Connect with us

Svijet

ORBAN NAKON SASTANKA SA PUTINOM: „Snabdijevanje Mađarske energijom ostaje bezbjedno“ – šta se zapravo krije iza poruka iz Moskve?

Mađarski premijer Viktor Orban poručio je da je sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju bio “uspješan”, naglasivši da je energetska bezbjednost Mađarske potpuno očuvana. Susret u Moskvi trajao je gotovo četiri sata, a fokus razgovora bili su bilateralni odnosi, situacija u Ukrajini i veliki strateški projekti – prije svega nuklearna elektrana Paks II.

Orban je na društvenim mrežama napisao da je “snabdijevanje Mađarske energijom bezbjedno”, što je potvrdio i ministar vanjskih poslova Peter Sijarto. Prema njegovim riječima, Rusija i Mađarska postigle su sporazum o ubrzanju realizacije projekta Paks II, koji bi u budućnosti trebalo značajno povećati udio nuklearne energije u mađarskom sistemu.

Ruska nafta i gas i dalje teku – preko Družbe i Turskog toka

Sijarto je istakao da Rusija uredno ispunjava sve ugovore o isporuci sirove nafte i prirodnog gasa. Mađarska se trenutno oslanja na dvije ključne energetske arterije:

Naftovod Družba, jedan od najstarijih naftovoda u Evropi, kroz koji Mađarska dobija rusku naftu, jer je izuzeta iz potpunog evropskog embarga.

Gasovod Turski tok / Balkan Stream, koji ruski gas preko Crnog mora, Turske, Bugarske i Srbije dovodi do Mađarske, posebno važan zbog neizvjesnog tranzita preko Ukrajine.

Zvanična Budimpešta insistira da su isporuke neprekidne i stabilne, te da su dobili i američko izuzeće od sankcija kako bi uvoz mogao da se nastavi bez prekida.

Paks II – ključni projekat za energetsku budućnost Mađarske

Nakon sastanka u Moskvi potvrđeno je da će se ubrzati radovi na projektu Paks II, ruskom investicijom vrijednom nekoliko milijardi eura. Planirana su dva nova reaktora tipa VVER-1200, čime bi Mađarska gotovo udvostručila nuklearne kapacitete.

Iako je projekat bio blokiran zbog sankcija i tehničkih prepreka, 2025. su izdane ključne građevinske dozvole, a prvi veliki radovi trebalo bi da počnu 5. februara naredne godine.

Kontroverze i pritisci iz EU

Ovaj projekat nije bez problema:

EU je ranije osporila proceduru dodjele ugovora, tvrdeći da nije u skladu s pravilima javnih nabavki.

Sankcije, zabrane izvoza opreme i politički pritisci otežavaju saradnju.

Kritičari upozoravaju da Mađarska “produbljuje energetsku zavisnost od Rusije”, uprkos evropskom planu smanjenja uvoza ruske energije do 2027.

Ipak, Budimpešta tvrdi da bez nuklearne energije ne može obezbijediti stabilne i jeftine isporuke struje.

Geopolitička dimenzija: Mađarska između EU i Rusije

Posebnu pažnju izazvala je i izjava Sijarta da je “ruska strana uvjerila Mađarsku” da bi se eventualni mirovni samit Rusija–SAD mogao održati upravo u Budimpešti. Time Mađarska ponovo pozicionira sebe kao most između Zapada i Rusije – ali i kao članicu EU koja vodi paralelnu energetsku i diplomatsku politiku.

Šta sve ovo znači?

Sastanak Orbana i Putina šalje tri ključne poruke:

Mađarska ostaje čvrsto vezana za rusku energiju, bez obzira na evropske strateške ciljeve.

Paks II dobija novi zamah, iako se suočava sa pravnim i političkim preprekama.

Budimpešta jača ulogu „specijalnog posrednika“ u odnosima Zapada i Rusije.

Hoće li Mađarska zbog ovakvih poteza biti politički izolovana u EU ili će nastaviti da gradi sopstvenu energetsku i diplomatsku strategiju – pitanje je koje će dominirati evropskim tržištem energije u narednim godinama.

BL24

Svijet

RAT ODNIO NOVE ŽRTVE: Iranski napad usmrtio američke vojnike u Jordanu

Dva pripadnika američke vojske su poginula, a jedan se vodi kao nestao u akciji, saopštila je vojska. Vojnici su poginuli u iranskom napadu na američku bazu u Jordanu. Istovremeno, jedan američki vojnik se vodi kao nestao.

Ovo je ujedno prva smrt američkih vojnika u ratu u Iranu od marta, prenio je Si-en-en.

Centralna komanda SAD (saopštila je da su se ona i njene partnerske snage branile od iranskih napada kada je došlo do napada.

“Dva pripadnika američke vojske u Jordanu su poginula u akciji dok su se Centralna komanda SAD i partnerske snage branile od iranskih napada balističkih raketa i dronova. Pored toga, jedan pripadnik se trenutno vodi kao nestao u akciji”, saopštila je Centralna komanda SAD u objavi na društvenim mrežama.

Još četiri američka pripadnika su medicinski evakuisana u bolnice u Jordanu, ali su u međuvremenu otpuštena. Ostalo osoblje je zadobilo lakše povrede i vratilo se na dužnost.

CENTCOM je saopštio da će zadržati identitet poginulih vojnika do 24 sata nakon što njihovi najbliži rođaci budu obaviješteni.

Ove smrti su bile 15. i 16. među pripadnicima američke vojske od početka rata sa Iranom u februaru, a preko 430 je ranjeno.

Napadi iz Irana dogodili su se usred novog blickriga širom Bliskog istoka poslednjih dana, nakon što su pregovori sa administracijom Donalda Trampa propali i prekinuto prekid vatre.

U petak uveče je bila sedma noć zaredom udara koje su SAD pokrenule protiv Irana, a Iranska revolucionarna garda je uzvratila napadima “oko za oko” na američke mete u Jordanu, Omanu, Kuvajtu, Bahreinu i Siriji.

Novi iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei rekao je ove nedelje da će američki udari na Iran dovesti do “nezaboravnih lekcija” za SAD, optužujući predsjednika Trampa da “teži eskalaciji sukoba”.

(Telegraf)

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP PONOVO U CENTRU PAŽNJE: Njegova želja podigla prašinu pred finale SP-a

​Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi želio da Sjedinjene Američke Države ponovo budu domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu, ali ovog puta bez zajedničke organizacije sa Kanadom i Meksikom.

Na prijemu koji je FIFA organizovala u Trampovoj kuli u Njujorku, uoči finala između Španije i Argentine, Tramp je poručio da bi FIFA trebalo ponovo da izabere SAD za domaćina, dodajući u šaljivom tonu da bi “ovaj put trebalo izostaviti Kanadu i Meksiko”.

Nastavi čitati

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Aktuelno