Connect with us

Društvo

ŠOKANTNA STATISTIKA IZ BIH Dvije majke mlađe od 15 i čak šest starijih od 50 rodile bebe tokom prošle godine

Majke mlađe od 15 godina lani su u Bosni i Hercegovini na svijet donijele dvije bebe, dok je istovremeno svijet ugledalo šest beba čije mame imaju 50 ili više godina.

Pokazuju to podaci Agencije za statistiku BiH objavljeni u publikaciji “Demografija 2024”, a tim povodom razgovarali smo sa ginekologom i psihologom o rizicima koje nose ove trudnoće.

Prema riječima doktora Bojana Stevanovića, specijaliste ginekologije i akušerstva i urednika Instagram stranice “DRug ginekolog”, trudnoće kod obje spomenute grupe nose rizike, ali su pacijentkinje mlađe od 15 godina u većem riziku jer njihov organizam nije spreman za trudnoću i porođaj.

“Kod pacijentkinja mlađih od 15 godina tijelo nije još razvijeno i time nije spremno za trudnoću. Povećan je rizik od preeklampsije, eklampsije, zastoja u rastu bebe, prijevremenog porođaja. Povećana je učestalost i komplikacija u samom porodu jer porođaj može biti teži zbog nedovoljno razvijene karlice. Povećan je i procenat carskih rezova koji sa sobom nose komplikacije. Djeca sama po sebi imaju takođe veći broj komplikacija”, kaže Stevanović za “Nezavisne novine” objašnjavajući maloljetničke trudnoće.

Kako dodaje, posebna tema je i psihički stres koji te djevojke doživljavaju, a koji je ogroman.

“Stigma, prekidanje školovanja, osuđivanje od strane okoline… Kao posljedica je mnogo češća postporođajna depresija i ostavljanje djeteta po porodu”, navodi on.

Stevanović dodaje da je, ako se trudnoća kod djevojčica mlađih od 15 godina desi, potreban multidisciplinarni pristup – ginekolog, pedijatar, psiholog i socijalni radnik, te da je svima zadatak da budu podrška ženi i da vode računa o rastu i razvoju bebe.

S druge strane, doktor Stevanović ističe da je kod pacijentkinja starijih od 50 godina veća učestalost hroničnih bolesti po tipu visokog krvnog pritiska, šećera, kao i drugih oboljenja. “Povećan je rizik i od urođenih hromozomskih anomalija, na primjer Daun sindroma. Češće su i komplikacije nakon porođaja po tipu tromboza, krvarenja, sporijeg oporavka”, objašnjava on za “Nezavisne”, dodajući da i ove žene trpe psihički pritisak od strane okoline.

Kako navodi, trudnice koje imaju više od 50 godina treba da imaju češće i redovnije preglede, kao i testiranje na genetske anomalije.

Na reakcije društva upozorava i Maja Savanović Zorić, psiholog i porodični psihoterapeut iz Udruženja građana “Psiholuminis” iz Prijedora, ističući da je djevojčicama mlađim od 15 i ženama starijim od 50 koje se ostvare u ulozi majke zajednička nit ranjivosti.

“Djevojčice su tek na početku formiranja identiteta i još nisu izgradile svoju emocionalnu stabilnost, a nose najveću odgovornost, dok su žene u pedesetim često emocionalno zrele, ali su fizički ranjive. I jedne i druge trebaju mnogo podrške, razumijevanja, nježnosti i nikako im ne treba osuda. Ono što mene kao psihologa i majku najviše boli jeste kako društvo reaguje. Na mlade reaguje osudom, na starije čuđenjem, a suština je da svaka trudnoća bez obzira na godine nosi svoje strahove, nade i potrebu za sigurnošću”, kaže ona.

Kako dodaje u razgovoru za “Nezavisne novine”, pošto je trenutno i sama trudna, sada jasnije nego ikad osjeća koliko godine mijenjaju tijelo, ali i način na koji se doživljava trudnoća.

“Prvu trudnoću sam imala u ranim dvadesetim i nekako je tada sve bilo novo, pomalo naivno, puno snage i hrabrosti, ali i straha koji nisam umjela imenovati. Bila sam fizički spremna, ali emocionalno i te kako još u formiranju i često nisam znala gdje prestaje moje ja i počinje uloga majke. Sada u kasnim tridesetim iskustvo je potpuno drugačije. Tijelo mi šalje jasne poruke da traži više odmora i pažnje, ali zato um, srce i svijest rade u skladu. Postoji mir i zrelost i zahvalnost što mi tada nije bilo dostupno i ne bježim od svojih strahova, već ih prihvatam jer znam da su dio tog puta”, ističe ona.

Savanović Zorićeva navodi da se žene u trudnoći ne trebaju upoređivati sa drugima.

“Poruka koju bih željela da pošaljem svim ženama jeste da slušaju svoje tijelo, vjeruju svojoj intuiciji, da se druže s ljudima koji ih podupiru, koji su im podrška, oslonac jer svaka trudnoća, svaka žena i svaka majka ima pravo na mir, dostojanstvo, radost, da bude poštovana, vrednovana i uvažena. Žene su dovoljno snažne da prođu kroz sve izazove i dovoljno vrijedne da njihovo iskustvo bude ispunjeno ljubavlju i podrškom koju zaslužuju”, navodi ona za “Nezavisne novine”.

 

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno