Connect with us

Društvo

PONOVO PROBLEMI: Visoke cijene peleta i nestašica već na početku sezone

Iako je sezona grijanja tek počela, bh. građani se žale na otežanu nabavku peleta, odnosno da na tržištu vlada nestašica, ali i visoke cijene, dok pojedini proizvođači poručuju da novih isporuka neće biti prije februara.

Iz kompanije “Drvoprodex” iz Banjaluke poručuju da trenutno ne primaju narudžbe za ovu godinu te da će nove narudžbe početi primati tek u februaru naredne godine.

“Trenutna cijena palete je 535 KM s uključenim našim prevozom”, pojašnjavaju iz ove firme, dodajući da ne znaju kakve će biti nove cijene.

“Tokom ljetnih mjeseci nismo imali gotovo nikakvih narudžbi, a onda je krajem septembra i početkom oktobra naglo poraslo interesovanje, tako da ne možemo više da primamo narudžbe”, navode iz “Drvoprodexa”.

Slična situacija je i u sarajevskoj firmi “Drvosječa”, koja posluje kroz predstavništva u više gradova širom BiH.

Oni navode da peleta trenutno nema na stanju te da ne znaju kada će nove količine biti dostupne. Cijene, ističu, zavise od klase.

“Pelet A2 klase trenutno je dostupan po cijeni od 670 KM po toni, dok A1 klasa dostiže i do 690 KM po toni. Trenutno ne primamo nove narudžbe”, naveli su iz ove firme.

Ratko K. iz Trebinja, koji se ovih dana raspitivao za cijenu peleta, kaže da još nije uspio da kupi, jer, kako navodi, potražnja je ogromna.

Dodaje da je cijena po toni ove sezone viša za oko 100 marka nego lani u ovom periodu.

“Tonu peleta prošle godine plaćao sam 360 maraka plus prevoz, koji je oko 40 maraka. Dok je ove godine 470 maraka, plus prevoz”, kazao je on.

Da je tržištu u BiH potrebna dodatna količina peleta, potvrđuje i Goran Ivanović, predstavnik proizvođača peleta u BiH, koji objašnjava da je neočekivano visoka potražnja zatekla i proizvođače.

“Tokom gotovo mrtve ljetne sezone, zbog minimalne tražnje i niskih cijena, proizvođači su smanjili proizvodnju. Ni izvoz nije bio bolji nego prethodnih godina, pa ništa nije nagovještavalo ovako veliku potražnju koja se pojavila od početka septembra. U prvom talasu rasprodate su sve količine na domaćem tržištu, a zatim su počele da se prave liste narudžbi”, istakao je Ivanović.

Pojasnio je da je zbog velike potražnje evidentan bio i nedostatak peleta u prethodna dva mjeseca, kao i visoke cijene kod nekih distributera.

“U saradnji u nadležnim ministarstvima u BiH radimo sve moguće da se stabilizuje tržište peleta, da spriječimo divljanje cijena i da se svaki potrošač snabdije sa potrebnom količinom”, kazao je Ivanović.

Kako je rekao, povećana je proizvodnja peleta od septembra za oko 70 odsto.

Pojašnjava da postoje određeni dijelovi tržišta gdje još postoji nestašica, pa je iz tog razloga Ministarstvo trgovine FBiH, u saradnji sa proizvođačima, objavilo listu proizvođača koji imaju dostupnog peleta za brzu isporuku.

Podsjetimo, kako su “Nezavisne novine”, krajem septembra pisale, pelet je koštao od 466 do 580 maraka, zavisno od toga u kojem gradu je kupovan.

Podsjećamo i na to da je nedavno je Vlada FBiH, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, donijela odluku o ograničenju cijena peleta.

Kako su naveli, odlukom najviša prodajna cijena peleta ne može biti viša od 480 KM plus PDV u trgovini na malo, po toni u svim pakovanjima. Ova odluka će se primjenjivati do 1. decembra 2025. godine.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno