Connect with us

Politika

SIROMAŠNA I PREZADUŽENA Srpska imaće NAJVEĆI PREDSJEDNIČKI BUDŽET u regionu i u 2026. godini

Prema prijedlogu Budžeta Republike Srpske za narednu godinu, koji će se sutra naći pred poslanicima NSRS, Budžet predsjednika Republike Srpske povećan je sa ovogodišnjih 77 na preko 80 miliona maraka. Iz opozicije kritikuju rastrošnost vladajuće većine i ističu da je budžet predsjednika nesrazmjerno uvećan, a jedan od razloga je i predstojeća izborna godina.

Sramota je da Republika Srpska ima najveći predsjednički budžet u regionu, dok po mnogo čemu drugom zaostajemo. To nam govori da vladajuća koalicija nema namjeru da se odrekne vlasti, već taj novac namjerava da koristi za opstanak na vlasti, poručuju iz opozicije.

– Totalni apsurd da jedna mala zemlja kao što je Republika Srpaka, toliko siromašna i toliko zadužena, ima najveći predsjednički budžet. To nam govori da ova vlast i ne misli ništa drugo nego kako da sebi pribavi što više novca, kaže Mirjana Orašanin, poslanik SDS u Narodnoj skupštini RS.

Najveće povećanje u strukturi predsjedničkog budžeta napravljeno je na stavci Projekti podrške za izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata za djecu i omladinu koja je sa 27,5 miliona, koliko je iznosila nakon drugog rebalansa, sada povećana na 35 miliona KM.

– Čitav Budžet Republike Srpske napravljen je po mjeri jednog čovjeka i njegovih tajkuna, tako da tu i nema nekakvih iznenađenja, kaže Nebojša Vukanović, poslanik Pokreta za pravdu i red u NSRS

U opoziciji sumnjaju i da je činjenica da nam predstoji izborna godina, uticala na značajno povećanje predsjedničkog budžeta.

Zbog pokušaja izbornih manipulacija na prijevremenim izborima, moglo bi se dogoditi da SNSD-ov kandidat iduće godine ne bude u prilici da upravlja predsjedničkim budžetom, kažu u opoziciji.

Budžet predsjednika RS sa prošlogodišnjih 56,4 miliona maraka, povećan je ove godine na 77,7 miliona, dok će naredne godine Palata Republike raspolagati sa više od 80 miliona maraka.

A koliki bi tek predsjednički budžet bio planiran da je kojim slučajem Dodik mogao da ostane na funkciji!?

(BN)

Politika

NEBOJŠA DRINIĆ NA SLAVI HRAMA SVETOG PROKOPIJA: “Ovo mjesto za mene ima poseban značaj”

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska prisustvovao je hramovnoj slavi u Verića Polju, ističući da ga za ovaj hram vežu posebne uspomene.

Generalni sekretar Pokreta Sigurna Srpska (PSS) Nebojša Drinić prisustvovao je obilježavanju hramovne slave Hrama Svetog velikomučenika Prokopija u Verića Polju, gdje je zajedno sa sveštenstvom i vjernicima učestvovao u proslavi ovog značajnog praznika.

Tom prilikom Drinić je istakao da za njega ovo mjesto ima posebnu emotivnu vrijednost.

“U Verića Polju se osjećam kao kod svoje kuće”

Drinić je podsjetio da je ranije bio kum u ovom hramu, zbog čega mu je svaki dolazak posebno drag.

– Ovo je mjesto koje za mene ima poseban značaj. Prije nekog vremena ovdje sam bio kum, a svaki dolazak budi isti osjećaj – kao da sam kod svoje kuće – poručio je Drinić.

Čestitka povodom hramovne slave

Uputio je čestitke sveštenstvu i vjernicima povodom praznika Svetog velikomučenika Prokopija, uz želju da hram i okupljeni narod nastave da njeguju vjeru, zajedništvo i tradiciju.

– Neka Sveti Prokopije čuva ovaj sveti hram, njegovo sveštenstvo i sav vjerni narod. Srećna hramovna slava – poručio je Drinić.

Nastavi čitati

Politika

MILANOVIĆ: “Kako se danas odnosimo prema penzionerima, tako će se sutra odnositi prema nama”

Kako se mi, kao društvo, budemo brinuli o penzionerima tako će se i naša djeca brinuti o nama, rekao je on.

Odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka, Dragan Milanović proveo je ugodno popodne u druženju sa penzionerima u Ljekaricama.

Milanović je rekao da su penzioneri u Republici Srpskoj najmudriji dio našeg društva, jer znanje i bogato radno i životno iskustvo koje su oni stekli i uložili u državu prethodnih decenija svog rada mogu značajno koristiti sadašnje generacije.

-Budući zadatak svih nas u Republici Srpskoj je da penzioneri dobiju penzije od kojih mogu da žive dostojanstveno. Svjesni smo da penzije nikad neće biti dovoljno visoke ali treba da rastu značajno u odnosu na sadašnje i da budu usklađene s cijenama potrošačke korpe i inflacijom. Penzionerima je neophodna i kvalitetnija zdravstvena zaštita jer su u životnoj dobi kad su posjete ljekarima nažalost česte, a lijekovi preskupi u odnosu na njihova novčana primanja – naglasio je Milanović.

On je dodao da je veoma važno za naše sugrađane, koji nakon odlaska u penziju imaju mnogo slobodnog vremenа, obezbijediti društveno zanimljiv život i aktivnosti koje će kvalitetno ispuniti njihove penzionerske dane.

-Kako se mi, kao društvo, budemo brinuli o penzionerima tako će se i naša djeca brinuti o nama. Grad Banjaluka je prepoznala potrebe penzionera i uvela brojne značajne mjere i olakšice za njihov život koje ćemo u budućnosti proširiti i na cijelu Republiku Srpske – poručio je Milanović.

Nastavi čitati

Politika

EU UPOZORAVA BIH: Radnika u privredi sve manje, rastu birokratija i javni sektor

U Bosni i Hercegovini je došlo do smanjenja broja radnih mjesta u industriji, a do povećanja u javnom sektoru, navedeno je u najnovijem Izvještaju o ekonomskom napretku zemalja u procesu proširenja, u dijelu u kojem se govori o BiH.

Naglašavaju da je zaposlenost počela da opada još početkom ove godine, i da je do sredine godine zaposlenost manja za oko 1,5 odsto.

“Pad zaposlenosti i dalje je prvenstveno posljedica gubitka radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, kao i u sektoru trgovine te smještaja i ugostiteljstva. Ovi gubici djelimično su nadoknađeni rastom zaposlenosti u javnom sektoru, posebno u obrazovanju, zdravstvu  i javnoj upravi. Kao rezultat toga, udio zaposlenih u javnom sektoru porastao je sa 24,9 odsto ukupne zaposlenosti u prvom kvartalu 2025. na 25,4 odsto u prvom kvartalu 2026. godine. U aprilu je ukupna registrovana zaposlenost smanjena za 0,6 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, uglavnom zbog manjeg broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji”, istaknuto je.

Zaposlenost u javnoj upravi rasla za jedan odsto

Pojašnjavaju da je u sektoru prerađivačke industrije zaposlenost manja za 2,8 odsto, u trgovini nešto ispod jedan odsto, a u ugostiteljstvu oko tri odsto. Do porasta broja zaposlenih došlo je rastom broja zaposlenih u zdravstvu za gotovo dva odsto i javnoj upravi za oko jedan odsto.

“U aprilu 2026. godine ugovorene plate bile su u prosjeku za 9,2 odsto više nego godinu ranije. Kada se ukupna inflacija koristi kao deflator, proizlazi da su realne plate u prvom kvartalu bile za 5,5 odsto veće nego godinu ranije. Tome su najviše doprinijeli snažan rast plata u javnom sektoru i poljoprivredi, više od 10 odsto, ali su i izvozno orijentisani sektori, poput prerađivačke industrije, zabilježili značajan rast plata od osam odsto u prvom kvartalu”, naglašeno je.

I kada je riječ o izvozu, i tu je, kako je naglašeno, došlo do pada, i to od minus 0,7 odsto nakon rasta od 5,5 odsto u četvrtom kvartalu.

“Ipak, izvoz je u maju porastao za 3,1% na godišnjem nivou, dok je u prvih pet mjeseci godine zabilježen rast od 1,8 odsto. Posmatrano po tržištima, izvoz u SAD i Srbiju je smanjen, ali je taj pad djelimično nadoknađen većim izvozom u Hrvatsku, koja je ukupnom rastu izvoza doprinijela sa 1,7 procentnih poena. Zbog toga je udio izvoza u EU povećan sa 70,6 odsto u 2025. na 73,6 odsto u prvih pet mjeseci 2026. godine”, navedeno je.

Raste i javni dug

Udio javnog duga u bruto domaćem proizvodu povećan je sa 27 odsto u četvrtom kvartalu 2025. na 27,5 odsto u prvom kvartalu 2026. godine, uglavnom zbog, kako ističu, rasta kratkoročnog domaćeg duga u domaćoj valuti.

“U odnosu na godinu ranije nominalni javni dug porastao je za 11,6 odsto u prvom kvartalu, odnosno za 1,8 procentnih poena BDP-a, što premašuje povećanje zabilježeno tokom pandemije kovida 19 2021. godine”, stoji u izvještaju.

Na Ekonomskom i finansijskom dijalogu između EU i regionalnih partnera iz maja BiH je pozvana da na vrijeme usvoji fiskalni okvir, pripremi sveobuhvatnu procjenu fiskalnih rizika i potencijalnih obaveza, temeljno analizira kretanje cijena, kao i da očuva integritet aranžmana valutnog odbora i nezavisnost Centralne banke.

“Radna grupa za finansijsku akciju (FATF) je 21. juna odlučila da BiH stavi pod pojačani nadzor zbog nedovoljnih aktivnosti na jačanju zaštite finansijskog sistema od zloupotreba i obezbjeđivanju efikasnog nadzora nad bankarskim sektorom. Uvrštavanje na sivu listu moglo bi dovesti do strožih zahtjeva za izvještavanje o pojedinim finansijskim transakcijama sa partnerima iz BiH”, upozoreno je.

Nastavi čitati

Aktuelno