Iako su politički rivali koji se godinama razilaze o gotovo svim važnim pitanjima, hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović danas su u Kninu nastupili gotovo jedinstveno kada je riječ o zločinačkoj akciji “Oluja”, koju Srbi doživljavaju kao jedan od najvećih zločina i egzodusa u novijoj istoriji, dok je zvanični Zagreb i ove godine proslavlja kao “pobjedu” i “oslobodilačku operaciju”.ž

Na centralnoj proslavi povodom 31. godišnjice “Oluje” obojica su poručila da je riječ o legitimnoj i uspješnoj vojnoj akciji, uz tvrdnje da je upravo ona omogućila okončanje rata i dovela do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Premijer Andrej Plenković ocijenio je da je “Oluja” bila “briljantna vojna pobjeda i legitimna oslobodilačka operacija”, nazvavši je krunom svih pobjeda u Domovinskom ratu.

Prema njegovim riječima, akcija je, osim što je promijenila tok rata u Hrvatskoj, doprinijela i promjeni odnosa snaga u BiH, spasila Bihać od, kako je naveo, humanitarne katastrofe i otvorila put ka miru i Dejtonskom sporazumu.

Milanović: Ne bi bilo Dejtona bez Hrvatske vojske
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović poručio je da bez djelovanja Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća odbrane ne bi bilo Dejtonskog mirovnog sporazuma.

On je istakao da je riječ o zajedničkom ratu Hrvata iz Hrvatske i BiH, dodajući da su pojedine završne vojne operacije izvedene u dogovoru sa američkim saveznicima.

Milanović je ponovio i stav da pobuna Srba nije potekla iz Knina, već, kako je naveo, iz Beograda.

Srbija ponovo u fokusu
Dobar dio govora hrvatski predsjednik posvetio je Srbiji, poručivši da Zagreb mora pažljivo pratiti njeno naoružavanje jer, kako je naveo, to utiče na bezbjednost Hrvatske.

Istovremeno je rekao da ne vidi mogućnost da se “Oluja” ikada ponovi, niti da Hrvatska bude vojno ugrožena, ali je upozorio da će jačanje vojnih kapaciteta Srbije zahtijevati dodatna izdvajanja za odbranu.

Govoreći o izdvajanjima za vojsku, Milanović je poručio da Hrvatska već izdvaja dva odsto BDP-a za odbranu, ali je upozorio da bi dalje povećanje moglo značajno opteretiti javne finansije.

Dva pogleda na istu istoriju
Dok Zagreb “Oluju” slavi kao simbol pobjede, u Srbiji i Republici Srpskoj ova akcija se obilježava kao dan sjećanja na stradale i prognane Srbe.

Tokom “Oluje” u avgustu 1995. godine sa područja Republike Srpske Krajine protjerano je više od 220.000 Srba, dok je, prema podacima srpskih institucija i organizacija, ubijeno ili nestalo oko 2.000 ljudi, među kojima je bio veliki broj civila. Zbog toga Srbi “Oluju” smatraju jednim od najvećih zločina nad srpskim narodom u novijoj istoriji.

Specijalizovana vijeća u Hagu produžila su pritvor bivšem vođi terorističke OVK Hašimu Tačiju u predmetu u kojem mu se sudi zbog ometanja pravde i pokušaja uticaja na svjedoke.

Sudija je utvrdio da i dalje postoje rizici da bi optuženi mogao da ometa tok postupka ili da izvrši nova krivična djela, objavljeno je na sajtu Specijalizovanih vijeća.

Osim Tačija, u ovom predmetu optužena su još četvorica bivših pripadnika OVK, Baškim Smakaj, Isni Kiljaj, Fadilj Fazljiju i Hajredin Kuči.

Prema optužnici, Tači je u periodu od 12. aprila do 2. novembra 2023. godine tokom odvojenih, neprivilegovanih posjeta u pritvorskom objektu Smakaju, Kiljaju, Fazljiju i Kučiju pružio povjerljive informacije o svjedocima tužilaštva u odvojenom predmetu koji se protiv njega vodi po optužnici za ratne zločine.

U optužnici je navedeno da im je Tači naložio da utiču na svjedočenje svjedoka tužilaštva i davao im detaljna uputstva kako to da učine.

Tačiju i još trojici bivših vođa OVK Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju sudi se u odvojenom postupku po optužnici za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, a izricanje presude u tom predmetu zakazano je za 16. septembar.

Teroristička OVK je tokom 1998. i 1999. godine izvršila brojne zločine, ubistva i otmice nad pripadnicima vojske i policije tadašnje Jugoslavije, Srbima i drugim nealbancima, kao i Albancima koji nisu prihvatili da budu njeni pomagači ili pripadnici.

Uprava policije Crne Gore objavila je da je proteklog vikenda u ovu zemlju ušlo više ljudi nego što zemlja ima stanovnika.

Kako su objavili iz policije, tokom proteklog vikenda zabilježen je izuzetno intenzivan promet međunarodnog putničkog saobraćaja na graničnim prelazima u Crnoj Gori.

U periodu od 31.7. do 2.8. 2026. godine, na graničnim prijelazima u Crnoj Gori evidentirano je 632.766 putnika i 146.147 motornih vozila.

Najveći promet putnika i vozila zabilježen je na graničnim prelazima Dobrakovo (80.694), Debeli Brijeg (78.800), Sukobin/Murićani (72.937), Dračenovac (67.155) i Božaj (44.283), dok je na Aerodromu Podgorica registrovano 35.823, na Aerodromu Tivat 32.532, a u Luci Kotor 31.064 prelaska.

Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva iz decembra 2023. godine, koje je Uprava za statistiku Crne Gore objavila, ova zemlja ima 623.633 stanovnika.

(BN)