Connect with us

Politika

CIK U PROBLEMU: Glasački listić prepreka za raspisivanje tendera

Centralna izborna komisija pokrenula je inicijativu za donošenje izmjena Izbornog zakona BiH, između ostalog i za izmjenu izgleda glasačkog listića, jer je to neophodno kako bi se raspisao tender za nabavku opreme za nove izborne tehnologije.

Naime, da bi se raspisao tender za nabavku skenera za glasačke listiće neophodno je znati dimenzije samih listića. Postojeći glasački listić praktično je nemoguće skenirati, a ako bi se kojim slučajem i nabavile mašine koje to mogu, na sam dan izbora došlo bi do brojnih problema.

“Dovedeni smo pred zid. Intervencijom u Izborni zakon mi bismo imali mogućnost da taj listić svedemo na razuman format. Bez toga, imali bismo dugačke listiće i vjerovatno probleme u provođenju izbora na izborni dan uz pomoć optičkih skenera. Da bismo objavili tender on mora sadržavati neke podatke koji moraju ponuditi odgovor kakav format listića ćemo imati na izborni dan. Ako imamo A4 format listića, a metar dugačak, pitanje je šta će stajati u tenderskoj dokumentaciji. Dobili smo novac, dobili smo zakon i mi tender moramo raspisati”, rekao je Željko Bakalar, član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Na samoj sjednici CIK-a istaknuto je da bez izmjena Izbornog zakona BiH nije moguće izvršiti implementaciju onih odredaba koje se odnose na uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, a koje su dio Izbornog zakona BiH.

“Svi u parlamentu, razmatrajući ovu inicijativu, imaće mogućnost zapravo pokazati ko je spreman podržati uvođenje novih izbornih tehnologija u izborni proces, a ko to deklarativno samo javno tvrdi”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član CIK-a.

Inače, nakon što je Kristijan Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, omogućeno je uvođenje novih tehnologija u izborni proces. Te nove tehnologije podrazumijevaju biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića. Nakon toga, Šmit je nametnuo i odluke kojima se Centralnoj izbornoj komisiji BiH omogućava 112,5 miliona KM za uvođenje novih tehnologija. I pored toga što je ovaj novac već odobren i operativan, CIK još nije raspisao tender za nabavku novih tehnologija, a plan je bio da se to uradi još prije dvije sedmice. Kao problem sada se pojavio izgled samog glasačkog listića. Postojeći glasački listići su obimni i na njima se nalaze stotine kandidata iz različitih političkih partija.

“Druga stvar je skeniranje glasačkih listića, to je glupost koja ne znači ništa. Šta ćemo skenirati glasačke listiće kad ih imamo u tvrdoj kopiji. Dalje, ne postoje skeneri koji mogu skenirati format glasačkog listića A1 plus za Kantonalnu skupštinu Sarajevskog kantona, recimo. Ako su to i samo brojači, opet se isti problem pojavljuje. To je papir veličine stola za ručavanje, mašina bi trebalo da bude kao frižider ili veš-mašina”, rekao je nedavno za “Nezavisne novine” Branko Petrić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Da li će i kada Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine postupiti po inicijativi CIK-a da se mijenja Izborni zakon BiH – još nije poznato. Ako je suditi po ranijim sličnim inicijativama biće potrebno nekoliko mjeseci da se o tome uopšte odlučuje, a ako uzmemo u obzir da u proceduri ima nekoliko izmjena Izbornog zakona BIH, nije teško zaključiti da inicijativa CIK-a u skorije vrijeme neće doći pred poslanike.

“Inicijativa zaslužuje veću pažnju. U hitnoj inicijativi traži se dopuna samo 11 članova. Ovo je hitno i alarmantno u svjetlu ne samo primjene novih tehnologija, već jačanja komisije i jačanja manje zastupljenog pola”, rekla je Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.

Related Topics:

Politika

„ZAVRŠITE MOSTIĆ, PA PRIČAJTE O AUTO-PUTEVIMA!“ Miloš Stanišić prozvao „Puteve Srpske“ zbog kolapsa na ulazu u Bijeljinu

Dobro je što se „Putevi Republike Srpske“ hvale intenzitetom izgradnje mostova. Volio bih samo da se makar dio tog intenziteta vidi i na ulazu u Bijeljinu iz pravca Brčkog. Mostić od svega nekoliko metara – ne kilometara – i dalje stoji nezavršen.ekao je ovo Miloš Stanišić, predsjednik bijeljinskog Pokreta Sigurna Srpska, dodajući da na mostu već duže vrijeme nema radnika, dok je saobraćaj preusmjeren, a ljudi svakodnevno idu obilaznicom i stoje u kolonama.

– I da odmah bude jasno – ovo nije nadležnost Grada Bijeljina. Ovo je republički put i odgovornost je na ‘Putevima Republike Srpske’ i Vladi Republike Srpske – naglasio je Stanišić.On je dodao da je svjestan da postoje tehnološke faze u izgradnji i da političari ne treba da objašnjavaju kako se gradi most.– Ali imamo pravo da pitamo kad će ljudi ponovo normalno ulaziti u svoj grad. Posebno kad istovremeno slušamo velike najave o novim mostovima, stotinama miliona maraka za puteve i kilometrima auto-puta. Neka se grade, trebaju nam. Ali povjerenje u velika obećanja počinje od onoga što ljudi vide svaki dan – rekao je Stanišić.

On je poručio da Bijeljincima danas ne treba još jedna velika najava, nego da se završi ovaj mostić od svega nekoliko metara.

– Završite njega, pa će i priča o kilometrima auto-puta zvučati mnogo uvjerljivije – zaključio je Stanišić.

Srpskainfo
Nastavi čitati

Politika

SKUPŠTINA AKCIONARA DALA ZELENO SVJETLO! RiTE Gacko planira trogodišnje kredite od BLIZU 400 MILIONA KM

– Skupština akcionara Rudnika i termoelektrane (RiTE) Gacko usvojila je trogodišnji plan poslovanja (2026-2029) kojem je predviđeno kreditno zaduženje u ukupnom iznosu od 389,3 miliona maraka, saznaje portal CAPITAL.

Na ovaj plan primjedbu, tehničke prirode, imao je ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić koji je zastupao državni kapital na sjednici, ali je ipak kada se glasalo, podigao ruku za njegovo usvajanje.

On je naveo da plan ne sadrži bilans stanja i bilans novčanih tokova što je izrazito važno zbog ogromnih kreditnih zaduženja koja se planiraju uz već postojeće kratkoročne obaveze koje su više nego duplo veće od tekuće imovine.

„Skrećem pažnju da u planskim bilansima uspjeha nema značajnijeg rasta troškova kamata, što bi bilo za očekivati ako se ima u vidu planiranje 389.274.000 KM kredita“, izjasnio se Đokić.

On je podržao i plan poslovanja za ovu godinu ali je ocijenio da je besmisleno da se on usvaja na polovini godine na koju se odnosi, odnosno kada je većina te godine već prošla.

U RiTE Gacko za CAPITAL pojašnjavaju da to što planiraju ogromna zaduženja ne mora da znači da će do njih i doći.

Naime, dodaju oni, riječ je o ukupnoj sumi koja bi bila potrebna za realizaciju svih investicija koje bi se trebale realizovati kako bi se u dužem vremenskom periodu očuvala proizvodna sposobnost i konkurentnost preduzeća.

Međutim, kako priznaju, plan investicija se realizuje samo u manjem obimu.

„Uzimajući u obzir vrstu ulaganja, karakter djelatnosti koju obavljamo i raspoloživost izvora finansiranja, nivo realizacije investicija na godišnjem se kreće u rasponu od 35 do 50 odsto u odnosu na planirane“, kažu u upravi RiTE Gacko.

Preciznije, bez obzira na plan, nivo zaduživanja na godišnjem nivou neće prelaziti 40 miliona KM.

Tvrde i da nisu prezaduženi.

„Uzimajući u obzir godišnji obrt i vrijednost imovine kojom preduzeće raspolaže nivo zaduženosti je relativno nizak, dok je istovremeno dinamika otplate kredita visoka jer se trenutno na godišnjem nivou otplati glavnica kredita u iznosu od 22.000.00 KM“, zaključuju u RiTE Gacko.

Inače, prema finansijskom izvještaju za prvi kvartal ove godine preduzeće je imalo dobit od nepunih 100.000 maraka i blagim rastom prihoda i rashoda.

U prošloj godini su imali dobit od 2,5 miliona KM i 1.863 zaposlena radnika.

(Capital) Foto: Energetika.ba

Nastavi čitati

Politika

20 GODINA PONIŽAVANJA I BIJEDE! Jelena Trivić brutalno iskreno o sramotnom položaju penzionera

Prof. dr Jelena Trivić, predsjednica Narodnog fronta, izjavila je na današnjoj pres konferenciji da naši penzioneri žive na istom siromašnom nivou svojih penzija već dvadeset godina.

„Naime, prosječna penzija 2007. godine iznosila je 237 KM, dok danas iznosi 698 KM, što bi izgledalo kao da su penzije značajno rasle. Ali da li je to tako, trebalo bismo da penzije stavimo u odnos sa određenim pokazateljima“, navela je Trivićeva.

Ona je istakla da bismo posmatranjem koliko prosječna penzija pokriva prosječne potrošačke korpe, vidjeli da je 2007. godine pokrivala 23,3% prosječne korpe od 1.030 KM, dok danas pokriva gotovo isto toliko 23,9% prosječne potrošačke korpe, a koja danas iznosi 2.918 KM.

„Dodatno, možemo analizirati  i pokazatelj učešća prosječne penzije u prosječnoj plati. Prosječna plata 2007. godine iznosila je 585 KM, dok danas iznosi 1.698 KM što znači da je učešće prosječne penzije u prosječnoj plati već skoro dvadeset godina na nivou od 41%“, kazala je Trivićeva.

Trivićeva je objasnila da penzije jesu rasle, ali da su istom brzinom, a nekad i brže, rasli troškovi života, te da to potvrđuje da je materijalni status naših penzionera nepromijenjen i katastrofalno loš već dvadeset godina.

„Postavlja se pitanje zašto je to tako. Odgovor leži u nedovoljnoj privrednoj aktivnosti u Republici Srpskoj jer nema ekonomskih parametara, proizvodnje, rasta investicija, izvoza, BDP-a i slično, a koji bi omogućili veću zaposlenost radnika, više doprinosa i više opštih prihoda u budžetu, pa samim tim i znatno veće penzije kako bi se materijalni status penzionera poboljšao“, smatra Trivićeva.

Dodaje da treba istaknuti i činjenicu da su penzije u Srbiji znatno veće i to za 36% jer prosječna penzija u Srbiji iznosi 948 KM.

„Što se tiče aktuelne političke situacije, u ovom mjesecu pred kampanju, primjetno je da Republika Srpska nema predsjednika Republike, odnosno, ima ga na papiru, ali mu ne daju da se bilo gdje pojavi.

Isto tako vidimo da se situacija promijenila i da nije više da samo „jedan čovjek“ sve odlučuje, već da danas imamo i jednog „drugog čovjeka“.

Radi se o sinu Milorada Dodika koji je preuzeo odlučivanje o svim pitanjima u Republici Srpskoj, ne samo u stranci SNSD“, rekla je Trivićeva, ističući na kraju:

„To je javno poznata činjenica i na građanima Republike Srpske je opredjeljenje da li žele da budu taoci jedne dinastije ili žele Republiku Srpsku u kojoj se radi, gradi, stvara, investira i dobro živi, u kojoj odlučuju institucije, a ne pojedinci i interesne grupe.“

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno