Connect with us

Banjaluka

I Brazilci u banjalučkom dajaku

Veća je zainteresovanost građana i turista za dajak čamac nego prethodne godine, potvrdio je ovo Andrej Zamolo, predsjednik Dajak kluba, te dodao da je ove godine dajak čamac shvaćen kao simbol grada te da je zauzeo posebno mjesto u Banjaluci.

S obzirom na to da je sezona dajak čamca završena, kako on navodi, može se reći da je mnogo veća potražnja kako za obukom, tako i za vožnjama ove godine.

“Zanimljivo je to što je bilo dosta više stranaca ove godine, kako iz susjednih zemalja tako i iz Francuske, Njemačke, Austrije, Brazila i Turske”, naglasio je Zamolo.

Dodaje da su to neuobičajeni turisti na ovim prostorima i da ga je ova činjenica prijatno iznenadila.

Što se tiče novog video-spota, koji je premijerno objavljen 1. novembra na YouTube kanalu “Klub budni”, kako kaže Zamolo, svaka promocija je značajna za klub, pa tako i ova.

“Spot je sniman od jutarnjih časova pa je nastavljeno cijeli dan i mislim da izgleda dosta dobro, ja sam zadovoljan”, potvrdio je on.

Prema njegovim riječima, svaka reklama gdje se pojavljuju motivi čamaca i Vrbasa dobro su došli kako za Banjaluku, tako i za klub.

“Ove godine je dajak čamac promovisan u većoj mjeri”, naveo je Zamolo.

Kako on pojašnjava, samim otvaranjem pristaništa uozbiljio se dajak čamac kao simbol grada i zauzeo je posebno mjesto u Banjaluci.

“Kako su izgradnja i otvaranje dajak pristaništa bili dobro medijski propraćeni, tako su i, na svu sreću, građani mnogo više zainteresovani, ali i stranci”, pojasnio je on.

Dodaje da je bilo onih koji nikada nisu čuli za dajak čamac.

“Međutim, kroz ovu godinu, a kako se više pisalo i govorilo o dajak čamcu i kako je napravljeno pristanište, oni su u velikoj mjeri naučili i saznali nešto više o čamcu, njegovoj simbolici i poziciji u Banjaluci”, zaključio je Zamolo.

Dodaje da rijetko ko sada može reći da ne zna šta je dajak čamac i gdje se nalazi, te na koji način se vozi.

Banjaluka

OSTALI BEZ DOMA U POŽARU Predstavnici Grada posjetili porodicu Knežević

Protekle sedmice požar je zahvatio stan petočlane porodice Knežević u Krfskoj ulici, a vatra je u samo nekoliko trenutaka progutala dobar dio onoga što su gradili godinama.

Porodicu Knežević danas su obišli i predstavnici Grada, a ovlašteni potpisnik Odjeljenja za brigu o porodici i demografiju Adriana Basara naglasila je da je Grad uvijek tu da pomogne, te je iskoristila priliku i da pozove sve druge ljude dobre volje da pomognu ovoj porodici.

-Danas se nalazimo u stanu petočlane porodice Knežević, kojima je dio stana izgorio u požaru. Na prvi pogled evidentno je da je uništen ogroman dio stana koji je sada neupotrebljiv za normalan život. Kao Odjeljenje za brigu o porodici i demografiju i u ime gradonačelnika Draška Stanivukovića potrudićemo se svim silama da omogućimo da ova porodica može da se vrati u stan, da normalno živi, jer sada su razdvojeni, što im takođe teško pada. Pozvala bih sve naše sugrađane koji mogu da pomognu ovoj porodici, a Grad će uraditi sve što je u našoj moći – kazala je Basara.

Predsjednik Komisije za procjenu šteta koje su prouzrokovane elementarnim nepogodama i drugim nesrećama na teritoriji Grada Banjaluka Bojana Rogić istakla je kako je prošle sedmice došlo je do požara u stambenom objektu u prizemlju zgrade u naselju Obilićevo, te da je požar lokalizovan zahvaljujući brzoj i efikasnoj intervenciji vatrogasaca.

-Najvažnije je u ovom trenutku istaći da nisu bili ugroženi životi vlasnika i stanara, a zahvaljujući pravovremenoj reakciji naše službe spriječeno je dalje širenje požara. Komisija za procjenu štete Grada Banjaluke i Odsjek za poslove civilne zaštite izvršiće u toku dana detaljnu procjenu nastale matrijalne štete. Kao što znate gradonačelnik je uvijek bio uz svoje građane u ovakvim situacijama, a tako će biti i sada i uz porodicu Knežević – kazala je ona.

Danijela Knežević, koja sa svojom porodicom živi u Krfsoj ulici istakla je kako je u toku noću došlo do požara.

-Probudila sam roditelje i pozvali smo vatrogasci, oni su došli jako brzo. Uzrok požara je frižider, odnosno zamrzivač, koji je još uvijek u garatnom roku i koji je bio smješten u lođi na balkanu – kazala je Danijela Knežević.

Nastavi čitati

Banjaluka

DRINIĆ “20 GODINA VLAST sa SNSD-om na čelu RAZARA Republiku Srpsku”

Dvadeset godina vlast sa SNSD-om na čelu razara Republiku Srpsku s ciljem stvaranja privatne države. Кrajnje je vrijeme da se probudimo. To je dužnost svakoga od nas, jer posao koji su radili sada ulazi u posljednju fazu.

Napisao je ovo na društvenim mrežama član PSS i odbornik PDP-a u Skupštini Banjaluke, Nebojša Drinić.

 

– Posljednja faza znači privatizacija: Radara i MUP-a, Rudnika i TE Ugljevik, a u konačnici i cijele Elektroprivrede Republike Srpske, naveo je Drinić i dodao:

– Danas smo napravili prvi pobjednički korak. Onemogućili smo privatizaciju radara. Borba se isplati! Istrajaćemo, jer narod u nama vidi alternativu. Republikom Srpskom upravljaće narod, a oni koji su sve radili pogrešno odgovaraće. Ne smije biti nedodirljivih – naveo je on.

Nastavi čitati

Banjaluka

ZIMA DONIJELA NOVE BRIGE! Sve više mladih u Banjaluci traži topli obrok i krov nad glavom

Foto: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Dolazak zime i hladni dani, odnosno noći, natjerali su građane bez podrške i krova nad glavom da potraže pomoć u prihvatnoj stanici ili dnevnom centru za beskućnike u Banjaluci.

No, sve je više mlađih ljudi kojima su potrebni topao obrok, krevet, prenoćište ili razgovor.

To nam potvrđuju i sagovornici u Udruženju “Mozaik prijateljstva” i Gerontološkom centru Banjaluka, koji im pruže krov nad glavom na nekoliko sati, odnosno dana.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja “Mozaik prijateljstva”, za “Nezavisne” ističe da je njihov dnevni centar za beskućnike stalno otvoren, te da su postali i neka vrsta prihvatne stanice.

“Uvijek se tu nalazi pet do 10 ljudi. Skoro nam je došao mlad čovjek iz Gradiške sa finim karakterom, te je kod nas boravio po nekoliko sati. Ali, sad je našao posao, što je pozitivno. Inače, oni znaju da mogu doći do 16 časova, doručkovati, okupati se itd. Većinom su to ljudi srednjih godina, ali i mlađi”, priča Subašić.

Kako kaže, to su često ljudi koji su izgubili tlo pod nogama.

“Ima tu ljudi koji su zaista dobrog karaktera, skromni i zahvalni. Imali smo situaciju da je čak i magistar došao kod nas kao beskućnik. Teško je biti normalan u sadašnjem svijetu.  I ja iz svog iskustva znam, prošao sam kroz sve to. Zato mi je drago da postoji mjesto gdje se mogu okupati, odmoriti, popričati”, naglašava Subašić.

Prema njegovim riječima, iako ne mogu često uticati na promjenu nečijeg života, njihovi korisnici se često otvore, a ko hoće da radi – i njih znaju usmjeriti i pomoći im da dođu do posla.

Mirjana Todorović, glavna sestra u Gerontološkom centru Banjaluka, koja ujedno vodi prihvatnu stanicu, za “Nezavisne novine” kaže da trenutno imaju sedam korisnika u prihvatnoj stanici.

“Vodimo i telefonske razgovore, kao i razgovore sa osobljem UKC RS, gdje ljudi dođu na liječenje, a poslije toga ih nema ko preuzeti, pa se onda nama obrate da ih primimo. Većinom su to pacijenti čija su djeca ili rodbina u inostranstvu, ili čak nemaju bliže rodbine, pa ih je potrebno smjestiti dok oni ne dođu”, pojašnjava Todorovićeva.

Oni su, kako kaže, počeli dolaziti početkom novembra. Dodaje da je u svakodnevnoj komunikaciji sa banjalučkim Centrom za socijalni rad.

“Kad ih primimo, tu ostaju najviše pet dana. Ali, ukoliko se ne riješi njihov status onda mogu ostati do 30 dana. U slučaju da nisu riješili status, onda mi moramo dobiti rješenje od Centra za socijalni rad, i tada ostaju maksimalno do 90 dana”, rekla je ona.

No, prema njenim riječima, uglavnom ostaju do mjesec dana.

“U tom periodu, ako su došli iz bolnice, trebaju im razne kontrole, terapije, antibiotici, što mi i obezbijedimo, a sa Centrom za socijalni rad provjerimo gdje su prijavljeni, kako bi nam porodični ljekar dostavio uputnicu”, pojasnila je Todorovićeva.

U zadnje vrijeme često dolaze, potvrđuje ona, mlađi ljudi.

“To su ljudi sa raznim dijagnozama, a uglavnom je to neuredan život, porodični odnosi ili su u zapuštenom stanju. Mi im pružimo obrok, topao krevet, terapiju i sve što treba, nema razlike u odnosu na naše korisnike”, zaključuje Todorovićeva.

Nastavi čitati

Aktuelno