Connect with us

Politika

ĐAJIĆEV DILER KORISTAN ZA SISTEM! Đurovići godinama tvrde da je Radinković robijao umjesto Stanislava Čađe

Godine 2016, na osnovu dokaza koje je prikupljao, Darko Đurović optužio je tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova RS Stanislava Čađu da je direktno odgovoran za smrt njegovog sina Nikole. Umjesto povrijeđenog ministra, koji je poslije saobraćajne nesreće prebačen na VMA, krivicu je preuzeo Nenad Radinković, nezaposleni pekar iz Laktaša. Nakon toga često je hapšen zbog ilegalne preprodaje oružja. Uvijek kratkotrajno policijsko zadržavanje, nikada zatvor. Koristan za sistem bio je i u koordinisanoj akciji, u kojoj pred namještenu kameru donosi kesu narkotika Vladi Đajiću. Potom kreću pregovori oko cijene. io je 21. avgust 2011. godine, 15 minuta poslije ponoći. Dvadesetjednogodišnji Nikola Đurović vraćao se iz Rakovačkih bara u centar Banjaluke. Na semaforu mu se upalilo zeleno svjetlo, krenuo je „fiatom“ kroz raskrsnicu, ali je iz smjera Laktaša dojurio „audi A4“, proletio kroz crveno i udario direktno u Nikolino vozilo. Mladić je umro u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske.

Za ovu nesreću na četvorogodišnju kaznu zatvora osuđen je nezaposleni pekar iz Laktaša Nenad Radinković, sada već dokazani kriminalac sa najnovijeg snimka na kojem preprodaje drogu Vladi Đajiću, bivšem rukovodiocu SNSD-a i direktoru UKC RS. Đurovićevi roditelji, međutim, godinama su upozoravali da je Radinković poturen kao vozač, kako bi se prikrili oni koji su zaista skrivili nesreću. Tvrdili su da je “audi A4”, koji je usmrtio njihovog sina, vozio neko iz vrha vlasti RS, odnosno neko od članova porodice najznačajnijih funkcionera RS. Darko Đurović, mladićev otac, Okružnom tužilaštvu u Banjaluci dao izjavu u krivičnom predmetu protiv tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova RS Stanislava Čađe, načelnika CJB Banjaluka Mladena Marića i dvojice saobraćajnih policajaca, Zdravka Ribića i Marinka Gajanovića, a nakon što je protiv njih podnio krivičnu prijavu smatrajući ih odgovornim za prikrivanje okolnosti pod kojima je njegov sin nastradao.

Đurović je progovorio o dešavanjima na licu mjesta.

KO JE SAKRIVEN NA MJESTU NESREĆE

Dežurna tužiteljica nije čula da joj zvoni telefon pa se nije javila niti došla na mjesto nesreće, pa je Ribiću i Gajanoviću omogućeno da sami obave uviđaj i “kreiraju saobraćajnu nezgodu po svom nahođenju”. Marić, koji je u to vrijeme bio načelnik Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja, prema Đurovićevom mišljenju, odgovoran je što je izdao naredbu da se uviđaj počne bez prisustva dežurnog tužioca. Otac je još potvrdio da policajci nesreću nisu upisali u dnevnik događaja na dan kada se ona desila, već četiri dana kasnije.

Otac poginulog mladića dalje je naveo da su saobraćajni policajci načinili niz propusta vršeći uviđaj.

“Sa lica mjesta nisu uzeti predmeti koji su konstatovani u zapisniku o uviđaju i na fotodokumentaciji – komad platna na kome je bio trag krvi, dijelovi vozila i ostali materiali koji se moraju izuzeti i čuvati pod nadzorom suda za potrebe vještačenja”, naveo je Đurović. On je podsjetio da ni “audi” ni vozilo njegovog sina nisu izuzeti radi vještačenja, već su dokazi na njima kontaminirani. Uz to, naveo je Đurović, sporni su i podaci o načinu na koji je “audi” rentiran. U ugovoru o iznajmljivanju vozila se navodi da je “audi” iznajmljen Radinkoviću 27. jula 2011. godine, a da je vozilo vraćeno 20. avgusta, dakle dan prije nesreće. vještačenje vazdušnih jastuka iz “audija” obavljeno je četiri mjeseca nakon nesreće. Đurović je sumnjao da je “audi” korišten za potrebe MUP RS, jer je, kako je kazao, pored volana u tom vozilu bio nosač, za koji on sumnja da je bio nosač sa treptače.

U Tom momentu nije mogao sa sigurnošću tvrditi da je Čađo vozio automobil koji je naletio na Nikolu, ali je podsjetio da se Banjalukom šire “razne priče”. Saznao je da je Čađo poslije nesreće prevezen na VMA u Beogradu, gdje je bio smješten na odjeljenju za “nepoznata lica” i da mu je to sredio bivši SNSD ministar zdravlja RS Ranko Škrbić.

ČAĐO = RADINKOVIĆ

U prikrivanju nesreće, prema informacijama porodice Đurović, učestvovalo je stotinjak osoba, policajaca, medicinskog osobalja, tužilaca i sudija.

„Nenad Radinković nije kriv za smrt mog sina“, tvrdio je.

Radinković je pobjegao u Francusku, gdje je uhapšen pod optužbom da je krijumčario oružje. Svjedoci su navodili da mu je hapšenje namješteno, a oružje potureno, kako bi bio spriječen da progovori o tome šta se 21. avgusta 2011. godine zaista dogodilo u Rakovačkim barama.

Godine 2016. Darko Đurović optužio je Čađu da je direktno odgovoran za smrt njegovog sina Nikole.

“Učesnik saobraćajne nesreće je Stanislav Čađo i još jedan visoki funkcioner”, rekao je Đurović na konferenciji za novinare održanoj u Narodnoj skupštini RS i nije želio navesti ime drugog “visokog funkcionera”, za kojeg tvrdi da je bio sa Čađom u automobilu.

Đurović je imao mnogo novih detalja koji su objašnjavali situaciju. Skupštinski odbor za bezbjednost i nadzor nad radom policije RS bio je „šokiran novim dokazima”.

Roditelji nastradalog Nikole Đurovića, nikada nisu ni tražili krivično gonjenje Radinkovića, smatrajući da je on “podmetnut”. Oni su i ranije tvrdili Radinković nije vozio kobne noći, već da se za upravljačem nalazio “visoki funkcioner ili sin nekog od visokih funkcionera RS”.

Prema zvaničnoj vrerziji, u „audiju“ je, osim Radinkovića, bio još maloljetni J.S, ali to DNK nalaz nikada nije potvrdio. Očevici sa mjesta nesreće i iz Hitne pomoći tvrdili su da na Radinkovićevoj odjeći nije bilo tragova krvi niti je on bio povrijeđen.

Takođe, Radinković je vozilo iznajmio 27. jula 2011. u pet časova ujutro, a vratio ga 20. avgusta 2011. u osam časova ujutro, dakle prije nesreće. Dva dokumenta još su potvrdila datume: račun za iznajmljeno vozilo, te list u kojem je navedeno da na autu nema oštećenja.

„Porodica pokojnog Đurovića je ukazala na ove detalje, da bi se potom pojavio novi dokument, bez pečata, u kojem je navedeno da je vozilo vraćeno tek 5. septembra 2011. godine. Taj dokument navodno je potpisao sam Radinković, mada to nije mogao učiniti, jer se tada nalazio u Francuskoj, gdje je otišao par dana nakon nesreće. I mnogo drugih detalja iz same istrage ukazuju da su policijsko-pravosudni organi učinili niz propusta ili su, još gore, namjerno usmjeravali istragu kako bi zataškali stvarne krivce sa smrt Nikole Đurovića“, pisao je Žurnal.

Radinković, očigledno koristan vlastima, nikada se nije dugo zadržavao u pritvorima. Nekoliko puta je hapšen zbog ilegalne preprodaje oružja, ali za tri dana priča bude zaboravljena. U novoj epizodi koordinisane akcije akter je snimka na kojem donosi kesu sa narkoticima smijenjenom direktoru UKC RS Vladi Đajiću, a onda pregovaraju o cijeni. Spominje se cifra od 30.000/40.000 KM.

Milorad Dodik, još aktuelni lider SNSD-a, dokumente o smjeni Đajića imao je spremne, Vlada RS dogovor da na čelo UKC-a dođe Nikola Šobot, ljekar i SNSD-ov kandidat za gradonačelnika na prošlim Lokalnim izborima….

(zurnal.info)

Related Topics:

Politika

ZAROBLJENE INSTITUCIJE SRPSKE: Odluke Vlade donose se u stranačkim kabinetima, a ne u institucijama?

Izjave o potrebi stranačke saglasnosti za odluke Vlade ponovo su otvorile pitanje odnosa partijskih struktura i institucija Republike Srpske. Kritičari tvrde da je javni interes potisnut partijskim interesima, dok vlast ovakav model rada predstavlja kao političku odgovornost.

„Trebala mi je saglasnost Predsjedništva stranke“

Vlada Republike Srpske trebalo bi da djeluje u javnom interesu i u okviru zakona, ali najnovije izjave predsjednika Vlade Sava Minića otvorile su pitanje koliko je izvršna vlast u donošenju odluka samostalna.

Minić je nedavno govorio o odluci da se osnovcima, srednjoškolcima i studentima obezbijedi novčana pomoć, navodeći da je prije njenog donošenja morao dobiti saglasnost partijskog rukovodstva.

„Meni je trebala saglasnost Predsjedništva stranke i predsjednika da svim našim osnovcima i srednjoškolcima pomognemo sa 100 konvertibilnih maraka, odnosno sa 150 maraka kada su u pitanju srednjoškolci i studenti“, rekao je Minić.

Upravo ovu izjavu politikolog Milenko Dačević vidi kao pokazatelj potiskivanja institucija u korist partijskog odlučivanja.

„Na takav način podrivamo politički i ustavni sistem Republike Srpske i primjenjujemo matricu komunističkih lidera, koji su državu pretvorili u partijsku, a ekonomiju u ekonomiju političke partije. To je jako opasno, riskantno i jako loše“, ocijenio je Dačević.

Kritike zbog donošenja odluka van institucija

Ekonomista Milenko Stanić smatra da se donošenjem odluka u partijskim strukturama, umjesto kroz Vladu i druge nadležne institucije, dodatno slabi povjerenje građana u sistem.

Prema njegovom tumačenju, takva praksa stvara utisak da građani socijalnu i ekonomsku podršku ne ostvaruju na osnovu zakona i unaprijed utvrđenih pravila, već zahvaljujući političkoj odluci partijskog lidera.

„Takvim odlukama se šalje pogrešna poruka građanima i javnosti da svoje osnovne ekonomske potrebe i socijalna primanja ne dobijaju od države na bazi zakona, već da ta primanja zavise isključivo od želja, volje i raspoloženja lidera političke partije“, rekao je Stanić.

On je posebno problematizovao donošenje ovakvih mjera neposredno pred izbore, ocjenjujući da takva praksa nije primjer razvijenih demokratskih sistema.

Pitanje, međutim, nije samo visina pojedinačne pomoći, već način na koji se odluke donose – odnosno da li građani ostvaruju prava kroz institucije i zakonske procedure ili kroz političku volju.

Dodik: „Interes Republike Srpske ja određujem“

Kritičari aktuelnog sistema odlučivanja podsjećaju i na ranije izjave Milorada Dodika, koji je prije četiri godine sa skupštinske govornice govorio o tome ko određuje interes Republike Srpske.

„Interes Republike Srpske ja određujem. Ne određuje niko tamo negdje po poljanama, ja sam predsjednik i ja određujem šta je interes Republike Srpske i šta je njeno pravo“, rekao je tada Dodik.

Ova izjava i danas se koristi kao ilustracija tvrdnji opozicije da je političko odlučivanje u Republici Srpskoj u velikoj mjeri koncentrisano oko jednog čovjeka.

Poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH Mladen Bosić smatra da se posljedice takvog načina upravljanja vide i kroz odluke Narodne skupštine Republike Srpske.

Od skupštinskih odluka do njihovog povlačenja

Bosić kao primjer navodi situaciju u kojoj je Narodna skupština Republike Srpske usvajala odluke kojima su osporavane institucije BiH i pokušavano vraćanje pojedinih nadležnosti, da bi potom, kako tvrdi, iste odluke bile promijenjene kada je to politički odgovaralo rukovodstvu.

„Tipičan primjer za to je bilo nedavno kada je Narodna skupština na zahtjev autokrate donijela niz zakona kojima nije priznavala institucije Bosne i Hercegovine i kojima je vraćala nadležnosti. Isti ti ljudi su poslije mjesec dana, ponovo na zahtjev autokrate, kada je bilo u pitanju skidanje njegovih ličnih sankcija, glasali za ukidanje onih odluka koje su sami donijeli“, rekao je Bosić.

On smatra da bi promjena takvog sistema bila moguća tek kada bi se, kako je rekao, „razvlastio autokrata“.

Institucije, izbori i javni novac

Kritike opozicije i sagovornika ne odnose se samo na politički sistem. Kao posljedica zarobljenih institucija navode se i način upravljanja javnim novcem, stanje ekonomije i sve veća zaduženost Republike Srpske.

U takvom ambijentu posebno se otvara pitanje da li javne politike nastaju na osnovu dugoročnih potreba društva, zakona i ekonomskih kriterijuma ili su povezane sa trenutnim političkim interesima.

Pred izbore, dodatnu težinu ima i pitanje korištenja javnih sredstava za mjere koje mogu imati politički efekat. Kritičari vlasti upravo zbog toga insistiraju na strožem razdvajanju partijskog i institucionalnog djelovanja.

Da li će institucije Republike Srpske biti snažnije od partijskih struktura, ili će politička volja i dalje biti presudna za donošenje ključnih odluka, ostaje jedno od važnih pitanja pred građanima koji će na izborima odlučivati o budućem pravcu Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

LAŽNA SLIKA PODRŠKE SNSD-u? Snimci iz Šamca razotkrivaju ono što su pokušali sakriti (VIDEO)

Predizborna tribina SNSD-a u Šamcu izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama. Dok stranka tvrdi da je u rodnom gradu Sava Minića okupila više od 15.000 ljudi, opozicija i kritičari vlasti dovode u pitanje način na koji je skup organizovan i tvrde da je dio prisutnih dovožen autobusima.

SNSD: „Iz Šamca krećemo u novu pobjedu“

SNSD je sinoć u Šamcu zvanično započeo predizbornu kampanju, a upravo je ovaj posavski grad izabran za jedan od centralnih skupova stranke.

Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Savo Minić poručio je da iz njegovog Šamca počinje nova pobjednička kampanja.

Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je Minić najbolji kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok su Željka Cvijanović i drugi funkcioneri stranke pozvali građane da podrže SNSD na izborima 4. oktobra.

Stranački izvori i mediji bliski vlasti naveli su da se na skupu okupilo više od 15.000 ljudi.

Međutim, upravo procjena broja prisutnih i način organizacije skupa postali su predmet političkih polemika.

Opozicija tvrdi: „Bez autobusa nema podrške“

Na društvenim mrežama pojavili su se snimci za koje kritičari SNSD-a tvrde da pokazuju drugačiju sliku od one koja je predstavljena u izvještajima sa skupa.

Posebno se problematizuje dolazak organizovanih grupa iz drugih mjesta, odnosno tvrdnje da su građani na tribinu dovoženi autobusima.

Iz opozicionih krugova zbog toga se postavlja pitanje koliki je stvarni broj građana iz samog Šamca koji su došli da podrže kandidaturu Sava Minića, a koliko je prisutnih stiglo organizovanim prevozom.

Te tvrdnje, međutim, predstavljaju političke ocjene i za njih je potrebno imati konkretne dokaze o broju autobusa, mjestu iz kojeg su došli i broju ljudi koji su njima prevezeni.

Minićev rodni grad pod posebnom pažnjom

Posebnu težinu ovoj polemici daje činjenica da je Šamac rodni grad Sava Minića, kandidata SNSD-a za predsjednika Republike Srpske.

Zbog toga opozicija njegov nastup u Šamcu koristi kao svojevrsni test podrške kandidatu na lokalnom terenu.

SNSD, s druge strane, upravo skup u Šamcu predstavlja kao početak velike izborne pobjede. Na tribini su predstavljeni kandidati stranke, a Mladi socijaldemokrati razvili su i trobojku dugu 200 metara.

Jedni vide „mašineriju“, drugi organizovani dolazak

Savo Minić je na skupu poručio da je SNSD spreman za izbornu trku i govorio o velikoj stranačkoj mašineriji koja kreće u kampanju.

Milorad Dodik je, takođe, naglasio da SNSD iz Šamca kreće u novu pobjedu i pozvao pristalice da podrže stranku i njene kandidate.

Upravo će narednih dana biti predmet političke borbe pitanje da li brojnost predizbornih skupova zaista odražava raspoloženje birača ili je riječ o organizovanim stranačkim okupljanjima.

Jer, fotografija punog skupa može pokazati koliko je ljudi bilo na jednom mjestu, ali sama po sebi ne može pokazati koliko njih zaista podržava određenu političku opciju.

Izbori će dati pravi odgovor

Bez obzira na različite procjene i političke interpretacije sinoćnjeg skupa, stvarni nivo podrške SNSD-u i Savi Miniću neće određivati broj ljudi na tribini, već glasovi na izborima 4. oktobra.

Do tada će ovakvi skupovi biti važan dio političke kampanje, ali i prostor za međusobna optuživanja vlasti i opozicije.

U Šamcu su jedni vidjeli „15.000 ljudi i početak nove pobjede“, dok drugi u snimcima traže dokaz da je slika sa terena potpuno drugačija.

Upravo zbog toga će izborni rezultat biti jedini pouzdan odgovor na pitanje kolika je stvarna podrška SNSD-u i njegovom kandidatu u Šamcu – ali i širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

STANIVUKOVIĆ UDARIO NA KARANA: „On nije predsjednik, to je fikus – gdje je taj čovjek uopšte?“

Lider Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković na otvaranju kampanje podržao Branka Blanušu i Marinka Božovića, uz oštre kritike na račun aktuelne vlasti i kandidata vladajućeg bloka.

„Karan nije predsjednik, to je fikus“

Predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković iskoristio je skup na banjalučkom Kastelu, kojim je ovaj opozicioni blok zvanično otvorio predizbornu kampanju, da pošalje podršku kandidatima Branku Blanuši i Marinku Božoviću, ali i da oštro kritikuje kandidate vladajuće strukture.

Govoreći o izborima za predsjednika Republike Srpske, Stanivuković je rekao da PSS podržava Blanušu kao zajedničkog opozicionog kandidata, dok je za aktuelnog predsjednika RS Sinišu Karana iznio veoma oštru ocjenu.

„Branko Blanuša je naš zajednički kandidat za predsjednika Republike Srpske, dok je Savo Minić kandidat za Karana, a Karan nije predsjednik. To je fikus, gdje je taj čovjek uopšte? Da li će to biti Karan, Milorad ili Savo ili ko god koga oni predlažu, to nisu predsjednici i to narod mora da vidi“, poručio je Stanivuković.

Ove tvrdnje predstavljaju Stanivukovićev politički stav i kritiku rada aktuelne vlasti, a ne utvrđenu činjenicu o ulozi Siniše Karana.

„Podržavamo stvarnog čovjeka“

Stanivuković je govorio i o kandidaturi Marinka Božovića za srpskog člana Predsjedništva BiH, poručujući da PSS iza tog kandidata stoji kao iza, kako je naveo, „stvarnog čovjeka“.

„Mi podržavamo stvarnu priču za srpskog člana Predsjedništva BiH i to je Marinko Božović, a ne srpskog člana Predsjedništva koji ode u Sarajevo i zaboravi da je Srbin“, rekao je Stanivuković.

Time je lider PSS-a pokušao da napravi jasnu razliku između kandidata opozicionog bloka i predstavnika vlasti, posebno u pogledu odnosa prema Republici Srpskoj i političkog djelovanja u institucijama BiH.

„Narod će prepoznati naš izbor“

Stanivuković je poručio da je PSS uvjeren u izbor svojih kandidata i da će naredne sedmice kampanje, kako očekuje, pokazati kakvu podršku oni imaju među građanima.

Prema njegovim riječima, cilj kampanje je da se građanima predstavi drugačija politička ponuda i da se kroz izborni rezultat napravi promjena vlasti.

„Sigurni smo u svoj izbor, a vjerujem da će u narednih mjesec dana kampanje i građani prepoznati taj izbor“, poručio je Stanivuković.

Predizborna kampanja tako je već na njenom početku dobila oštar ton, a upravo će trka za funkciju predsjednika Republike Srpske i člana Predsjedništva BiH biti među ključnim političkim bitkama predstojećih izbora.

Nastavi čitati

Aktuelno