Connect with us

Svijet

ORBAN NAKON SASTANKA SA PUTINOM: „Snabdijevanje Mađarske energijom ostaje bezbjedno“ – šta se zapravo krije iza poruka iz Moskve?

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da je sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju bio “uspješan”, naglasivši da je energetska bezbjednost Mađarske potpuno očuvana. Susret u Moskvi trajao je gotovo četiri sata, a fokus razgovora bili su bilateralni odnosi, situacija u Ukrajini i veliki strateški projekti – prije svega nuklearna elektrana Paks II.

Orban je na društvenim mrežama napisao da je “snabdijevanje Mađarske energijom bezbjedno”, što je potvrdio i ministar vanjskih poslova Peter Sijarto. Prema njegovim riječima, Rusija i Mađarska postigle su sporazum o ubrzanju realizacije projekta Paks II, koji bi u budućnosti trebalo značajno povećati udio nuklearne energije u mađarskom sistemu.

Ruska nafta i gas i dalje teku – preko Družbe i Turskog toka

Sijarto je istakao da Rusija uredno ispunjava sve ugovore o isporuci sirove nafte i prirodnog gasa. Mađarska se trenutno oslanja na dvije ključne energetske arterije:

Naftovod Družba, jedan od najstarijih naftovoda u Evropi, kroz koji Mađarska dobija rusku naftu, jer je izuzeta iz potpunog evropskog embarga.

Gasovod Turski tok / Balkan Stream, koji ruski gas preko Crnog mora, Turske, Bugarske i Srbije dovodi do Mađarske, posebno važan zbog neizvjesnog tranzita preko Ukrajine.

Zvanična Budimpešta insistira da su isporuke neprekidne i stabilne, te da su dobili i američko izuzeće od sankcija kako bi uvoz mogao da se nastavi bez prekida.

Paks II – ključni projekat za energetsku budućnost Mađarske

Nakon sastanka u Moskvi potvrđeno je da će se ubrzati radovi na projektu Paks II, ruskom investicijom vrijednom nekoliko milijardi eura. Planirana su dva nova reaktora tipa VVER-1200, čime bi Mađarska gotovo udvostručila nuklearne kapacitete.

Iako je projekat bio blokiran zbog sankcija i tehničkih prepreka, 2025. su izdane ključne građevinske dozvole, a prvi veliki radovi trebalo bi da počnu 5. februara naredne godine.

Kontroverze i pritisci iz EU

Ovaj projekat nije bez problema:

EU je ranije osporila proceduru dodjele ugovora, tvrdeći da nije u skladu s pravilima javnih nabavki.

Sankcije, zabrane izvoza opreme i politički pritisci otežavaju saradnju.

Kritičari upozoravaju da Mađarska “produbljuje energetsku zavisnost od Rusije”, uprkos evropskom planu smanjenja uvoza ruske energije do 2027.

Ipak, Budimpešta tvrdi da bez nuklearne energije ne može obezbijediti stabilne i jeftine isporuke struje.

Geopolitička dimenzija: Mađarska između EU i Rusije

Posebnu pažnju izazvala je i izjava Sijarta da je “ruska strana uvjerila Mađarsku” da bi se eventualni mirovni samit Rusija–SAD mogao održati upravo u Budimpešti. Time Mađarska ponovo pozicionira sebe kao most između Zapada i Rusije – ali i kao članicu EU koja vodi paralelnu energetsku i diplomatsku politiku.

Šta sve ovo znači?

Sastanak Orbana i Putina šalje tri ključne poruke:

Mađarska ostaje čvrsto vezana za rusku energiju, bez obzira na evropske strateške ciljeve.

Paks II dobija novi zamah, iako se suočava sa pravnim i političkim preprekama.

Budimpešta jača ulogu „specijalnog posrednika“ u odnosima Zapada i Rusije.

Hoće li Mađarska zbog ovakvih poteza biti politički izolovana u EU ili će nastaviti da gradi sopstvenu energetsku i diplomatsku strategiju – pitanje je koje će dominirati evropskim tržištem energije u narednim godinama.

BL24

Svijet

PALA ODLUKA ZA UBISTVO ČARLIJA KIRKA! Sudija iz Jute prelomio

– Osumnjičenom ubici američkog intelektualca Čarlija Kirka, Tajleru Robinsonu (23) biće suđeno za teško ubistvo, odlučio je sudija u gradu Provo, u američkoj saveznoj državi Juta, Toni Graf.

Sudija je uvažio zahtev tužilaca, koji su saopštili da imaju dovoljno dokaza da Tajlera Robinsona izvedu pred sud po optužbi za teško ubistvo, zbog čega bi mogao da se suoči sa smrtnom kaznom, doživotnim zatvorom bez mogućnosti uslovnog otpusta, ili 25 godina do doživotnog zatvora sa mogućnošću uslovnog otpusta, prenosi CBC.

Tužilaštvo je navelo da postoje “ubedljivi” dokazi da je Robinson 10. septembra prošle godine na Univerzitetu Juta u Orumu ispalio hitac koji je usmrtio Kirka (31) tokom jedne od njegovih javnih debata.

Robinson se tereti po sedam tačaka, uključujući teško ubistvo, za koje je u Juti predviđena smrtna kazna.

Odbrana osporava dokaze tužilaštva i tvrdi da nema dovoljno osnova za suđenje, kao i da ubistvo ne ispunjava kriterijume za izricanje smrtne kazne.

Robinson se do sada nije izjasnio o krivici.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

286 DANA NEIZDRŽIVIH USLOVA! Američki vojnici na ivici snaga, spas od istorijske misije potražili u Aziji!

– Američki nosač aviona “USS Abraham Linkoln” uplovio je danas u tajlandsku luku Laem Čabang, posle izveštaja o pogoršanim uslovima na brodu i problemima sa mentalnim zdravljem pripadnika američke vojske, nakon 286 dana na moru, od čega veći deo vremena na Bliskom istoku.

“USS Abraham Linkoln”, sa oko 5.000 mornara i marinaca, raspoređen je u novembru prošle godine i bio je uključen u američku pomorsku blokadu i borbene operacije u ratu sa Iranom, prenosi Rojters.

Prema rečima američkih demokratskih senatora, taj nosač aviona je postavio moderni rekord po neprekinutim danima koje je proveo na moru.

Komandant Udarne grupe nosača aviona 3, kontraadmiral Robert E. Lofran je kazao u saopštenju da dolazak u Laem Čabang “pruža zasluženu priliku” mornarima i marincima da se odmore i napune energijom.

“To takođe podvlači snažno i trajno partnerstvo i savez između Sjedinjenih Država i Tajlanda. Ono što je ova udarna grupa postigla je zaista istorijsko. Ne mogu biti ponosniji na izuzetan profesionalizam i stručnost koju je pokazao svaki član ovog tima tokom naših operacija”, kazao je Lofran.

Prema saopštenju tajlandskih zvaničnika, “USS Abraham Linkoln” će se, u pratnji drugih američkih ratnih brodova, zaustaviti na Tajlandu, koji je jedini partner Sjedinjenih Američkih Država u kontinentalnoj jugoistočnoj Aziji, na pet dana odmora i oporavka.

(Tanjug) Foto: AP

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA ZADALA SUROV UDARAC! Rusija udara na žilu kucavicu Ukrajine

Rusija sve intenzivnije usmjerava napade na ukrajinsku transportnu i logističku infrastrukturu, a željeznica postaje jedan od važnih ciljeva u pokušaju Moskve da oteža svakodnevni život stanovništva i funkcionisanje zemlje.

Željeznica sve češće na udaru

Ruske snage posljednjih mjeseci pojačale su napade na ukrajinsku transportnu mrežu, uključujući željezničke objekte, dok analitičari smatraju da je jedan od ciljeva otežavanje ukrajinske logistike i povezivanja različitih dijelova zemlje.

Institut za proučavanje rata ranije je ocijenio da Moskva intenzivira napade na željezničku infrastrukturu kako bi poremetila ukrajinske logističke operacije u pozadini fronta.

Poseban pritisak posljednjih sedmica zabilježen je i na jugu zemlje, gdje ruske snage napadaju transportne pravce, mostove i graničnu infrastrukturu između Ukrajine i Moldavije.

Prema procjenama analitičara, takvi napadi imaju za cilj da otežaju ukrajinski uvoz i izvoz, ali i da zemlju dodatno izoluju od evropskih saobraćajnih i trgovinskih pravaca.

Pritisak na civile i ukrajinski moral

Napadi na saobraćajnu infrastrukturu uklapaju se u širu rusku strategiju udara na objekte koji su ključni za normalno funkcionisanje ukrajinskih gradova, uključujući energetsku mrežu, industrijske pogone i civilnu infrastrukturu.

Ukrajinske vlasti tvrde da Moskva takvim udarima pokušava ne samo da oslabi vojne kapacitete zemlje nego i da izvrši psihološki pritisak na stanovništvo i oslabi njegovu spremnost da nastavi otpor.

Rusija, s druge strane, tvrdi da napada objekte povezane sa ukrajinskim vojnim potencijalom i odbacuje optužbe da namjerno gađa civile. Analitičari upozoravaju da bi napadi na energetsku, transportnu i drugu kritičnu infrastrukturu mogli dodatno da se pojačavaju, posebno zbog nedostatka raketa-presretača za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.

Nastavi čitati

Aktuelno