Connect with us

Politika

GDJE JE ZORAN TEGELTIJA? SUMNJIVE RADNJE U UIO BIH: Pismo stiglo i Tužilaštvu BiH

Na adresu Tužilaštvu BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu BiH, te Komisije za borbu protiv korupcije PSBiH juče je stiglo još jedno pismo o alarmantnom i haotičnom stanju u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, saznaje Raport.

Dok Tužilaštvo BiH i SIPA šute i ne preduzimaju ništa po alarmantnim navodima grupe radnika jedne od najvažnijih poreskih institucija od posebnog značaja za finansijsku stabilnost države, Komisija za borbu protiv korupcije na sutrašnjoj sjednici u Sarajevu trebala bi otvoriti temu o skandaloznim navodima o dešavanjima u UIOBiH.

Raport je već pisao o sadržaju prvog pisma iz UIOBiH pristiglog u državne nadležne institucije u kojima se ukazuje na to da direktor UIO Zoran Tegeltija duže od dva mjeseca ne dolazi na posao zbog, kako su naveli, navodne saobraćajne nesreće, te da je sporno i upitno što je za potpisnika svih dokumenata odredio šefa svog kabineta Milorada Đurđevića, za kojega se tvrdi da nije kompetentan za poslove koje mu je Tegeltija povjerio, te da je na taj način ugrožena i UIO i BiH.

Navodi o reketaškim timovima

U novom pismu koje je stiglo pred državne institucije sada se ukazuje na konkretne koruptivne radnje, nepotizam i sukob interesa u UIO BiH.

U pismu se sada, osim Đurđevića, navode i imena Gorana Gajića i Maje Romanić, uz tvrdnje da su u pitanju osobe ‘bez stručnih znanja’ i sa ‘kupljenim diplomama’, te članovi SNSD-a koje optužuju za nezakonitosti i samovolju. Za Đurđevića i Gajića se navodi i da su kumovi Zorana Tegeltije.

“Napravili su jedan opšti haos u čitavoj Upravi, premještaju stručne carinike bez razloga i zakonskog osnova praveći svoje reketaške ekipe po carinskim ispostavama i graničnim prelazima, dovodeći svoje nestručne kadrove izvan UIO dajući im ugovore o radu, a onda su se dohvatili raspisivanja konkursa u Sektoru carina i trgovanja radnim mjestima kako bi im riješili radni status, u čemu glavnu ulogu ima Goran Marinković sa Miloradom Đurđevićem, Goranom Gajićem i Majom Romanić, i to zna čitava UIO osim nadležnih organa koji to trebaju istražiti i procesuirati”, stoji između ostalog u obimnom pismu iz UIOBiH.

Kao ključni akter unutar strukture koju opisuju, autori pisma izdvajaju dugogodišnjeg šefa Carinske ispostave Banja Luka i sadašnjeg rukovodioca carinskih poslova Gorana Marinkovića.

Opisuju ga kao centralnu figuru svih planiranja, premještanja i kontrole kadrova u Sektoru carina, uključujući i formiranje ‘reketaških timova’ na graničnim prelazima.

“Glavni reketaš kome se mora donositi novac koji potiče iz koruptivnih radnji sa graničnih prelaza je Goran Marinković, i ko ne prihvata uslove koje mu odredi bude premješten na druge poslove zbog potreba službe, a rješenje potpisuje Milorad Đurđević, šef kabineta.

Šef Odsjeka za carinske poslove Goran Marinković je uvezan sa fiktivnim firmama registrovanim u BiH (vlasnik i direktor su nedostupni), špediterima i licima koja rade preko tih firmi organizovano, preko kojih se uvoze putnička motorna vozila u BiH, koja imaju registrovane firme u inostranstvu (Holandija, Češka i Slovenija) i na te firme izdaju lažne i falsifikovane fakture sa lažnim izjavama da su vozila EU porijekla, što dobro naplaćuju i za to uzimaju novac (prodaju fakture), čime umanjuju uvoznu vrijednost svakog uvezenog vozila, izbjegavaju plaćanje carine i umanjuju poresku osnovicu do četiri puta i više kako bi manje platili PDV-a pri uvozu vozila, čime se nanosi milionska šteta budžetu Bosne i Hercegovine”, stoji u pismu.

Rodbinsko stranačke mreže, spominju i Dodika

Dalje se ističe da se po svakom uvezenom automobilu dio novca redovno nosi Goranu Marinkoviću kako ne bi slao naknadnu carinsku kontrolu kao šef Odsjeka za carinske poslove i kako ne bi slao falsifikovane fakture sa izjavama da su uvezena vozila EU porijekla zbog neplaćanja carine na provjeru u zemlje izvoznice, jer bi odgovor bio da takve fakture ne postoje u zemlji izvoznici, već da su fakture izdate sa mnogostruko većom vrijednošću vozila i morala bi se vršiti naknadna naplata carine i PDV-a.

“Kada poreska kontrola i ode u kontrolu tih uvozničkih firmi preko kojih se uvoze motorna vozila, vlasnik i direktor su nedostupni, nema dokumentacije, a posao su već odradili i ista takva druga firma je već registrovana i stavljena u funkciju i uzimanje para na štetu budžeta se nastavlja. Ko se od carinika usprotivi ovim licima što uvoze motorna vozila na navedeni način i špediterima koji su u to uključeni i pokuša da povećava vrijednost uvezenih vozila kako bi naplatio stvarnu vrijednost uvoznih dadžbina, oni preko Gorana Marinkovića, koji to sve pokriva zbog ličnih interesa i koruptivnih radnji, odmah takvog carinika premještaju iz carinske ispostave i graničnog prelaza na druge nebitne poslove zbog potreba službe”, pojašnjava se u pismu.

Značajan dio pisma bavi se navodima da Tegeltija mjesecima faktički ne dolazi na posao, nakon povreda za koje, prema navodima zaposlenih, ‘nije jasno kako su nastale’.

U pismu stoji da se UIO ‘vodi kao privatna firma’, da su zaposleni izloženi zastrašivanju i disciplinskim postupcima te da se organizacione jedinice kontrolišu preko rodbinsko stranačkih mreža.

“Milorad Đurđević je sin Mihajla Đurđevića, koji je sa Savom Antonićem vlasnik kompanije Venera DOO, Banja Luka, a koji su prijatelji i kumovi Zorana Tegeltije i poznati tajkuni Milorada Dodika koji godinama dobijaju tendere od Vlade Republike Srpske i mnogih ministarstava. U poresku i carinsku kontrolu porodične firme Venera DOO, Banja Luka, po nalogu Đurđevića i Marinkovića idu podobni inspektori koji moraju da daju nalaz da je sve u redu i na taj način pokrivaju sve nepravilnosti.

U Sektoru poreza imaju grupu poreskih inspektora koji idu u kontrole poreskih obveznika i sačinjavaju zapisnike o kontrolama u kojima obračunavaju velike iznose poreskih obaveza bez zakonskog i pravnog osnova kako bi obveznici morali pisati žalbe i kako bi se morali javljati onima koji te žalbe rješavaju i navedenim licima iz najbližeg Tegeltijinog okruženja da im se žalbe usvoje, a to sve ima svoju cijenu.

Kada se dogovore, žalbe se usvajaju, rješenja tih inspektora se poništavaju i vraćaju na ponovni postupak i ponovnu kontrolu, samo što sad u kontrolu ide druga grupa inspektora koji se zovu brisači, i ovi inspektori po nalogu utvrđuju višestruko manje iznose obaveza, odnosno milionski iznosi ili iznosi u stotinama hiljada se u ponovnim postupcima smanjuju na nekoliko desetina ili nekoliko hiljada maraka”, navodi se u pismu iz UIOBiH.

Autori posebno naglašavaju navodni slučaj zapošljavanja Marinkovićevog sina Srđana u CI Gradiška, za kojeg navode da ga je ‘otac ispitivao na konkursu, ocjenjivao i pripremao pitanja’.

Sporni ugovor o najmu vozila

U pismu se opisuje i višemilionski ugovor iz 2025. godine, u kojem je UIO iznajmila 95 vozila od šest rent a car kompanija na period od četiri godine, uz prethodno plaćanje više od pet miliona KM.

“Direktor Zoran Tegeltija je u 2025. godini sa šest rent a car kuća sklopio ugovore o najmu 95 motornih vozila na četiri godine i za to je UIOBiH unaprijed platila više od pet miliona maraka, a nakon četiri godine sva vozila se vraćaju tim rent a car kućama, što je očigledan primjer štetnog ugovora i posla u čijoj pozadini su se odvijale koruptivne radnje, i vlasnici tih rent a car kuća su u bliskim odnosima sa direktorom Tegeltijom i njegovim najbližim saradnicima Miloradom Đurđevićem i Goranom Marinkovićem.

U ovom poslu će dobro profitirati Zoran Tegeltija i vlasnici rent a car kuća, a u vezi ovog nezakonitog posla i njegove realizacije na ovakav nezakonit način svoje primjedbe je dala i državna revizija Bosne i Hercegovine”, ističu u pismu iz UIOBiH.

Autori pisma traže da Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma PSBiH najozbiljnije razmotri ove složene probleme kojim se ugrožava rad i funkcionisanje Uprave za indirektno oporezivanje, koja ima više od 2600 radnika i dovodi u pitanje finansijska stabilnost i punjenje budžeta Bosne i Hercegovine.

“Čime se dovodi u pitanje i funkcionisanje svih drugih državnih institucija, te da donese odgovarajuće zaključke i uputi inicijativu za smjenu Zorana Tegeltije sa mjesta direktora UIO i da Savjet ministara BiH imenuje VD direktora do raspisivanja novog konkursa za direktora UIO”, zaključuje se u pismu pristiglom Tužilaštvu BiH, SIPA i Komisiji za borbu protiv korupcije PDPSBiH od anonimnih radnika UIOBiH.

Politika

„OD DANAS SVE DRUGAČIJE: Počela izborna kampanja u BiH, birače čekaju biometrija, skeneri i čak sedam listića“

Kampanja za opšte izbore počela je danas i trajaće do 3. oktobra u 7 časova, kada počinje izborna šutnja. Političke stranke mogu biti kažnjene zbog kršenja Izbornog zakona, a birače ove godine očekuje potpuno drugačiji način glasanja uz nove tehnologije.

Izborna kampanja za opšte izbore u Bosni i Hercegovini, koji će biti održani 4. oktobra 2026. godine, počela je danas.

Centralna izborna komisija BiH pozvala je političke subjekte, kandidate, njihove pristalice i medije da tokom kampanje poštuju Izborni zakon BiH, posebno pravila koja se odnose na govor mržnje, ravnopravnost kandidata i vođenje kampanje.

Kampanja će trajati do 3. oktobra u 7 časova ujutro, kada počinje izborna šutnja. Ona će trajati sve do zatvaranja biračkih mjesta 4. oktobra u 19 časova.

Za kršenje pravila slijede ozbiljne kazne

CIK je podsjetio političke subjekte da kampanju moraju voditi u mirnom okruženju i u skladu sa zakonom.

Za kršenje izbornih pravila predviđene su novčane kazne, ali i mnogo ozbiljnije posljedice – od uklanjanja kandidata sa kandidatske liste do poništavanja ovjere političkog subjekta.

Političke stranke imaju pravo organizovati skupove, koristiti javne površine i objekte, postavljati plakate i drugi promotivni materijal, ali nadležni lokalni organi moraju svim ovjerenim političkim subjektima obezbijediti ravnopravan tretman.

CIK je posebno apelovao na političke aktere da izbjegavaju govor mržnje i sve druge oblike ponašanja koji bi mogli ugroziti mirno i demokratsko odvijanje kampanje.

Medije je podsjetio na obavezu ravnomjerne promocije kandidata oba pola u javnim i medijskim nastupima.

Koliko stranke smiju potrošiti?

Izborni zakon propisuje i maksimalni iznos novca koji političke stranke, koalicije i drugi politički subjekti mogu potrošiti tokom kampanje.

Za izbore za članove Predsjedništva BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske limit iznosi 30 feninga po biraču.

Isti limit primjenjuje se i na izbore za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske.

Za izbore za kantonalne skupštine limit iznosi 20 feninga po biraču.

Političke stranke dužne su imati poseban račun za finansiranje izborne kampanje. Novac namijenjen kampanji mora biti uplaćivan na taj račun i ne smije se koristiti u druge svrhe.

Šta se bira 4. oktobra?

Na opštim izborima građani će birati članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske.

Biraće se i poslanici u:

  • Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH;
  • Narodnoj skupštini Republike Srpske;
  • Predstavničkom domu Parlamenta FBiH;
  • kantonalnim skupštinama u Federaciji BiH.

Prema podacima zaključno sa 20. avgustom, pravo glasa ima 3.408.517 birača.

Glasanje će biti organizovano na oko 5.200 biračkih mjesta širom zemlje.

Za rad biračkih odbora biće angažovani predsjednici i zamjenici predsjednika koje bira CIK, dok će na izborni dan biti angažovano i više od 5.000 operatera zaduženih za funkcionisanje novih tehnoloških sistema.

Prvi put biometrija, skeneri i elektronski rezultati

Ovogodišnji izbori donose jednu od najvećih promjena u načinu glasanja u BiH.

Po prvi put će biti korištene nove izborne tehnologije koje uključuju biometrijsku identifikaciju birača, skeniranje glasačkih listića i elektronski prenos izbornih rezultata.

Birač će se identifikovati putem biometrijskog uređaja, dok će se glasački listić nakon glasanja ubacivati u skener.

Skener će istovremeno služiti i za elektronsko evidentiranje i brojanje glasova.

Šef Misije OEBS-a u BiH Rik Holtzaple ocijenio je da je riječ o značajnoj promjeni izbornog procesa, ali je upozorio da sama tehnologija neće automatski vratiti povjerenje građana.

Prema njegovim riječima, povjerenje zavisi i od načina na koji se izbori provode i nadziru, ali i od toga kako se javnosti objašnjava cijeli proces.

Birače čekaju drugačiji glasački listići

Nov način glasanja mogao bi predstavljati izazov i za same birače.

Kandidatske liste koje su ranije služile za lakše glasanje više neće imati istu ulogu.

Na glasačkom listiću birač će, umjesto klasičnog označavanja znakom „X“, bojiti kružić ispred naziva političkog subjekta, a zatim i kružiće ispred brojeva koji odgovaraju kandidatima.

To znači da će birači morati pažljivije pratiti uputstva kako bi njihov listić bio pravilno popunjen.

U Republici Srpskoj birači će dobiti šest glasačkih listića, dok će u Federaciji BiH imati čak sedam.

Moguće gužve na biračkim mjestima

Zbog novog načina glasanja postoji mogućnost da na pojedinim biračkim mjestima bude više zadržavanja nego ranije.

Članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina upozorila je da gužve nisu nepoznanica ni na dosadašnjim izborima, ali je izrazila nadu da one neće obeshrabriti građane da glasaju.

Ukoliko tokom glasanja dođe do prekida, vrijeme glasanja biće produženo kako bi svi birači koji su došli na biračko mjesto mogli ostvariti svoje biračko pravo.

Transparency International: Kampanja počela mnogo ranije

Srđan Blagovčanin iz Transparency Internationala BiH ocijenio je da je izborna kampanja u stvarnosti počela mnogo prije zvaničnog datuma.

Kao jedan od primjera naveo je korištenje javnih resursa i jednokratne budžetske isplate različitim kategorijama stanovništva.

Prema njegovoj ocjeni, uvođenje novih izbornih tehnologija predstavlja značajan korak naprijed i najveću reformu izbornog procesa od prvih poslijeratnih izbora.

Ipak, upozorio je da tehnologija sama po sebi neće riješiti sve probleme izbornog sistema.

BiH ulazi u izbore sa potpuno novim pravilima

Ovogodišnji izbori zato će biti drugačiji i za političke stranke i za birače.

Kandidati ulaze u kampanju pod strožim pravilima, uz ograničenja u finansiranju i jasne sankcije za kršenje Izbornog zakona.

Birače, s druge strane, očekuju biometrijska identifikacija, novi način popunjavanja listića, skeneri i elektronski prenos rezultata.

Kampanja traje do 3. oktobra u 7 časova, nakon čega počinje izborna šutnja. Dan kasnije, 4. oktobra, građani BiH biraće vlast uz tehnologije koje se prvi put uvode u izborni proces.

Nastavi čitati

Politika

„SRPSKA NIJE IMOVINA OCA, SINA I KUMA“: Opozicija najavila kraj režima i promjene već od oktobra

Blanuša, Božović i Stanivuković poručili da Republika Srpska mora vratiti pravdu, zaustaviti zaduživanje i spriječiti, kako tvrde, dalje urušavanje institucija i nacionalnih interesa.

„Institucije ne smiju biti u rukama jednog čovjeka“

Kandidati opozicije za predsjednika Republike Srpske, srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika Vlade RS – Branko Blanuša, Marinko Božović i Draško Stanivuković – poručili su da su promjene, kako tvrde, neophodne nakon godina vlasti SNSD-a.

Gostujući u emisiji BN televizije, trojica kandidata govorila su o stanju u Republici Srpskoj, javnim finansijama, funkcionisanju institucija i odnosu vlasti prema nacionalnim interesima.

Kandidat za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša istakao je da je njegov politički prioritet vraćanje pravde i jednakosti pred zakonom.

Prema njegovim riječima, institucijama ne smije upravljati pojedinac niti uski krug ljudi okupljen oko jedne političke partije.

„Institucije treba da rade onako kako je predviđeno zakonom i Ustavom. U njima treba da budu odgovorni ljudi, profesionalci i stručnjaci koji hoće i mogu da rade u interesu građana“, poručio je Blanuša.

Blanuša: „Budžet predsjednika mora biti mnogo manji“

Blanuša je kritikovao i visinu budžeta predsjednika Republike Srpske, navodeći da bi sredstva namijenjena toj instituciji trebalo značajno smanjiti.

On smatra da budžet treba da bude sveden na iznos dovoljan za normalno funkcionisanje institucije predsjednika, dok bi ostatak sredstava mogao biti usmjeren Vladi Republike Srpske i lokalnim zajednicama.

Blanuša je ocijenio da bi na taj način javni novac trebalo više usmjeravati prema potrebama građana, a manje prema funkcionisanju političkog vrha.

Božović: „Cvijanović je napravila najveću izdaju“

Kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH Marinko Božović iznio je oštre optužbe na račun aktuelne vlasti, posebno se osvrćući na odluke koje se odnose na Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Božović tvrdi da je davanjem glasa za odluku kojom je, prema njegovoj interpretaciji, ukinut princip konsenzusa srpska strana ostala bez mogućnosti veta.

On je potez aktuelnog srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović ocijenio kao jednu od najvećih političkih izdaja ovog mandata.

Božović tvrdi i da bi takva odluka dugoročno mogla otvoriti pitanje vlasništva nad objektima Srpske pravoslavne crkve, kao i stvoriti prostor za, kako je rekao, formiranje „Bosanske pravoslavne crkve“.

„To je jedna od najvećih bruka i sramota ovog mandata koji je iza nas“, poručio je Božović.

Ove tvrdnje predstavljaju politički stav Božovića i opozicije.

„Republika Srpska se čuva na svakom pedlju“

Božović je poručio da se Republika Srpska, kako smatra, mora štititi odgovornom politikom i na cijeloj njenoj teritoriji.

Istakao je da nije za „raspakivanje Dejtona“ niti za stvaranje trećeg entiteta, već za očuvanje postojećeg ustavnog položaja Republike Srpske i zaštitu interesa njenog stanovništva.

„Republika Srpska se čuva na svakom pedlju njene teritorije, ne samo u Banjaluci i Sarajevu“, rekao je Božović.

Stanivuković: „Srpska je prezadužena“

Kandidat za predsjednika Vlade Republike Srpske Draško Stanivuković fokusirao se na stanje javnih finansija, tvrdeći da se Republika Srpska sve više zadužuje kako bi podmirivala osnovne obaveze.

Prema njegovim riječima, vlast predvođena SNSD-om ne ulaže dovoljno u velike razvojne projekte, već se kreditima, kako tvrdi, sve češće obezbjeđuje novac za tekuće potrebe.

Posebno je ukazao na činjenicu da se, prema njegovim riječima, krediti koriste i za isplatu penzija.

Stanivuković smatra da bi sredstva od zaduživanja trebalo koristiti prvenstveno za projekte koji dugoročno donose korist građanima i privredi.

„Tražimo samo šansu da pokažemo da nismo svi isti“

Stanivuković je poručio da opozicija od građana traži povjerenje kako bi, kako kaže, pokazala da postoji drugačiji način upravljanja Republikom Srpskom.

„Narodu je sve gore, njima sve bolje jer su njihovi i džepovi njihovih tajkuna sve puniji“, rekao je Stanivuković.

On je promjene predstavio kao proces koji bi, prema njegovim riječima, trebalo da počne izborom Branka Blanuše, a potom i formiranjem nove vlasti.

„Nismo za zemlju oca, sina i kuma“

Stanivuković je završnicu poruke opozicije vezao za kritiku koncentracije političke i ekonomske moći.

„Prvi korak je Blanuša, a u drugom Stanivuković, ako vjerujete i ako ste za to da Republika Srpska ne bude zemlja oca, sina i kuma. U crkvi imaju Oca, Sina i Svetog duha, ali mi nismo za oca, sina i kuma“, rekao je Stanivuković.

Blanuša, Božović i Stanivuković poručili su da građani na predstojećim izborima imaju priliku da, kako tvrde, započnu političke promjene u Republici Srpskoj i uvedu drugačiji način upravljanja institucijama i javnim novcem.

Nastavi čitati

Politika

KUPLJENE DIPLOME ILI PARTIJSKA MUĆKA? Mračna tajna Save Minića izbila na vidjelo, evo kako je SUMNJIVO magistrirao i doktorirao!

Obrazovanje, stručnost i kompetencije – u razvijenim društvima ovo su glavni preduslovi za vođenje države. U Republici Srpskoj prednost imaju partijska lojalnost i kumovske veze. Istražili smo kakvo se znanje krije u foteljama izvršne vlasti?

Aktuelni predsjednik Vlade Savo Minić ujedno kandidat SNSD-a i kum porodice Dodik, pravi je primjer kako politika ubrzava akademsku karijeru.

U njegovoj zvaničnoj biografiji izostavljen je podatak da je prije Pravnog fakulteta u Banjaluci završio trogodišnju trgovačku školu. Prećutani su i zanimljivi detalji.

Akademski skok pravi iz fotelje načelnika Šamca. 2015. magistrirao je na privatnom Univerzitetu za poslovne studije u Banjaluci, poznatom po brojnim aferama među kojima je rad bez akreditacije u periodu od 2018. do 2020. godine.

Prema navodima medija, u zgradi ovog fakulteta na 3. spratu izvodio se ples oko šipke, dok su na 4. spratu apartmani! Upravo tu je Minić postao magistar 2015. godine i to na temu bankarstvo.

Samo tri godine kasnije doktorirao je na privatnoj Privrednoj akademiji u Novom Sadu, gdje brani doktorat kompleksnog naziva: ‘Pravna obilježja bankarske garancije kao instituta obezbeđenja potraživanja’.

Na stranici tog univerziteta pronašli smo zvanične podatke o Minićevom školovanju. Tako je u načelničkom mandatu, stigao preko magistra do doktora prava.

“JEDINA REFERENCA KUM PORODICE DODIK”

Da su kumovske veze i partijska lojalnost u potpunosti zamijenile stručnost i kompetencije, ocjenjuje profesor doktor Jelena Trivić.

“Njega smo najviše upoznali po tome što mu je jedina referenca bila da je kum porodice Dodik, pošto su oni sveli sve na rodbinske, rođačke, kumovske veze.Jako loša slika unutar struktura vlasti po pitanju, ne bih rekla diploma, nego kompetencija.”, poručila je Trivićeva.

FUNKCIJE ZA POSLUŠNE KADROVE

Da Savo Minić nije izuzetak, već pravilo po kojem se biraju najviši funkcioneri, potvrđuje i sastav same Vlade.

Najpoznatiji primjer je dugogodišnji ministar Petar Đokić, čija je diploma londonskog ‘Megatrenda’ u više navrata bila predmet novinarskih istraga i javnog podsmijeha, ali nikada i predmet ozbiljne revizije nadležnih institucija.

A da se na ključne funkcije ne biraju eksperti već isključivo poslušni partijski kadrovi, vrh vlasti odavno i ne krije. Najbolje je to prije šest godina objasnila Željka Cvijanović.

“Potrebno je da imate odgovarajuće kadrove iz svoje strukture, ja tu ne vidim ništa problematično. Gdje imate u svijetu da ministri ili direktori razni pomoćnici da ne pripadaju vladajućoj garnituri pa nemate skoro nigdje ta priča o ekspretima ne znam ni ja kakvim vladama ne postoji.”, kazala je tada Cvijanovićeva.

BRZOPOTEZNE DIPLOME

I dok politika pravda ovakav sistem, viši asistent na javnom fakultetu, Milica Radovanović zgrožena je brzinom kojom funkcioneri dolaze do najviših titula.

“Pogotovo ukoliko govorimo o čovjeku koji je kandidat za predsjednika Republike Srpske – mora barem na transparentan način reći kako je došao do svojih diploma, gdje su one stečene, pa da mi ocijenimo da li je to čovjek koji treba da nas vodi ili ne.”, jasna je Radovanovićeva.

VISOKOOBRAZOVANI ODLAZE VAN

Dok se javne institucije pune stranačkim kadrovima i brzopoteznim diplomama, mnogi visokoobrazovani mladi ljudi prisiljeni su da napuste Republiku Srpsku i odu tamo gdje će njihovo znanje i sposobnosti biti cijenjeni.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno