Do 20. avgusta otvorene su prijave za ostvarivanje prava na jednokratnu finansijsku podršku u iznosu od 100 KM za učenike koji u školskoj 2026/2027. godini polaze u prvi razred osnovne škole na području grada Banje Luke.

Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara istakla je da do sada zaprimljen 1.061 zahtjev za ovu mjeru podrške, te pozvala roditelje svih prvačića na teritoriji grada da upute zahtjev za ostvarivanje prava na ovu olakšicu.

-Još svega nekoliko dana otvorene su prijave za jednokratnu finansijsku podršku u iznosu od 100 KM namijenjenu svim prvačićima sa područja grada Banje Luke traju i ovom prilikom pozivam roditelje da u predviđenom roku podnesu zahtjeve kako bi sredstva bila isplaćena na vrijeme i olakšala pripremu djece za polazak u školu – poručila je Basara. Ona je još jednom podsjetila da je Banja Luka opredijeljena da kroz različiti mjere svojim sugrađanima pruži više.

-Kroz ovu novouvedenu mjeru naš cilj je a roditeljima bar djelimično olakšamo troškove pripreme za polazak u školu, a našim najmlađim sugrađanima poželimo srećan početak jednog od najvažnijih životnih poglavlja. Nastavićemo da kreiramo mjere koje pružaju konkretnu podršku porodicama i potvrđuju da je Banja Luka grad porodice. Mjere koje uvodimo jesu za dobrobiti cijele porodice. Želimo da zaokružimo podršku cijeloj porodici. Ove godine, prvi razred u škole upisuje oko 1.900 prvačića, te su svi oni obuhvaćeni ovom mjerom – dodala je Basara.

Podnošenje zahtjeva

Naime, zahtjev za sufinansiranje troškova polaska učenika u prvi razred osnovne škole podnosi se na propisanom obrascu u Gradskoj upravi, a koji se nalazi u pretincu broj 10 u zgradi Gradske uprave Banja Luka, ispred Prijemne kancelarije.

Zahtjev obavezno sadrži: ime i prezime roditelja ili staratelja učenika, naziv škole koju učenik pohađa, jedinistveni matični broj učenika, potvrdu banke roditelja/staratelja iz koje je vidljiv tekući račun banke na koji se uplaćuju sredstva za troškove polaska učenika u prvi razred osnovne škole, te potpis roditelja/staratelja. Prilikom podnošenja zahtjeva, roditelj/staratelj dužan je službeniku koji radi na prijemu pokazati jedan od identifikacionih dokumenta (lična karta ili pasoš) kojim se potvrđuje njegov identitet.

Za ovu mjeru Grad Banja Luka obezbijedio je sredstva za 1.898 prvačića, a cilj je da se roditeljima olakšaju troškovi nabavke školskog pribora i pripreme djece za polazak u školu.

S obzirom na polemiku koja se vodi oko toga da li Grad Banjaluka ima pravo da putem svojih službi naplaćuje parking na svom području ili za to mora da osnuje javno preduzeće ili da taj posao povjeri nekom drugom preduzeću, nije zgoreg ukazati na nešto o čemu, koliko sam primjetio, nije kazivano do sada, kaže u autorskom tekstu dr Milan Blagojević, profesor ustavnog prava.

-Zakon o komunalnim djelatnostima ne zabranjuje jedinici lokalne samouprave da ona naplaćuje parking na svom području, odnosno ne naređuje joj taj niti neki drugi zakon da i za naplatu parkinga mora osnovati javno preduzeće ili da naplatu parkinga povjeri privatnom ili drugom preduzeću ističe on i navodi:

-Naime, Zakon o komunalnim djelatnostima određuje (član 2. stav 1. tačka d) da upravljanje javnim prostorima za parkiranje vozila obuhvata:

“Održavanje, čišćenje, postavljanje saobraćajne signalizacije na javnim površinama ili objektima izgrađenim za parkiranje motornih vozila, kao i uklanjanje, premještanje i blokiranje nepropisno parkiranih vozila”.

Dakle nigdje Zakon nije propisao da u upravljanje javnim prostorima za parkiranje vozila spada i naplata parkinga, a ni Ustavni sud Republike Srpske nije to rekao u svojoj odluci broj U-66/23 od 25.9.2024. kada je odlučivao o pitanju parkinga u Banjaluci.

Prema njegovim riječima sud to nije ni mogao reći niti je rekao u toj odluci da i naplatu parkinga grad ili opština moraju da povjere nekom preduzeću, kada iz navedene odredbe Zakona o komunalnim djelatnostima proizlazi da naplata parkinga ne ulazi u zakonski pojam upravljanja javnim prostorima.

-Usljed toga nijedna jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj nije dužna da za taj posao osniva posebno preduzeće, već ima pravo da naplatu parkinga vrši putem svojih službi-kazao je Blagojević.
Blink

Banjaluka je oduvijek nosila epitet grada sporta, ali današnja realnost pokazuje da su opstrukcije pojedinaca i tromost pravosudnog sistema jači od potreba stotina talentovane djece. Dok gradske vlasti i sportska javnost čekaju otvaranje prve sportske gimnazije — istorijskog projekta za mlade atlete — ključevi te budućnosti i dalje su zaključani u sudekim ladicama.

Od sredine jula, tačnije već sedmicama, čeka se jedna jedina sudska odluka: presuda o uvođenju Grada Banjaluka u posjed sopstvene imovine. Riječ je o nekretnini koju već predugo bespravno koriste tri lica, nanoseći direktnu finansijsku i društvenu štetu budžetu i svim građanima.

Povodom ove pravne blokade i opstrukcije važnog projekta, oglasio se šef Odsjeka za pravna pitanja i propise u Gradska upravi Banjaluka, Goran Bundalo, koji je ukazao na apsurdnost cjelokupne situacije.

„Bizarna je i poražavajuća činjenica da cijeli jedan grad, obrazovni sistem i sportska zajednica zavise od proceduralnih igara troje ljudi koji svjesno uzurpiraju javno dobro. Još je poraznije što sistem to dozvoljava. Dok se javnost s pravom pita šta radi sud i zašto se procesi od opšteg interesa ne rješavaju po hitnom postupku, odgovor se obično krije iza birokratskih fraza o ‘zakonskim rokovima’, ‘obimnosti predmeta’ i ‘kolektivnim godišnjim odmorima’. Dok pravosuđe koristi ljetne pauze, Grad gubi vrijeme, a gubi se i strpljenje roditelja i djece koja su već trebala imati sistemsku podršku kroz prvu sportsku gimnaziju”, istakao je Bundalo.

On je dodao da je ovaj slučaj školski primjer kako pojedinci, koristeći rupe u zakonu i taktike opstrukcije, mogu držati cijelu zajednicu kao taoca. Izbjegavanje ročišta, odgađanje primanja poziva i ignorisanje opomena postali su standardni alati onih koji nemaju pravo na imovinu, ali imaju dovoljno drskosti da blokiraju razvoj grada.

Pravni apsurd leži u tome što sud, u želji da ispoštuje svaku formu kako presuda kasnije ne bi pala na višim instancama, praktično daje legitimitet onima koji krše zakon. Cijenu te „pedantnosti” na kraju plaćaju banjalučki sportisti koji, umjesto u modernim učionicama i dvoranama, svoje pravo na napredak moraju da traže po sudskim hodnicima.

Banjaluka24