Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je glavna tačka spora u pregovorima o okončanju sukoba u Ukrajini dio teritorije takozvane Donjecke Narodne Republike (DNR), odnosno oko 20 odsto Donjecke oblasti koji su pod kontrolom Kijeva.

U intervjuu za Foks njuz, Rubio je rekao da se pregovori trenutno fokusiraju na područje široko 30 do 50 kilometara, uz ocjenu da je ostvaren izvijestan napredak u procjeni onoga što bi Ukrajina mogla da prihvati kao garanciju bezbjednosti u budućnosti.

Rubio je naveo da je sukob težak za rješavanje uprkos očekivanjima da bi to mogao da bude “najlakši mirovni sporazum”.

Prema njegovim riječima, niko zapravo ne dobija taj rat u tradicionalnom smislu pobjede, prenosi Tanjug.

7.000 ruskih vojnika umire nedjeljno
“Rusi – 7.000 ruskih vojnika umire nedjeljno. U redu, 7.000 je više nego što smo izgubili u nekim ratovima koje smo vodili u cjelini. Gube 7.000 vojnika nedjeljno samo na ruskoj strani, a da ne pominjemo razaranja na ukrajinskoj strani”, rekao je on, prenosi b92.

Istakao je da je cilj pregovora sprečavanje budućih napada na Ukrajinu, obnova njene ekonomije i dugoročno očuvanje suvereniteta.

“Teoretski, radeći prave stvari, za 10 godina BDP Ukrajine bi mogao biti veci od ruskog”, rekao je Rubio.

On je naglasio da Sjedinjene Američke Države mogu da razgovaraju sa obje strane, dodajući da je predsjednik SAD Donald Tramp posvetio značajno vrijeme pokušajima da se “premosti jaz izmedju Moskve i Kijeva”.

“Angažovani smo jer smo jedini koji to mogu. Evropske zemlje – nema nikoga drugog na svijetu ko to može. Kinezi to ne mogu. Jedini lider na svijetu koji može da razgovara sa objema stranama i postigne dogovor, ako je dogovor moguć, jeste predsjednik (SAD Donald) Tramp. I on je bio veoma strpljiv”, istakao je državni sekretar.

Rubio je ocijenio da nije realno da rat traje godinama, kao ni da se nastavi neograničeno finansiranje Ukrajine.

“To nije realno. To nije stvarnost. I to se neće dogoditi. To govorimo već dugo: ne možete da održite razmjere i obim toga. Takođe, ne mislim da je realno da Rusija nastavi ovaj rat četiri ili pet godina”, ocijenio je on.

Govoreći o situaciji na terenu, podsjetio je da je Rusija ranije kontrolisala veću teritoriju, ali da su je ukrajinske snage potisnule.

Rat iscrpljivanja
Međutim, ocijenio je da je sukob prerastao u rat iscrpljivanja, uz rusku spremnost na velike gubitke.

“Ukrajinci su gurnuli Rusi daleko iza mjesta gdje su bili. Dakle, već su postigli ogromne stvari zahvaljujući svojoj hrabrosti, odvažnosti i tome koliko su se borili. Ali postoji i realnost da je ovo sada postao rat iscrpljivanja, i nažalost, Rusi su pokazali spremnost da žrtvuju 7.000 vojnika nedjeljno”, rekao je Rubio.

Rubio: Konačnu odluku donosi Putin
Rubio je naveo da konačnu odluku o okončanju rata na ruskoj strani može donijeti samo predsjednik Rusije Vladimir Putin.

Prema njegovim riječima, pregovori se vode već deset mjeseci, ostvaren je izvijestan napredak, ali dvije strane još nisu dovoljno blizu dogovoru.

“Pokušacemo da okupimo obje strane i vidimo koje prijedloge bismo mogli da smislimo, a sa kojima bi obje strane mogle da žive. Učinićemo sve što možemo da to funkcioniše. To je ono što radimo već 10 mjeseci. To je bio naš cilj i naša svrha sve vrijeme. Mislim da smo postigli izvijestan napredak”, zaključio je Rubio.

Lideri zemalja Zapadne Evrope žele da uvuku cijeli kontinent u rat sa Rusijom, ignorišući odluku NATO-a da izbjegne takvu eskalaciju, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova i trgovine Peter Sijarto.

“Dio Evrope predvođen Briselom želi da uvuče kontinent u rat sa Rusijom. Ratnohučkački fanatici će danas na sastanku savjeta NATO-a sigurno pokušati da ponište raniju odluku da Alijansa ne treba da se uključuje u rat u Ukrajini i da treba da se učini sve kako bi se to spriječilo”, rekao je Sijarto pred polazak na sastanak šefova diplomatija članica Alijanse u Briselu.

On je naveo da će “fanatici” danas pokušati da odustanu od pomenute ranije odluke, ali da će Mađarska i druge zemlje koje se zalažu za mir pokušati to da spriječe, prenio je TASS.

Uz Putina, rusku delegaciju su činila i dvojica njegovih savjetnika, Kiril Dimitrijev i Jurij Ušakov.

Sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina sa američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom završen je u Kremlju poslije više od pet sati.

Uz Putina, rusku delegaciju su činila i dvojica njegovih savjetnika, Kiril Dimitrijev i Jurij Ušakov.

Dimitrijev se odmah nakon sastanka oglasio na društvenoj mreži X, gdje je uz fotografiju sa sastanka objavio i stiker goluba sa maslinovom grančicom koji simbolizuje mir.

Productive 🕊️ pic.twitter.com/YlkqF0b7tr

— Kirill Dmitriev (@kadmitriev) December 2, 2025

Oglasio se Putinov pomoćnik
Prema riječima pomoćnika ruskog predsjednika Jurija Ušakova, razmatrana je suština američkih mirovnih prijedloga u Ukrajini.

“Razgovor je bio veoma koristan, konstruktivan i veoma informativan”, rekao je on novinarima.

Ušakov je napomenuo da je sastanak pružio priliku da se razgovara o načinima daljeg rješavanja ukrajinske krize, kao i da se postigne dogovor o nastavku zajedničkog rada na postizanju mira u Ukrajini.

Vladimir Putin, kako je Ušakov pojasnio, obavijestio je američku delegaciju da Moskva može da pristane na neke stvari u okviru američkog plana za Ukrajinu, ali da druge stvari izazivaju kritike sa ruske strane.

“Dogovorili smo se na nivou predstavnika, pomoćnika i drugih predstavnika da nastavimo kontakte sa Amerikancima, posebno sa njima koji su danas stigli u Kremlj”, dodao je predsjednički pomoćnik.

Na sastanku se, kako je naveo, nije razgovaralo o konkretnim formulacijama, već o suštini američkog plana za rješenje u Ukrajini.
Rusija se upoznala sa početnim američkim planom od 27 tačaka, pišu RIA Novosti.

“Postojao je dokument koji je sadržao 27 tačaka. Predat nam je i mi smo ga, naravno, pregledali. Međutim, nismo radili na formulaciji i nije bilo razgovora sa našim američkim kolegama o tome, o čemu se takođe danas raspravljalo”, istakao je.

Moskva je pored početnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa dobila još četiri dokumenta. U razgovorima je bilo riječi o teritorijalnim pitanjima, bez kojih Rusija ne vidi rješenje ukrajinske krize.

Rusija i Sjedinjene Američke Države su se složile da ne otkrivaju suštinu sastanka. Vladimir Putin je poslao pozdrave Donaldu Trampu preko Stiva Vitkofa i niza političkih signala.

Ušakov je dodao da još mnogo posla treba da se uradi. Međutim, napomenuo je da strane definitivno ne odustaju od rješavanja ukrajinskog pitanja.

Poslije sastanka Vitkof je otišao u zgradu Ambasade SAD u Moskvi.

Podsjetimo, razgovor ruskog predsjednika Vladimira Putina sa američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Donalda Trampa Džaredom Kušnerom bio je danas u Kremlju, prenijela je agencija RIA.

Američka delegacija trebalo je da predstavi Putinu izmijenjen mirovni plan, koji je sa 28 sveden na 19 tačaka, a sastanak u Moskvi održao se nakon dvije nedjelje intenzivne diplomatije oko Trampovog plana, uključujući dvije runde pregovora između SAD i Ukrajine.

Mirovni plan od 19 tačaka
Nakon intenzivnih pregovora u Ženevi, američki i ukrajinski zvaničnici saopštili su da je ostvaren značajan napredak u izradi mirovnog plana za okončanje rata u Ukrajini.

Prema izvorima upoznatim sa raspravama, mirovni plan je skraćen sa 28 na 19 tačaka. Iako nije precizirano šta je izbačeno, poznato je da su evropski lideri ranije izrazili zabrinutost zbog dijelova koji se odnose na sankcije i zamrznutu rusku imovinu, smatrajući da je to u nadležnosti EU. Pritisak SAD da se sukob okonča već se odrazio na tržišta – evropske odbrambene akcije pale su u ponedjeljak za više od 2 odsto.