Svaki put na posljednjih nekoliko izbora našla sam ime pokojnog supruga na biračkom spisku. Išla sam kod nadležnih više puta tražeći da ga izbrišu sa spiska, ali to nikada nije urađeno i na svakim narednim izborima njegovo ime je i dalje tu.

Tvrdi ovo za “Nezavisne novine” jedna Banjalučanka, komentarišući sve češće navode u javnosti da je birački spisak u BiH “prenaduvan” i da po potrebi na birališta “izlaze” i mrtvi.

Da ne bude da je ovdje riječ o nečem izmišljenom svjedoči i izjava našeg drugog sagovornika koji nije želio da mu se pominje ime, a koji takođe tvrdi da je tokom glasanja na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske primijetio da na biračkom spisku u mjestu gdje glasa pišu imena nekoliko osoba koje više nisu među živima.

“Istina, na mjestu na kojem treba da se potpišu ti umrli zaista nije pisalo ništa, pa ne mogu da tvrdim da li je to na kraju popunjeno ili ne, ili je samo tako ostalo. Ali, ono što sam primijetio jeste i da je na spisku bilo i nepoznatih imena koji ovdje ne žive već godinama, a i ne zna se da li su među živima”, tvrdi on.

Sve ovo je javna tajna u BiH već godinama, a poruke da se zbog takvih stvari, ali i činjenice da su se iz BiH odselile desetine hiljada građana i da se nikada nisu vratili, ali se nisu odrekli bh. dokumenata, razlog je što brojni traže da se birački spisak “prečisti od takvih”.

Kalaba: Trenutno nema rješenja
Međutim, predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Jovan Kalaba izjave da je birački spisak “prenaduvan” i da ga treba prečistiti naziva čistim pametovanjem od strane tih koji zagovaraju i izjavljuju tako nešto.

“Ti što pametuju, što sve znaju, pa neka kažu konkretan prijedlog kako da se ovo riješi. Milion je tu anomalija”, kaže Kalaba za “Nezavisne novine”.

Poručuje da za ovu situaciju trenutno nema rješenja.

“Nikome se ne smije uskratiti njegovo biračko pravo. Svaki punoljetni građanin ili građanin koji je izvadio lična dokumenta je upisan u centralni birački spisak. Drugi je problem što je čovjek izvadio ličnu kartu, živio na prostorima BiH pa otišao, na primjer, u Australiju. U Australiji može umrijeti, niko ovdje neće javiti. A mi ga tek tako ne možemo brisati, kao što ne možemo brisati ni nekoga što je otišao u Njemačku, a nije se odjavio – on je i dalje naš građanin na osnovu ličnih dokumenata. Većina ih je otišla a nije se odjavila”, navodi Kalaba.

Kako se neko briše sa centralnog biračkog spiska?
Da bi neko bio obrisan sa centralnog biračkog spiska (CBS) mora da bude zadovoljen jedan od tri uslova… Prvi je da ta osoba više nije među živima, drugi je na osnovu poništenja JMBG (jedinstvenog matičnog broja građanina), što se dešava odricanjem od državljanstva i drugim upravnim postupcima. Treći razlog zbog kojeg neko ne može biti na CBS jeste ako CIK BiH odluči da mu oduzme pravo glasa (zbog poslovne sposobnosti ili postupka pred Međunarodnim krivičnim sudom).

Jovan Kalaba, prvi čovjek CIK BiH, kaže da ta institucija nema ništa sa brisanjem osoba sa centralnog biračkog spiska, te pojašnjava postupak brisanja sa CBS preminule osobe.

“Brisanje se vrši tako što se dostavi umrlica čovjeka u mjesni ured, kod matičara. Nakon toga matični ured to dostavlja MUP-u, a MUP dalje dostavlja Agenciji za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka – IDDEEA. To je taj put. CIK sa tim nema ništa. Mislim da se MUP-u pa onda i IDDEEA jednostavno ne dostavljaju ti podaci, da je u tome problem. Tu se krug zatvara”, poručuje Kalaba za “Nezavisne novine”.

IDDEEA: Od 2013. sa biračkog spiska obrisano 580.000 građana
Koliko CIK BiH nije odgovoran ko se nalazi na biračkom spisku, tako nije ni IDDEEA koja taj spisak dostavlja CIK-u.

Tvrde ovo za “Nezavisne novine” iz ove agencije, naglašavajući da oni vode i tehnički održavaju centralne evidencije ličnih podataka, a sve prema podacima iz MUP-ova u BiH.

“Posebno naglašavamo da je obaveza Agencije da najkasnije 45 dana prije dana izbora dostavi konačan birački spisak svih državljana BiH koji imaju biračko pravo i koji na dan izbora pune 18 godina. Agencija nema nadležnost da mijenja, dopunjuje ili na bilo koji način uređuje podatke u ovim evidencijama. Unošenje i ažuriranje podataka o građanima isključiva je nadležnost izvornih organa, odnosno MUP-ova, koji su dužni da u saradnji s matičnim uredima unose sve promjene, uključujući i podatke o smrti lica”, kažu iz IDDEEA.

Dalje navode da kada izvorni organ unese informaciju o smrti građanina u službenu evidenciju, taj podatak se automatski reflektuje u evidencijama koje IDEEA održava, te se takvo lice po automatizmu briše i sa biračkog spiska.

A prema podacima kojima raspolaže IDDEEA, od 1. januara 2013. do 3. decembra 2025. godine sa biračkog spiska je iz različitih razloga obrisano 580.428 osoba.

“Od tog broja na osnovu evidentirane smrti brisano je 553.821 lice. Zatim, 25.943 lica su brisana na osnovu poništenja JMBG”, kazali su iz IDDEEA.

Ono što je zanimljivo, od 2013. do danas na osnovu odluke CIK BiH da im oduzme biračko pravo bez prava glasa je ostalo 664 građana.

Podsjetimo, na lokalnim izborima u BiH održanim 2024. pravo glasa imalo je 3,2 miliona građana, dok je na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, koji su održani 23. novembra 2025, pravo glasa imalo 1,2 miliona birača.
Nezavisne