Svijet
EVROPA NA NOGAMA! 8. novembra sastanak Trampa i Orbana
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp planira da se 8. novembra sastane s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, saznaje Blumberg pozivajući se na izvor koji je upoznat ss planovima, želeći da ostane anoniman jer sastanak još nije zvanično najavljen.
Lokacija sastanka još nije utvrđena, a očekuje se da će glavna tema razgovora biti zaštita Mađarske od posledica američkih sankcija na rusku naftu, najavio je Orban ranije ove nedelje, navodeći da će se sastati sa Trampom u Vašingtonu. Mađarska je i dalje u velikoj mjeri zavisna od uvoza nafte i gasa iz Rusije, a za razliku od većine članica Evropske unije koje su, nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, smanjile oslanjanje na rusku energiju, Budimpešta je svoje uvoze čak i povećala, pojašnjava Blumberg.
Takva zavisnost sada predstavlja rizik za energetsku bezbjednost zemlje, budući da američke sankcije protiv najvećih ruskih naftnih kompanija imaju za cilj da primoraju predsednika Vladimira Putina na pregovore o Ukrajini.
“Nema alternativu ruskoj nafti”
Mađarska vlada tvrdi da zbog svog položaja bez izlaza na more nema alternativu ruskoj nafti.
Visoki američki diplomata, ambasador SAD pri NATO-u Metju Vitaker, tokom vikenda je odbacio tvrdnje Budimpešte da nema druge opcije.
– Mađarska, za razliku od mnogih svojih suseda, nije preduzela nikakve korake da smanji uvoz ruske energije – rekao je Vitaker u intervjuu za Foks njuz.
Orban je ranije izjavio da je Tramp napravio grešku uvođenjem sankcija na rusku naftu.
SAD su prošle nedjelje uvele sankcije dvema najvećim ruskim naftnim kompanijama, Rosnjeftu i Lukoilu, a Orban u intervjuu za italijansku Republiku kaže da je Tramp otišao predaleko i napravio grešku ciljajući ruski energetski sektor, kao i da će Mađarska pronaći “izlaz” iz sankcija.
Orban: Tramp nije u pravu u vezi sa Putinom
– Razgovaramo o tome kako da izgradimo održivi sistem za ekonomiju moje zemlje, jer Mađarska uveliko zavisi od ruske nafte i gasa. Bez njih, cijene energije će naglo da porastu, što će uzrokovati nestašice u našim zalihama. Donald Tramp nije u pravu u vezi sa Putinom, obratiću se njemu da ga nagovorim da ukine sankcije Rusiji – rekao je Orban tokom posete Italiji i Vatikanu.
Mađarska, koja nema izlaz na more, uvozi većinu fosilnih goriva iz Rusije, uprkos ponovljenim pozivima Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije da okonča svoju zavisnost od energije iz Moskve, piše Juronjuz.
Evropska komisija je odvojeno saopštila da američke sankcije ne predstavljaju neposrednu opasnost za bezbednost snabdjevanja Evrope, jer su države članice obavezne da drže rezerve nafte 90 dana.
U 2022. godini, 61 odsto potreba Mađarske za sirovom naftom uvozilo se iz Rusije, a ove godine taj udio je porastao na 92 odsto, dok Slovačka gotovo u potpunosti zavisi od Rusije za uvoz nafte.
Blumberg
Svijet
IZBORI U RUSIJI 18. DO 20. SEPTEMBRA: Ko izlazi na crtu Putinu?
U Rusiji će od 18. do 20. septembra biti održani trodnevni parlamentarni izbori.
Svjetski mediji prenose da će većinu od 450 poslanika u Državnoj dumi zasigurno osvojiti Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina.
Putin ne izlazi na ove izbore kao kandidat, ali izborna trka se vodi između njegove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija i opozicije.
Stranke koje “izlaze na crtu” Putinovoj stranci zapravo su pod strogom kontrolom Kremlja, tvrde svjetski mediji.
Predvođena poznatim političarima, kao što su ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin, Jedinstvena Rusija ima jasan cilj – zadržati dvotrećinsku ustavnu većinu. Na ovim izborima kao kandidate ističu i velik broj veterana rata u Ukrajini.
Koje su stranke opozicije?
Na ovim izborima biće i Komunistička partija Ruske Federacije (KPRF), najveća opoziciona stranka, koju vodi veteran ruske politike Genadij Zjuganov.
Iako se u nekim regionima suočavaju sa pritiscima Kremlja, oni u potpunosti podržavaju spoljnu i ratnu politiku zemlje.
Liberalno-demokratska partija Rusije (LDPR) takođe učestvuje na ovim izborima. Stranku je nekada vodio Vladimir Žirinovski, a sada je pod vođstvom Leonida Sluckog.
Ova stranka djeluje kao desna, ultranacionalistička opcija koja je potpuno lojalna predsjedniku.
Među partijama koje izlaze na izbore u septembru je i mlađa stranka Novi ljudi na čelu s Aleksejem Nečajevim i sa istaknutim članom Vladislavom Davankovom.

Ova stranka privlači mlađe i poslovne birače, ali ne dovodi u pitanje ključne odluke Kremlja.
Antiratnoj liberalnoj stranci Jabuka sudskim su odlukama ukinute regionalne izborne liste u nekoliko ključnih regija, a njihovi istaknuti članovi, među kojima je Lev Šlosberg, osuđeni su ili se suočavaju sa zatvorskim kaznama.
Antiratnom političaru Borisu Nadeždinu je zabranjena kandidatura na ranijim predsjedničkim izborima, a zbog toga što bi mogao biti uhapšen, napustio je Rusiju uoči parlamentarne kampanje.
Putin o izborima
Putin je izjavio da će predstojeći parlamentarni izbori u njegovoj zemlji potvrditi stabilnost ruske države.
“Uvjeren sam da će predstojeći izbori potvrditi stabilnost države”, rekao je Putin obraćajući se na kongresu vladajuće stranke Jedinstvena Rusija.
Dodao je da će ovi izbori potvrditi i “zrelost” ruskog političkog sistema te sposobnost zemlje da se odupre “bilo kakvim spoljnim prijetnjama”.

Istakao je da će izbori takođe izraziti “zajedničku volju miliona ljudi i njihovu želju da osiguraju suverenitet i sigurnost Rusije”.
Fokus na državu i ekonomiju
Putin je rekao da Rusija, “uprkos svim poteškoćama”, razvija, pokreće i provodi velike projekte usmjerene na unapređenje kvaliteta javne uprave, odbrambenih kapaciteta, ekonomskog rasta i društvenog razvoja.
“Sve nove mogućnosti koje zajedno stvaramo moraju ojačati suverenitet, sigurnost Rusije i njen položaj u svijetu”, rekao je Putin.
Naglasio je da će Rusija nastaviti da održava izbore na različitim nivoima širom svoje teritorije.
111 miliona birača
Septembarski izbori odrediće svih 450 poslanika devetog saziva Državne dume Rusije, Donjeg doma ruskog parlamenta.
Izbori se sprovode kroz trodnevno glasanje i uz široku upotrebu elektronskog glasanja.
Centralna izborna komisija Rusije (CIK) saopštila je da je broj birača u Rusiji na dan 1. jula iznosio više od 111 miliona, dok se van zemlje nalazi više od 1,8 miliona birača, prenio je ranije Tanjug.
Na kanalu Centralne izborne komisije na platformi Maks navedeno je da je 1. jula u Rusiji bilo registrovano 111.037.047 birača, prenijele su RIA Novosti.
Van teritorije Rusije živi više od 1.816.000 ruskih birača, dok se u gradu Bajkonuru nalazi više od 11.500 birača, naveli su iz ruske Centralne izborne komisije.
Za ruske državljane koji žive ili borave u inostranstvu biće otvoreno 312 biračkih mjesta u 152 zemlje.
Svijet
PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio
– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.
Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.
Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.
Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.
Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.
Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.
(Tanjug)
Svijet
286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!
– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.
“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.
Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.
Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.
“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.
Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.
(Tanjug) Foto: AP
-
Politika2 dana agoPORESKA U SLUŽBI PARTIJE! Direktor Maričić nagrađuje aktiviste SNSD-a dok „češljaju“ teren i uzimaju podatke građana!
-
Politika2 dana agoSTANIVUKOVIĆ NIKAD OŠTRIJI! “Da li se o parama građana odlučuje u DNEVNOM BORAVKU JEDNE PORODICE?!”
-
Politika3 dana ago„Otpustite ministre, a ne trudnice“! HITNA ZAŠTITA žena zaposlenih na određeno
-
Društvo3 dana agoLidija Vukićević iz Sarajeva “ŽALIM RATKA MLADIĆA i svakog našeg generala koji je ubijen u Hagu”
-
Politika2 dana agoNAJLON UMJESTO STAKLA NA +40! Pogledajte kako se bolesnici u Prijedoru guše dok vlast obećava milione!
-
Region1 dan ago„DA SMO ČLANOVI EU, UST*ŠE BI ODLUČIVALE KO JE HEROJ“ Vulin oštro reagovao na saopštenje Evropske komisije
-
Hronika2 dana agoNOVA DRAMA! Dajana Radošljević opet uhapšena zbog bijelog praha
-
BiH3 dana agoDA LI EUFOR ŠALJE PORUKU TRAMPU? „Brzi odgovor“ pokazao koliko brzo Evropa može poslati vojsku u BiH
