Rekordno niski Dunav ovih dana otkrio je nevjerojatne prizore, od potonulih brodova, ostatke mamuta i automobila, a upravo takav jedan pronašli su i u blizini mađarskog grada Szoba.

Auto ukraden prije 13 godina

Tamo su iz rijeke izvukli olupinu za koju su utvrdili da je auto ukraden prije 13 godina.

Opel Corsa pripadala je danas penzionisanom Imreu Pásztoru, kojemu je vozilo nestalo ispred kuće u septembru 2013. godine.

Nizak vodostaj Dunava

Na automobil su u srijedu naišli zahvaljujući izrazito niskom vodostaju Dunava.

Na intervenciju su izašli vatrogasci iz Vámosmikole i dobrovoljni vatrogasci iz Nagymarosa.

Riba u autu

Ronioci su pričvrstili vozilo, nakon čega ga je tehnička služba vitlom izvukla na obalu i predala policiji. Iz automobila su pritom morali izvaditi i nekoliko desetina riba te ih vratiti u rijeku.

Tog petka u septembru 2013. ujutro sam izašao pred kuću i vidio policajce kako obilaze.

“Pokazalo se da su tokom noći provalili u garaže i odvezli i moj automobil. Jako sam ga volio. Kupio sam ga 15 godina prije toga od jednog starijeg gospodina u Budimpešti, u gotovo novom stanju. Njime sam išao na posao i bio mi je sredstvo za rad”, ispričao je Pásztor za Blikk.

Krađu je prijavio policiji, no nakon mjesec dana obaviješten je da je istraga obustavljena. Nikada nije utvrđeno ko je ukrao automobil ni zašto. Pásztor se prisjetio i da je tokom noći možda vidio kradljivce, ali tada nije posumnjao što rade.

“Kasno naveče, oko ponoći, izašao sam u dvorište zapaliti cigaretu i vidio dvojicu visokih ljudi kako se kreću sa svjetiljkama. Mislio sam da se moje komšije spremaju na ribolov pa im ništa nisam rekao, ali sada sam siguran da su to bili lopovi. Kasnije su kružile glasine o različitim osobama, ali za to nikada nije bilo dokaza”, kazao je.

Porodica se odselila

Porodica se u međuvremenu odselila, no njihova tadašnja kuća nalazila se samo stotinak metara od mjesta na kojem je automobil pronađen. Jedan poznanik obavijestio je Pásztora da je u rijeci pronađeno vozilo, a prema registarskoj oznaci ubrzo je potvrđeno da je riječ o njegovoj korsi.

Užasni osjećaji

“U meni su se probudili užasni osjećaji, čak sam se i rasplakao, a i sada mi je teško govoriti o tome. Bili smo jako vezani za taj automobil”, rekao je Pásztor.

Skupi dijelovi

Dodao je da je nekoliko dana prije krađe na automobilu zamijenio velik broj dijelova i u njega uložio mnogo novca.

“Moguće je da ga je neko, nakon što je to doznao, ukrao upravo zbog tih dijelova, a zatim je smatrao da ga se ovako najjednostavnije može riješiti”, rekao je.

U olupini je pronađena i Pásztorova torba, u kojoj se još nalazio njegov novčanik. Vlasnik sada mora organizovati odvoz ostataka automobile, prenosi 24sata.

BiH je proteklih sedam godina napustilo između 15.000 i 20.000 profesionalnih vozača, a taj trend se nastavlja, izjavio je predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić.

“Danas pronaći vozača koji može zadovoljiti potrebe firme zaista vrijedi zlata”, rekao je Grbić.

Kaže da su jedan od glavnih razloga odlaska profesionalnih vozača iz BiH višečasovna čekanja na graničnim prelazima.

“Nemoguće je izdržati 15 ili 20 časova, a zna biti i po dva dana čekanja da se pređe granični prelaz. To je neizdrživo,”naveo je Grbić.

Osim nedostatka vozača i višečasovnih čekanja na graničnim prelazima, kaže Grbić,

problemi sa kojima se suočavaju profesionalni vozači i transportne kompanije u BiH su rast cijena goriva i ograničenja boravka u EU, a stanje se iz dana u dan pogoršava.

“Nažalost, iz dana u dan sve više i više vozača odlazi iz BiH. Trenutno nemamo bukvalno nijednu transportnu firmu kojoj ne nedostaje od pet do 50 vozača. Veliki broj prevoznika radi preregistraciju firmi u Sloveniji ili Hrvatskoj i odlazi sa ovih područja upravo zbog nedostatka vozača i stanja na graničnim prelazima”, ukazao je Grbić.

On je podsjetio da poseban problem predstavlja i primjena pravila o boravku od 90 dana u periodu od 180 dana u zemljama EU.

“Već imamo slučajeve gdje vozači, kojima je od aprila ponovo počeo da se računa taj period, više ne mogu da voze jer su iskoristili dozvoljenih 90 dana i sada moraju da pauziraju. Ni u vezi s tim nije urađeno ništa. Postojala je opcija da Hrvatska prihvati izdavanje viza za vozače iz BiH, ali do danas apsolutno ništa nije urađeno”, rekao je Grbić.

On je upozorio da će naredni period donijeti dodatne probleme – avgust i septembar biće mjeseci masovnog vraćanja vozača sa granice, jer se već pri ulasku u Hrvatsku evidentira koliko je ko boravio u EU.

“Dobro je kada vozača vrate odmah sa granice. Problem nastaje kada ga zateknu u Njemačkoj, Austriji, Italiji ili Francuskoj. Tada slijede pritvor, deportacija, velike kazne, a kamion ostaje blokiran. To su ogromni problemi za prevoznike”, naveo je Grbić.

Govoreći o broju transportnih firmi, Grbić je naveo da je došlo do znatnog pada i da je od 2019. godine taj broj prepolovljen.

“Koliko znam, licenciranih prevoznika u Republici Srpskoj bilo je oko 3.700, a sada ih je oko 1.500, možda i manje”, rekao je Grbić.

Zbog istorijski niskog vodostaja Dunava pokrenute su hitne mjere u Srbiji, dok je vanredna situacija uvedena u dijelu Vojvodine. Hidroelektrane rade smanjenim kapacitetom, a Mađarska se priprema za potpuno zaustavljanje nuklearne elektrane Pakš.

Iako je Dunav već na istorijskom minimumu, nadležni upozoravaju da bi vodostaj narednih dana mogao dodatno da opadne za još dvadesetak centimetara. Vanredna situacija već je uvedena u dijelu Vojvodine.

Država preduzima hitne mjere, kako bi se obezbedio dotok vode do crpnih stanica i nesmetano funkcionisanje sistema Dunav–Tisa–Dunav.

Zbog opadanja nivoa Dunava, ugrožavanja navodnjavanja usjeva, ali i potencijalnog ugrožavanja rada Hidrocentrale “Đerdap”, gdje je dotok vode blizu istorijskog minimuma, ponovo je zasjedao Republički štab za vanredne situacije.

Na štabu za vanredne situacije razmatrana je aktuelna meteorološka i hidrološka situacija u Srbiji, imajući u vidu najavljeni dugotrajni toplotni talas, izrazito visok rizik od požara na otvorenom prostoru i vodostaj na Dunavu i drugim vodotocima koji su na istorijskom minimumu.

Proizvodnja u Pakšu staje u naredna 24 do 72 sata

Pored očekivanog obustavljanja rada nuklearne elektrane Pakš, došlo je do gubitka dodatnih 400 megavata kapaciteta zbog kvara u termoelektrani Dunamenti, izjavio je mađarski premijer Peter Mađar, što bi, kako je naveo, od ponedjeljka moglo da dovede do krize u snabdijevanju energijom bez presedana u Mađarskoj.

Mađar je u objavi na Fejsbuku takođe potvrdio da će se, zbog rekordno niskog vodostaja Dunava, proizvodnja u nuklearnoj elektrani Pakš potpuno zaustaviti u naredna 24 do 72 sata, što se nikada ranije nije dogodilo.

Đedović Handanović apeluje na građane da racionalno troše struju

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da je, zbog dugotrajnog toplotnog talasa i niskog vodostaja Dunava, ljetnja potrošnja električne energije dostigla nivoe karakteristične za zimski period i apelovala na građane da energiju koriste racionalno i štede kad god je to moguće.

“Očekujemo da se potrošnja električne energije poveća već od sljedeće nedelje na 100 do 105 gigavat-sati dnevno. U zimskom periodu je to na dnevnom nivou između 110 i 115 gigavat-sati kad je najveći konzum i kad su najniže temperature. To nam govori da se potrošnja izjednačila ljeti i zimi i to nije slučaj samo ove godine, tako je bilo i prethodnih godina. Zbog toga apelujem na sve građane da se racionalno ponašaju, da racionalno koriste električnu energiju, da se ne rasipaju, jer sve to treba da se proizvede i dopremi, a na sve to utiču prirodni uslovi“, rekla je Đedović Handanović za Tanjug.

Hidroelektrane rade smanjenim kapacitetima

Objašnjava da trenutni prirodni uslovi ne dozvoljavaju dovoljan dotok zbog čega hidroelektrane rade smanjenim kapacitetima. Kaže da identične izazove imaju i zemlje u okruženju što stvara dodatni pritisak na energetski sektor čitavog region.

“Dotoci na Drini su znatno ispod prosjeka, imamo određenih izazova i sa hlađenjem termoelektrane u Kostolcu. Sve to nas tjera na veliki oprez, prije svega zbog situacije sa vodostajima, ali i zbog proizvodnje električne energije“, rekla je ministarka.

Ona ističe da je, uprkos velikoj potrošnji, sistem siguran i stabilan. “U ovom trenutku nema rizika od preopterećenja mreže. Postoji regionalni izazov jer se Mađarska, Rumunija i Bugarska suočavaju sa izazovima u njihovom energetskom sektoru, zbog hlađenja nuklearnih elektrana i zbog toga smo na oprezu, kao i Elektromreža Srbije”, kaže Đedović Handanović.