su ugroženi.

Tako se na listi našla Šeranića kuća u Banjaluci, koja je ugrožena nepreduzimanjem hitnih mjera zaštite od daljeg propadanja, a koja se 2022. godine usljed svega i srušila.

Takođe, tu je i Ovčiji brod, most u selu Bratač kod Nevesinja, koji je ugrožen zbog lošeg stanja konstrukcije, bioloških naslaga i nemogućnosti redovnog održavanja, a o čemu su “Nezavisne novine” nedavno i pisale.

Na listi je i staro pravoslavno groblje u Šljivnu, na Manjači, koje je oštećeno tokom vojnih vježbi EUFOR-a, a ugroženo je usljed neodržavanja, kao i tvrđava u Kozarcu, gdje se unutar zaštićenog područja vrši nezakonita izgradnja objekata.

Prema podacima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, ugroženi su i most na rijeci Žepi zbog oštećenja konstrukcije mosta, stari grad Glamoč u Glamoču zbog nepreduzimanja hitnih mjera zaštite od daljeg propadanja, kao i stari grad Koštun u Dabrici, opština Berkovići, koji je ugrožen usljed totalnog neodržavanja.

Takođe, ugrožena je i tvrđava u Jajcu zbog neodržavanja i nepovoljnih klimatskih uslova, arheološko područje Ripač, kod Bihaća, jer se unutar zaštićenog područja vrši nezakonita izgradnja objekata, te arheološko područje helenisički grad Daorson u Ošanićima, kod Stoca, zbog neodržavanja, protivzakonitog korištenja metalnih detektora, iskopavanja i uklanjanja predmeta arheološkog nasljeđa, uništavanja kiklopskih zidova grafitima…

Na listi ugroženih je i Jajce kasarna u Sarajevu, za koju je nedavno Vlada Federacije dala saglasnost Opštini Stari grad za upotrebu objekta, a prema najavama, ovaj nacionalni spomenik bi mogao biti pretvoren u hotel i kongresni centar.

Stručnjaci traže sistemsko rješenje i ulaganja
Dario Topić, profesor istorije, koji vodi Zavičajni muzej u Prnjavoru, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je za obnovu spomenika potrebno mnogo sredstava, te da je potrebno sistemski rješavati ovaj problem.

“U budžetima se vrlo malo izdvaja za obnovu spomenika, pogotovo onih koji su proglašeni spomenicima od nacionalnog značaja. Drugačije je kada je objekat u privatnom vlasništvu, pa vlasnik neće da obnavlja. Mislim da je ovakvo stanje povezano sa finansijama i prioritetima”, kaže on.

Kako dodaje, nekada se čini da običan čovjek više uživa u tim građevinama nego što uživaju oni koji treba da se bave time kroz institucije.

“Kada odemo na zapad Evrope, možemo vidjeti koliko ljudi vode računa o kulturno-istorijskim spomenicima. To nam je baza, to je znak razvoja. Nije problem da danas pravimo velelepne zgrade, ali moramo znati kako se razvijao put do onoga što imamo sada”, navodi Topić za “Nezavisne novine” dodajući da bi ulazak BiH u Evropsku uniju vjerovatno umnogome riješio ovaj problem, jer bi BiH bili dostupni fondovi iz kojih bi se mogla obezbijediti sredstva za obnovu nacionalnih spomenika.

Nedostatak institucionalne odgovornosti
Ovakav odnos države i institucija ka nacionalnim spomenicima ne čudi Marka Radića, rukovodioca sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, koji u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da na osnovu vlastitih iskustava i analize terena, može reći da u zemlji u kojoj se ne vodi pretjerana briga o prirodnom nasljeđu, kao nečemu što direktno utiče na kvalitet života, teško da se može očekivati veća briga o spomenicima kulture i istorijskim lokalitetima.

“U Bosni i Hercegovini postoji više od 70 tvrđava, ali manje od 10 odsto su valorizovane i uključene u savremenu turističku ponudu, gdje je velika većina devastirana, dok je svega nekoliko objekata u službi današnjoj svrsi. Upravo razmatrajući primjere kao što je most Ovčiji brod, teško je povjerovati u ozbiljnu sanaciju nakon svih apela, jer dosadašnje iskustvo pokazuje nedostatak institucionalne odgovornosti i konkretnih ulaganja”, ističe Radić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, potrebna su ogromna sredstva za revitalizaciju ovih lokaliteta.

“Zato, objektivno gledano, ne postoji realan osnov da očekujemo značajne pomake ili pozitivne promjene dok se ne promijeni pristup i ne obezbijede strateški resursi”, kaže on.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno