Connect with us

Region

RIJEŠENA MISTERIJA: Ana i Aleksandar bočno udrili u spomenik i na mjestu ostali mrtvi

Pogibiju Ane Radović (21) i Aleksandra Masalušića, koji su kod jezera Međuvršje sletjeli sa puta i bočno uletjeli u ozidanu spomen česmu palim borcima.

Prve informacije govorile su o tome da je automobil u kom se nalaze dvije osobe sletio u jezero Međuvršje kod Čačka. Međutim, cio slučaj je bio obavijen misterijom jer je do uveče trajala potraga kako na obali tako u vodi. Za automobilom su tragali vatrogasci-spasioci, ali i ronioci žandarmerije.

U kasnim poslijepodnevnim satima pristigla je informacija o tome da je 23. novembra prijavljen nestanak djevojke sa Zlatibora i otvorena je sumnja da su u jezero sletjeli ona i njen prijatelj. Policija je započela sa analizom baznih stanica u okolini, kako bi bilo utvrđeno da li je neka od njih uhvatila signal telefona djevojke, piše Telegraf.rs.

Tokom večeri objavljeno je da je djevojka koja je nestala dvadesetjednogodišnja Ana Radović, koja je posljednji telefonski kontakt imala sa bratom, u momentu kada se nalazila u okolini Čačka, a kasnije joj se telefon ugasio i više nije bila dostupna.

Poziv se, kako je rekao njen otac Miloš, dogodio u 18.45 sati i to je bio poslednji put da se neko od njoj bliskih ljudi čuo sa njom. Bila je dostupna još 13-14 sati, a onda je postala nedostupna. Njen otac je juče rekao da smatra da je “vjerovatnoća da je doživjela saobraćajnu nesreću mala” jer mu je rečeno da na dan njenog nestanka policiji nije prijavljena nijedna saobraćajna nesreća.

Ipak, saobraćajna nesreća je upravo ono što se dogodilo i što je Anu koštalo života.

Vozilo pronađeno pored puta
Vozilo je pronađeno je u kanalu pored puta, gdje je, nakon sletanja, ostalo bočno zaglavljeno. Bio je to automobil u kom je Ana Radović posljednji put viđena. Pronašli su ga mještani, koji su odmah alarmirali policiju i Hitnu pomoć. Nisu znali da li u automobilu ima ljudi.

U automobilu su, tokom uviđaja, pronađena dva tijela – muškarac i djevojka. Na lice mjesta pristigla je dizalica kako bi automobil bio izvučen sa mjesta na kom je završio nakon izletanja sa puta.

Kako se ispostavilo, “audi” koji je sletio sa puta, a u kom su pronađena tijela, gotovo tri dana je stajao u kanalu pokraj puta u blizini jezera Međuvršje.

Kada je automobil izvučen iz kanala, vidjelo se da je njegov prednji dio potpuno smrskan i da su se aktivirali vazdušni jastuci. Automobil je, prema posljednjim informacijama, vozio prijatelj Aninog brata, a razlog sletanja sa puta i upadanja u kanal biće otkriven vještačenjem. Dva tijela pronađena u vozilu poslata su na obdukciju. Spasioci su, kako bi mogli da dođu do tijela koja su se nalazila u automobilu, morali da sijeku lim vozila.

Izvor Telegrafa koji je upućen u slučaj i iza kog je bogato iskustvo, tvrdi da je zbog nepristupačnosti terena, “audi smrti” mogao da zapazi samo vozač kamiona. Kako se automobil nalazio na nepristupačnom mjestu, njega ljudi koji su tim putnim pravcem prolazili, nikako nisu mogli da ugledaju. Eventualno je neki vozač kamiona, zbog visine vozila kojim upravlja, mogao da vidi vozilo u kanalu pored puta.

Kako se kasnije ispostavilo, sa Anom je u automobilu bio Aleksandar Masalušić (37), koji je upravljao automobilom. U pitanju je drug Aninog brata, koji ju je povezao za Beograd, kako bi otišla na fakultet.

Na mjestu nesreće, prema riječima svjedoka, nije bilo tragova kočenja. Sumnja se da je Aleksandar Masalušić izgubio kontrolu nad automobilom, udario u zid i da je tada vozilo bočno upalo u betonski spust koji služi za kontrolisano ispuštanje vode ili druge tečnosti iz cjevovoda, kanala, rezervoara ili postrojenja u prirodni tok, jarak ili kanalizacioni sistem.

Prijatelji Aleksandra Masalušića okupili su se na mjestu nesreće kako bi odali počast prerano nastradalima. Oni su se okupili kako zapalili svijeću i oprostili se od najmilijih. Spustili su se u duboku jamu u kojoj su se još nalazili ostaci slupanog vozila, kako bi zapalili svijeću za Anu i Aleksandra.

Zasad se ne zna uzrok gubitka kontrole nad vozilom, a na snimcima sa mjesta teške saobraćajne nesreće vidi se da je automobil sletio s puta na krivini, koja je obilježena duplom punom linijom. Pretpostavlja se da je put u trenutku nesreće bio vlažan, a temperatura oko nula stepeni. Uzrok nesreće za sada nije poznat, ali postoji nekoliko najvjerovatnijih scenarija koji se u praksi najčešće dešavaju. Mogu se podijeliti u tri grupe: ljudski faktor, tehnički kvar i uslovi puta.

Takođe, sumnja se da je brzina vozila bila neprilagođena jer su od mjesta Prijanovac, gde je uhvaćen signal Aninog telefona, do mjesta nesreće stigli za 11 minuta, iako je inače za prelazak te deonice potrebno gotovo duplo više vremena.

Otac nestale devojke Miloš Radović je, nakon što je izvučen automobil i tijela dvoje poginulih, sa dubokom teskobom u glasu, potvrdio je da je Ana tog dana krenula iz porodičnog doma na Zlatiboru ka Beogradu, gdje je studirala, s namjerom da plati ispite.

“Moja Ana je bila divno dete. Studirala je Pravni fakultet… Porodici je rekla da ima prevoz sa Zlatibora. Ne znam da li ga je poznavala od ranije, ja njega nikada nisam video”, priča neutješni otac i dodaje da “želi da zna ko je čovjek koji je vozio”.

Poginuli bio Stojketov tjelohranitelj, preživio atentat
Aleksandar Masalušić, pripadnik ličnog obezbjeđenja Nebojše Stojkovića Stojketa, saznaje Telegraf.rs.

Prema saznanjima Telegrafa, Masalušić je ranjen kada je pokušano ubistvo Stojketa. Uprkos tome, njegovo ime do sada nije se pojavljivalo u medijima i o njemu se malo zna.

Iako je, prema prvim informacijama, rečeno da je Aleksandar Masalušić iz Tutina, on je rodom iz Priboja, sa prebivalištam u Beogradu. Razlog toga da se misli da je iz Tutina bile su registarske oznake “audija” kojim je sletio sa puta.

Navodno je ranije imao niz saobraćajnih prekršaja, zbog čega mu je bila oduzimana vozačka dozvola na nekoliko mjeseci, a više puta je pred prekršajnim sudovima pravosnažno osuđivan zbog prekoračenja brzine, vožnje za vrijeme zabrane upravljanja vozilom, vožnje pod dejstvom narkotika.

Aleksandar Masalušić je imao pun dosije saobraćajnih prekršaja zbog čega mu je čak bila i oduzeta vozačka dozvola na nekoliko meseci. On je više puta pravosnažno osuđivan pred prekršajnim sudovima u Valjevu, Prijepolju i Požegi zbog prekoračenje brzine, vožnje za vreme zabrane, zatim jednom pod dejstvom narkotika…

Prema kasnije dospjelim informacijama, on je ranjen 21. decembra 2023. godine u pucnjavi u Železniku, gdje je pogođen u oružanom obračunu sa četvoricom muškaraca.

Osumnjičeni se terete da su tog 21. decembra 2023. godine planirali da ubiju Masalušića ispred jednog auto-otpada na Obrenovačkom putu u Železniku. U Višem sudu u Beogradu je u toku sudski postupak za ranjavanje Aleksandra, a optužnica je podignuta protiv trojice okrivljenih dok se i dalje traga za četvrtim.

Kada je spomenutog 21. decembra 2023. zaustavio automobil, na njega je, kako se sumnja, pucao nepoznati napadač koji je bio u automobilu marke “audi” tamne boje. On je ispalio jedan metak i pogodio ga u lijevo rame. Napadač je potom pobjegao vozilom dok je ranjeni Aleksandar Masalušić sam automobilom otišao u Urgentni centar. On se sam odvezao u Urgentni centar.

Prema pisanju medija, on je prilikom napada preskočio haubu svog automobila i sakrio se, a napadači su pobjegli. Tada se dodavalo i da je ranjeni muškarac poznat policiji odranije za različita krivična djela, a za neka od njih je i osuđivan.

Poginuli na licu mjesta
Iako se polemisalo o tome da je Ana Radović neko vrijeme nakon udesa bila živa i da je sa svog telefona uputila dva SOS poziva, prvi rezultati istrage pokazali su da je preminula odmah.

Naime, kako je saopšteno iz Doma zdravlja Čačak, čija je hitna služba izašla na teren, prvi alarm stigao je preko broja 194, ali je poziv primljen putem govornog automata i to na engleskom jeziku.

“Poziv je bio tehnički ne baš jasnog sadržaja, a što je najvažnije, nije sadržao tačnu lokaciju gde bi ekipa Hitne pomoći odmah mogla da postupi i izađe na teren”, navedeno je u saopštenju.

Kako su podsjetili, za prijem poziva prvog reda hitnosti, ključno je da dispečer zna lokaciju pacijenta. Ekipa Hitne pomoći je odmah krenula na teren tek kada su policijske i vatrogasno-spasilačke ekipe pronašle automobil sa tijelima i kada je Doma zdravlja dobila tačnu lokaciju nesreće.

Prvi rezultati istrage govore o tome da je dvoje poginulih odmah preminulo od zadobijenih povreda.

Prvi rezultati istrage jasno ukazuju na prebrzu vožnju i neprilagođenu brzinu uslovima na putu kao glavni uzrok ove strašne tragedije. Sumnja se da je Aleksandar Masalušić vozio “audi” znatno većom brzinom od dozvoljene, zbog čega je izgubio kontrolu nad vozilom. Automobil je, krećući se velikom brzinom, praktično “ispravio krivinu”, probio bankinu i uletio direktno u propust kojim se voda vraća u jezero.

Izvori iz istrage navode da je udarac bio toliko silovit da su oboje ostali mrtvi na licu mesta. Pretpostavlja se da je smrt nastupila momentalno usljed povreda zadobijenih u sudaru. Muškarac je imao vidne i teške povrede glave, uključujući smrskano lice.

Kada je u pitanju SOS poziv, njega je najvjerovatnije uputilo samo vozilo, s obirom na to da novi modeli automobila imaju tu opciju.

Da je smrt nastupila momentalno potvrdili su i rezultati obdukcije. Obducent je konstatovao višestruke prelome kostiju, što ukazuje da su poginuli na licu mesta.

Oglasilo se tužilaštvo
Iz Osnovnog javnog tužilaštva u Čačku saopšteno je da je dežurni tužilac bio na uviđaju na licu mjesta i konstatovao da je za volanom bio muškarac, dok je djevojka sjedila na mjestu suvozača. Izvršeno je, kako je navedeno sječenje automobila kako bi se izvršio pregled unutrašnjosti. U vozilu su potom pronađena tijela dvije preminule osobe – na mjestu vozača bio je Aleksandar Masalušić, a na mjestu suvozača Ana Radović.

Tužilaštvo je utvrdilo da je 23. novembra prijavljen nestanak Ane Radović, a dan kasnije i Aleksandra Masalušića.

Ana juče sahranjena
Zlatibor i cijela Srbija juče su se oprostili od Ane Radović koja je u 13 sati sahranjena na groblju na Zlatiboru, dok je opelo kod porodične kuće održano u 12 sati.

Ožalošćena porodica objavila je potresnu umrlica, navodeći da je Ana preminula nesrećnim slučajem.

Related Topics:

Region

DATA CENTAR U HRVATSKOJ! Trošiće struje kao pola države i MILIONE HEKTOLITARA PITKE VODE

Svijet ulazi u eru ogromnih data centara – infrastrukture bez koje ne mogu funkcionisati državne baze podataka, vještačka inteligencija, cloud platforme i globalne tehnološke kompanije. Od Sjedinjenih Američkih Država i Kine do Evrope i Balkana, države i korporacije ulažu milijarde evra u objekte koji postaju „fabrike digitalnog doba“.

Međutim, iza digitalne revolucije krije se i ogromna potrošnja električne energije i vode, zbog čega data centri postaju jedno od ključnih energetskih i ekoloških pitanja budućnosti.

Šta su zapravo data centri?

Data centar je objekat u kojem se nalaze hiljade servera i računarskih sistema koji obrađuju i čuvaju ogromne količine podataka. Upravo preko njih funkcionišu društvene mreže, internet pretrage, streaming platforme, mobilne aplikacije, bankarski sistemi, ali i sistemi državnih institucija i bezbjednosnih službi.

Savremeni data centri danas imaju ključnu ulogu u razvoju vještačke inteligencije, jer AI modeli zahtijevaju ogromnu računarsku snagu i neprekidan rad servera.

Problem je što takvi sistemi troše enormne količine električne energije, ali i pitke vode koja se koristi za hlađenje servera. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalna potrošnja električne energije data centara mogla bi se udvostručiti do 2030. godine upravo zbog razvoja vještačke inteligencije i cloud tehnologija.

Hrvatska planira gigantski AI centar kod Topuskog

Jedan od projekata koji je posljednjih mjeseci izazvao ogromnu pažnju u regionu jeste planirani AI i data centar „Pantheon AI“ kod Topuskog u Hrvatskoj.

Prema dostupnim informacijama, kompleks bi trebalo da bude izgrađen na području između sela Pecka, Katinovac i Crni Potok, nedaleko od Topuskog, u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom i područja Velike Kladuše.

Riječ je o projektu koji bi, prema najavama, mogao postati jedan od najvećih AI data centara u Evropi.

Planirana snaga centra iznosi čak 1 gigavat (GW), što je nivo potrošnje električne energije koji se poredi sa potrošnjom čitavih gradova ili velikih industrijskih sistema.

Potrošnja struje i vode: podaci koji otvaraju pitanja

Prema procjenama zasnovanim na projektovanoj snazi od oko 1 GW, budući AI/data centar kod Topuskog u Hrvatskoj, ako bi radio punim kapacitetom tokom cijele godine, mogao bi trošiti oko 8,76 TWh električne energije godišnje. To je približno polovina ukupne godišnje potrošnje električne energije Hrvatske, koja se kreće oko 19 TWh, što ovaj projekat svrstava među najenergetski intenzivnije infrastrukturne sisteme u Evropi.

Kada je riječ o potrošnji vode, industrijski modeli za velike AI data centre pokazuju da se u sistemima hlađenja troši između 1,5 i 3 litre vode po kWh električne energije. Primijenjeno na kapacitet od 1 GW, to znači da bi ovakvi sistemi mogli trošiti približno između 13 i 26 milijardi litara vode godišnje, odnosno oko 130 do 260 miliona hektolitara vode godišnje.

Dodatni problem koji se u stručnoj i lokalnoj javnosti ističe jeste činjenica da se za hlađenje sistema u okviru projekta razmatra korištenje podzemnih vodnih izvora u području Topuskog. To otvara pitanja dugoročnog uticaja na lokalne vodne resurse.

Prema dosadašnjim najavama, početak izgradnje očekuje se 2027. godine, dok bi prve operacije mogle početi 2029. godine.

Kragujevac već ima jedan od najvećih data centara u regionu

Dok Hrvatska tek planira veliki AI kompleks, Srbija već nekoliko godina ima jedan od najznačajnijih državnih data centara u jugoistočnoj Evropi.

Državni Data centar u Kragujevcu otvoren je 2020. godine i predstavlja ključnu digitalnu infrastrukturu Srbije.

Centar koriste državne institucije, lokalne samouprave, zdravstveni sistem, bezbjednosne strukture, ali i brojne kompanije koje koriste cloud usluge.

Objekat je projektovan tako da omogućava visok nivo bezbjednosti podataka i neprekidan rad sistema 24 časa dnevno.

Takvi kapaciteti zahtijevaju veliku količinu energije za napajanje serverskih sistema i rashladnih uređaja.

Iako je centar projektovan uz napredne sisteme energetske efikasnosti, njegova potrošnja električne energije je ogromna upravo zbog neprekidnog rada serverske infrastrukture.

Slično je i sa potrošnjom vode koja se koristi u rashladnim sistemima kako bi serveri mogli raditi bez prekida.

Kragujevački data centar kasnije je proširen dodatnim kapacitetima upravo zbog sve većih potreba za skladištenjem i obradom podataka, kao i razvoja cloud servisa i vještačke inteligencije.

Data centri postaju nova „industrija budućnosti“

Tehnološke kompanije danas grade data centre širom svijeta brže nego ikada ranije. Microsoft, Google, Amazon i druge globalne kompanije ulažu desetine milijardi dolara u novu infrastrukturu zbog eksplozije razvoja vještačke inteligencije.

Međutim, paralelno raste i zabrinutost zbog ogromne potrošnje energije i vode.

Pojedini veliki data centri u svijetu troše električnu energiju jednaku potrošnji čitavih gradova, dok sistemi za hlađenje svakodnevno koriste milione litara vode.

Zbog toga mnoge države pokušavaju pronaći balans između digitalnog razvoja i zaštite energetskih i prirodnih resursa.

Stručnjaci upozoravaju da će u narednim godinama upravo energija postati ključni faktor za razvoj novih data centara, jer bez stabilnog elektroenergetskog sistema nema ni razvoja digitalne ekonomije.

Uprkos tome, jasno je da će data centri u budućnosti imati sve važniju ulogu.

Banjaluka24

Nastavi čitati

Region

PLAN U PET TAČAKA: Predsjednik Vučić iznio ključne ciljeve za Srbiju

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je programski tekst u kom je izneo plan za Srbiju u pet tačaka.

Vučić je u tekstu za “Kurir” kao pet tačaka izneo drastično smanjenje broja članova Vlade, državnih sekretara, pomoćnika ministara, kao i njihovih aparata, povećanje produktivnosti i više rada i posvećenosti, hrabru i snažnu promena kompletnog obrazovnog sistema Srbije, sveobuhvatan pristup rešavanju svih energetskih pitanja i problema, uključujući korišćenje nuklearne energije i agresivno usvajanje znanja i njegova primena u robotici, veštačkoj inteligenciji i modernim tehnologijama.

Tekst predsednika Vučića prenosimo u celosti:

Svet oko nas se menja. Sporije nego što bismo možda hteli, ali brže nego što, svesno i podsvesno, možemo da ispratimo. Prihvatamo nove informacije, tehnologije, ali kao socijalna bića smo prevashodno ograničeni sopstvenim iskustvom, nostalgičnim sećanjima i pogrešnom verom da će se doba iz mladosti, u kakvom-takvom obliku, ponovo vratiti. Neće. Iz vremena za nama samo je potrebno da izvučemo pouke, da se uhvatimo ukoštac s novim dobom i da menjamo sebe. Menjajući sebe, svoje navike, menjamo budućnost. Budućnost ne određujemo sopstvenim željama, već radom i promenom navika i ponašanja. Važi za sve, za nas u Srbiji posebno.

Ciklus od 2014. do 2026. godine je završen. Uspeli smo da spustimo nezaposlenost sa 26 na 8%, što je istorijski rezultat. U isto vreme, povećali smo bruto domaći proizvod zemlje (BDP) sa 32 milijarde na gotovo stotinu milijardi evra. Kao rezultat te politike, vrednost onoga što danas stvorimo je tri puta veća od onoga što smo stvarali pre 12 godina. Naša ekonomija je bila otporna i živa u vreme najvećih kriza, od kovida do poslednjih ratova. Ipak, potrebne su nam velike promene kako bismo stopu rasta i nisku stopu javnog duga zadržali u vremenu koje dolazi i nastavili da poboljšavamo životni standard građana.

Potrebne su brojne adaptacije i promene u ekonomskoj politici, ali i stvarima u kojima nismo uspeli u prethodnim godinama, ili koje su bile posledica snažnog ekonomskog rasta i uopšteno govoreći ljudske prirode, a mi se tome nismo dovoljno suprotstavili. U svetu su se odvojile dve velike sile, SAD i NR Kina, dok Evropa pokušava da uhvati priključak (korak), sve jasnije razumevajući da na svom putu budućnosti više neće moći da računa na bespogovorno savezništvo SAD. Danas, brže nego ikad, dolazi do političke, vojne, ali i još značajnije, ekonomske prekompozicije sveta.

Kina i Amerika su znatno ispred u razvoju veštačke inteligencije, iako Evropa, posebno Nemačka i Francuska, daju sve od sebe da se priključe odbeglom dvojcu. Međutim, pozicija Evrope je mnogo teža, komplikovanija, drugačija i složenija, najpre zbog nedostatka energenata i mineralnih sirovina u odnosu na pomenuti dvojac, koji prednjači, a još više zbog regula koje ograničavaju radno vreme u Evropi, daju ogromna prava radničkim sindikatima i onemogućavaju Evropljanima, čak i Nemcima, da fleksibilnije i snažnije “pokrenu motore” i pristignu Kineze i Amerikance. I ono najvažnije, u Evropi, i tu mislim na sve nas, trenutno se najbolje živi, i ljudi veruju da će ponavljanjem istog, nečinjenjem i nemenjanjem, uspeti da sačuvaju isti tempo razvoja i, još važnije, isti nivo životnog standarda.

To, naravno, nije moguće. Mi u Evropi nemamo žudnju za napretkom, uvek želimo više pravde, ali “oko tigra” u ekonomiji izgubili smo u poslednje dve decenije potpunog zadovoljstva.

Srbija je mala zemlja, nevelika evropska ekonomija, i ne može presudno da utiče na promenu velike slike, ali može da postane primer većima. Ipak, uveren sam da su Nemci već razumeli poruku svojih eksperata i da im glavna tema postaje povećanje produktivnosti sopstvene ekonomije, a time i mi, na svom malom nivou, moramo da se pozabavimo. Srbiji su potrebne odlučne i ozbiljne reforme, strukturne, suštinske, koje mogu da donesu ozbiljni, odgovorni i iskusni ljudi, a ne revolucionarno poskakivanje i ludiranje u teškim vremenima.

Smatram da je neophodno da u narednom periodu donesemo hrabre i važne odluke:

1. Drastično smanjenje broja članova Vlade, državnih sekretara, pomoćnika ministara, kao i njihovih aparata. Odlučnije i snažnije nego pre 12 godina, potrebno je ukinuti brojne agencije, kancelarije i uprave koje su sebi svrha, a suštinskog razloga za njihovo postojanje nemaju. Takođe, potrebno je pristupiti dodatnoj deregulaciji, za koju smo samo mi odgovorni, poput nepotrebne sertifikacije robe koja dolazi iz EU, zbog čega ti proizvodi imaju višu cenu u Srbiji nego u EU.

2. Povećanje produktivnosti i više rada i posvećenosti. Moraćemo da radimo više, a ne manje. Žao mi je što to moram da kažem jer znam koliko je nepopularno, ali neko mora to da saopšti ljudima. Mesecima se vodi dijalog o ukidanju radnih dana i sati, te biće veća motivacija ako skratimo radno vreme, te putovaćemo i živeti mnogo lepše nego danas. Toga neće biti. Radićemo više. Počeću od sebe i pokazati da je to moguće, a tražiću to i od svih ostalih. Nemačka, kao motor Evrope, da bi izdržala industrijsko-tehnološku utakmicu s Kinom i Amerikom, povećavaće radne sate i dane. Srbija ne sme i ne može da prihvati neodgovorne ideje o skraćivanju radnog vremena.

3. Hrabra i snažna promena kompletnog obrazovnog sistema Srbije. To znači veću otvorenost prema svetu, posebno na nivou viših i visokih škola, ali i prihvatanje, bez oklevanja i bez dodvoravanja bilo kome, dualnog obrazovnog sistema, pri čemu je priprema mladih ljudi za tržište radne snage od presudnog značaja.

4. Sveobuhvatan pristup rešavanju svih energetskih pitanja i problema, uključujući korišćenje nuklearne energije. Decenijama nismo imali nove energetske objekte, mnogo toga smo izgradili, ali gotovo sve u nuždi i pritisnuti spoljnim ratovima, sankcijama. I danas planiramo izgradnju brojnih naftovoda, gasovoda, interkonektora, hidroelektrana, vetroparkova i solarnih elektrana, ali sve to neće biti dovoljno za energetsku stabilnost Srbije bez izgradnje malih i velikih nuklearnih postrojenja u njoj.

Najčistija i najbezbednija energija. Obezbediti znanje i novac za poduhvate u ovoj oblasti biće najveći izazov za buduću vladu, baš kao i upravljanje rudnim blagom, sirovinama, mineralima i retkim metalima.

5. Agresivno usvajanje znanja i njegova primena u robotici, veštačkoj inteligenciji i modernim tehnologijama. Dalja kupovina superkompjutera i izgradnja data centara ne sme da se prekine zbog nedostatka električne energije. Data centri su najvažnije fabrike, one koje stvaraju inteligenciju, i to je jedna od stvari koja će da napravi razliku u našu, srpsku korist u odnosu na region.

Uz sve brojne rezultate, objektivne i merljive, postoje stvari koje nismo uspeli da uradimo i pružimo građanima. Bilo je nedovoljno pravde, ne samo našom krivicom, ali svakako ne i bez naše odgovornosti.

Ipak, ono što je najvažnije, nismo uspeli da građane oslobodimo arogancije i bahatosti vlasti, od lokalnog do najvišeg nivoa.

Da prevedem, nismo uspeli da odgovorimo svim samoživim i arogantnim vlastodršcima, prepoznatljivim po rečenici: “Znaš (li) ti ko sam ja?!” Nismo uspeli da ih naučimo da čekaju u redu, čak i kada izjavljuju saučešće na groblju, da čekaju u redu u prodavnici, da se parkiraju kao i svi ostali ljudi, da pokazuju skromnost i zahvalnost umesto nadmenosti i bezobzirnosti.

Postoje dve strane nejednakosti, oni arogantni i obični ljudi. Na strani sam ljudi, naroda, jer niko ne sme da bude omalovažavan i nepoštovan. Nismo uspeli, a nadam se da ćemo imati priliku da to promenimo i pobedimo. Za to i lično snosim krivicu. Uvek sam mislio da je rezultat na semaforu ono što opredeljuje ljude, razumevajući da su ti rezultati realno dobri. Nisam shvatao da bi ljudi prihvatili i lošije rezultate u zamenu za manje osionosti i bahatosti, a u korist više ljudskosti i empatije kod svakoga od nas.

Naše protivnike s blokaderskih lista gotovo da nisam ni pomenuo u ovom tekstu. S namerom i razlogom. I u opoziciji, blokaderi su u prethodnih godinu dana pokazali daleko više osionosti, sujete i obesti od onih koji su na vlasti, a programa, plana, ciljeva i rezultata nema ni na vidiku. Neće ih ni biti.

Vreme je za promene, još veću posvećenost i odgovornost. Promene ne samo u izgradnji objekata i naše infrastrukture već i u našoj svesti i drugačijem, racionalnijem pogledu na svet oko nas. Potreba za takvim promenama je velika, ne treba da uništimo tu ideju – poručio je Vučić, prenose agencije.

Nastavi čitati

Region

KRAJ NAKON OSAM DECENIJA: Slovenački gigant ugasio fabriku i proizvodnju preselio u BiH

Slovenački proizvođač obuće Alpina, sa dugom tradicijom koja se približava osam decenija, ulazi u novu fazu poslovanja nakon prodaje dijela nekretnina u Žirima.

Zgradu kompanije u centru ovog mjesta u Sloveniji preuzela je domaća firma Mesarstvo Oblak, koja planira proširenje svojih kapaciteta, ali i razvoj dodatnih sadržaja na toj lokaciji.

Direktor i suvlasnik kompanije, Janez Oblak, potvrdio je za Delo da je prošle godine kupljeno oko 40.000 kvadratnih metara imovine Alpine, dok je manji dio ostao u vlasništvu proizvođača obuće.

Proizvodnju preselili u Bosnu i Hercegovinu

Prema dostupnim informacijama, Alpina je ranije donijela odluku o prodaji dijela imovine nakon što je proizvodnju preselila u inostranstvo, uključujući Bosnu i Hercegovinu i Kinu.

BiznisInfo.ba podsjeća da ova kompanija odranije ima fabriku u Tešnju, u koju je preselila dio proizvodnje iz ugašene tvornice u Sloveniji.

Novi vlasnik planira da u narednom periodu uredi pogone za preradu mesa, ali i da razvija turističke i poslovne sadržaje, uključujući hotel, restoran i kancelarijski prostor za iznajmljivanje.

Promjena industrijskog prostora

Mesarstvo Oblak već je prisutan na više evropskih tržišta, uključujući Dansku, Švedsku, Njemačku, Švicarsku, Italiju i Hrvatsku.

Kompanija je u 2024. godini ostvarila prihode od 54,8 miliona eura, uz rast u odnosu na godinu ranije, dok je zapošljavala više od stotinu radnika.

Ova transakcija ujedno označava značajnu promjenu namjene industrijskog prostora u Žirima, gdje bi se umjesto proizvodnje obuće uskoro mogla razvijati prehrambena i turistička djelatnost.

Nastavi čitati

Aktuelno