Connect with us

Društvo

PUSTOŠENJE NOVČANIKA! Hrana u BiH poskupljuje brže nego inflacija, KO SE IGRA SA CIJENAMA?

Cijene hrane u BiH kreću se između 83 i 85 odsto prosjeka Evropske unije, ali taj podatak većini građana u svakodnevnom životu malo znači. Hrana je u BiH nominalno jeftinija nego u većini evropskih zemalja, ali istovremeno zauzima neproporcionalno veliki dio kućnog budžeta, čineći svakodnevne namirnice snažnim udarcem po životni standard.

To pokazuju uporedni podaci Evrostata i Agencije za statistiku BiH koji, kada se pažljivo analiziraju, otkrivaju da građani BiH izdvajaju daleko više novca za osnovne životne namirnice nego stanovnici zemalja u kojima je hrana znatno skuplja. BiH se tako izdvaja kao jedinstven primjer ekonomskog paradoksa – niže cijene ne donose lakši život.

BiH u donjem dijelu evropske ljestvice
Istraživanje koje prati kretanje cijena unutar zemalja članica EU, a zasnovano je na paritetu kupovne moći, pokazuje da se BiH nalazi u donjem dijelu evropske ljestvice kada su u pitanju cijene hrane. Sa indeksom koji se kreće između 83 i 85, u odnosu na prosjek EU od 100, slika izgleda povoljnije nego što jeste – sve dok se u obzir ne uzmu prihodi domaćinstava.

Tada se situacija dramatično mijenja. Podaci Agencije za statistiku BiH otkrivaju da troškovi kupovine hrane čine znatno veći udio u ukupnoj potrošnji domaćinstava nego u većini zemalja Evropske unije. Dok u razvijenim ekonomijama taj udio rijetko prelazi 12 odsto, u BiH on ide i preko 50 odsto, što znači da više od polovine mjesečnih primanja odlazi na osnovne namirnice.

Uporedni podaci dodatno potvrđuju ovaj raskorak. U Njemačkoj, Francuskoj ili Danskoj cijene hrane su znatno više od prosjeka EU, ali ih nadoknađuju mnogo veća lična primanja. U BiH je situacija obrnuta – iako su cijene niže, prosječne plate ne prate ni regionalne, a kamoli evropske trendove.

Prema posljednjim podacima, prosječna plata u BiH iznosi oko 1.620 KM. Litar mlijeka košta oko 2,22 KM, a vekna najjeftinijeg hljeba (500 grama) oko 1,90 KM. Od prosječne plate u BiH mjesečno se može kupiti od 740 do 760 litara mlijeka ili 860-880 vekni hljeba. Količina riže (jedan kilogram) dostupna za prosječnu platu iznosi od 370 do 380 kilograma, dok kilogram svježeg mesa košta oko 15 KM, što omogućava kupovinu tek oko 108 kilograma mesa mjesečno.

Poređenje sa zemljama regiona i EU dodatno naglašava razlike u kupovnoj moći. U Hrvatskoj, gdje je prosječna neto plata oko 1.446 evra (približno 2.830 KM), građani mogu kupiti oko 1.330 litara mlijeka ili gotovo 1.060 vekni hljeba. Kilogram riže dostupan je u količini od oko 950 kilograma, a mesa oko 188 kilograma, što je 80 kilograma više nego u BiH.

Austrija, s prosječnim neto platama između 2.400 i 2.800 evra (od 4.800 do 5.600 KM), omogućava kupovinu od 1.620 do 1.890 litara mlijeka, 1.040-1.210 vekni hljeba, oko 1.800 kilograma riže i više od 360 kilograma mesa mjesečno – više nego duplo u odnosu na BiH. Njemačka, s prosječnom platom od oko 2.500 evra (oko 5.000 KM), omogućava kupovinu oko 1.700 litara mlijeka, 1.100 vekni hljeba, 1.850 kilograma riže i 380 kilograma mesa.

Razlike u kupovnoj moći
Svi ovi podaci jasno pokazuju da niže cijene hrane u BiH gotovo ništa ne znače kada se stave u odnos sa prosječnim ličnim primanjima. Razlike u kupovnoj moći čine da domaćinstva u BiH izdvajaju znatno veći dio prihoda za osnovne životne potrebe nego stanovnici Hrvatske, Austrije, Njemačke, ali i većine drugih evropskih država.

Poseban problem predstavlja činjenica da su cijene hrane u BiH u posljednje dvije godine rasle brže nego u većini zemalja Evropske unije. Dok u pojedinim zapadnoevropskim državama postoji stabilizacija ili čak blagi pad cijena pojedinih prehrambenih proizvoda, u BiH taj efekat gotovo da nije vidljiv. Naprotiv, “pustošenje novčanika” u domaćinstvima nastavljeno je sprinterskim tempom, koji čak ni zahuktala inflacija ne može da prati.

 

BiH se nalazi na samom dnu evropske ljestvice po visini plata. Prosječna godišnja bruto plata, kada se preračuna u evre, iznosi od 12.000 do 13.000, što je više od tri puta manje od prosjeka unutar Evropske unije koji iznosi gotovo 40.000 evra.

U poređenju s pojedinim evropskim zemljama razlike postaju još izraženije. U Njemačkoj, gdje prosječna godišnja plata prelazi 50.000 evra, zaposleni u prosjeku zarađuju četiri puta više nego radnici u BiH. U Austriji i Danskoj ta razlika je slična, dok je u Luksemburgu, s prosjekom većim od 80.000 evra, godišnja plata čak od šest do sedam puta viša nego u BiH. Čak i u državama koje se nalaze na dnu ljestvice Evropske unije, poput Bugarske i Mađarske, prosječne godišnje plate su osjetno više nego u BiH. Bugarska, s oko 15.000 evra godišnje, i dalje ima primanja koja su od 20 do 30 odsto veća od onih u BiH.

Svi ovi podaci pokazuju da BiH ne zaostaje samo za zapadnom i sjevernom Evropom, već i za najslabije “plaćenim” članicama Evropske unije. Upravo zato razlike u platama i kupovnoj moći ostaju jedan od ključnih faktora masovnog odlaska ljudi iz BiH prema Njemačkoj, Austriji i drugim zemljama Evropske unije, gdje je moguće za jednu godinu zaraditi onoliko koliko se u BiH zaradi za četiri ili pet godina rada.

Kad brašno pojeftini, hljeb poskupi
Tokom ove godine najviše su poskupjele namirnice koje direktno utiču na svakodnevni život građana. Cijene svježeg mesa porasle su za 20 odsto, a kafe i čokolada 50-60 odsto. Iako su cijene brašna nešto pale, cijene hljeba su i dalje nastavile da rastu. Tokom posljednjih 12 mjeseci to je iznosilo oko deset odsto.

Korpa dopola puna
Vrijednost potrošačke korpe u BiH, u zavisnosti od metodologije i izvora koji je računa, kreće se između 2.800 i 3.200 maraka. Prosječna plata pokriva svega oko 50 odsto ovih troškova, što pokazuje da većina domaćinstava nema dovoljno primanja za pokrivanje osnovnih životnih potreba. Najveći dio troškova odnosi se na prehranu, koja učestvuje sa više od 45 odsto u ukupnoj vrijednosti potrošačke korpe.

GLas Srpske

Related Topics:

Društvo

NESVAKIDAŠNJI GEST IZ HRVATSKE! Dinka poklanja ljetovanje na Jadranu, pogledajte šta traži zauzvrat! (FOTO)

Ako ste ovog ljeta još uvijek željni odmora, a nemate veliki budžet za putovanje, jedan neobičan oglas iz Šarengrada u Hrvatskoj mogao bi da vam privuče pažnju.

Dinka Juričić, penzionisana učiteljica, autorka i urednica udžbenika, objavila je da traži osobu, par ili čak cijelu porodicu koja bi kod nje besplatno boravila nedjelju ili dvije.

Besplatan smještaj u zamjenu za brigu o ljubimcima

Dinka je na Fejsbuku objavila da joj je potrebna pomoć jer u narednih nedjelju ili dvije mora da obavi zdravstvene preglede na koje je zakazana. Zbog toga želi nekoga kome može da povjeri svoje pse i mačke dok je odsutna.

„Hitno tražim pojedinca, bračni par ili cijelu porodicu koja bi kod mene besplatno ljetovala sljedeću nedjelju ili dvije i usput pripazila na moje pse i mačke, kako bih ja na miru mogla da obavim sve preglede na koje sam zakazana“, napisala je.

Zainteresovani mogu da joj se jave privatnom porukom.

Nastavak tradicije neobičnih i humanih oglasa

Ovo nije prvi put da Dinka svojim oglasom privlači pažnju. Ranije ove godine tražila je penzionera ili penzionerku koji bi željeli da joj se pridruže u Šarengradu. Zauzvrat je nudila besplatan stan, uz dogovor o podjeli troškova hrane i režija.

Životna priča iza velikodušne ponude
U Šarengrad se doselila 2020. godine kako bi brinula o ocu koji je bolovao od demencije. Nekoliko godina kasnije počela je da nudi besplatan smještaj ljudima koji bi željeli da se presele u ovo malo mjesto uz Dunav.

Apartmane koje daje gostima svojevremeno je izgradio njen brat za svoje sinove, koji su u međuvremenu preminuli. Dinka je ranije govorila da želi da ti apartmani i dalje budu dostupni ljudima – bez naknade. Njena najnovija ponuda zato zvuči gotovo nestvarno: besplatan boravak u Šarengradu, a zauzvrat samo malo društva i brige o psima i mačkama.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nema predaha od vrućine temperature do 36 stepeni

U Republici Srpskoj i FBiH se očekuje sunčano vrijeme, a slab dnevni razvoj oblačnosti lokalno na jugoistoku može usloviti kratkotrajnu kišu ili pljusak.

Jutro će biti promjenljivo do pretežno oblačno i uglavnom suvo, u Hercegovini vedro. U prijepodnevnim časovima očekuje se smanjenje oblačnosti, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od 13 do 20, a dnevna od 27 do 33, na jugu do 36 stepeni Celzijusovih, u višim predjelima od 24. Duvaće slab do umjeren jugozapadni vjetar na jugu i jugozapadu, a u ostalim područjima istočni i sjeveroistočni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Društvo

UGOVOR JOŠ NIJE ZAKLJUČEN: Šta koči Južnu interkonekciju

Rok za potpisivanje ugovora između Vlade FBiH i američke kompanije “AAFS Infrastructure & Energy” u vezi sa izgradnjom gasovoda Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska istekao je još u junu, i još nema naznaka da bi u skorije vrijeme taj ugovor mogao biti i potpisan.

Aktivnosti zamrle
“Na temu Južne interkonekcije i obaveza koje su proistekle iz izmjena Zakona o gasovodu Južna interkonekcija ništa se nije desilo. Te aktivnosti su zamrle. Da li se čeka neki povoljniji trenutak? Može se naslutiti da ova američka kompanija želi da uključi Vladu Federacije BiH u ugovor koji se odnosi na finansiranje i da Vlada Federacije BiH bude garant neke buduće potrošnje. Govori se da američka kompanija ne može da dobije kredit jer nema obezbijeđenu potrošnju gasa i sada do mene dolazi priča da se od Vlade FBiH traži da to bude trojni sporazum – američka kompanija, Vlada Federacije i neki budući kreditor. To bi bila omča oko vrata”, rekao je Almir Bečarević, stručnjak za energetiku i bivši direktor kompanije “BH gas”.

Sporazum
U nekoliko navrata Vedran Lakić, federalni ministar energetike, rekao je da će sporazum biti potpisan.

Krajem jula, recimo, naveo je da je taj sporazum u završnoj fazi, a nakon toga polovinom avgusta održan je i sastanak u Vladi Federacije BiH sa predstavnicima američke kompanije.

Nakon tog sastanka takođe je rečeno da se usaglašavaju detalji tog ugovora, međutim do danas to se nije desilo.

BiH i Hrvatska još nisu ratifikovale međunarodni sporazum
Osim toga što nije potpisan ugovor, BiH i Hrvatska još nisu ratifikovale međunarodni sporazum koji se odnosi na ovaj projekat, i o njemu bi se uskoro trebalo odlučivati u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Ipak, pitanje je da li će taj sporazum ovom mandatu uopšte i biti ratifikovan.

Državna imovina
Pojedini političari iz Federacije BiH koji čine vlast na nivou BiH pozvali su svoje koalicione partnere, ali i opoziciju, da se takav sporazum ne potpisuje, i to dok se ne dobije jasna slika plana američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegovih ovlaštenja te viđenja pitanja o državnoj imovini.

Inače, ova državna imovina trenutno je možda i najveća prepreka za izgradnju gasovoda Južna interkonekcija.

Inače, odmah nakon što su u Parlamentu FBiH, u oba doma, usvojene izmjene Zakona o gasovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, pojavio se problem i odmah su pojedinci rekli da će teško biti realizovati taj projekat jer nije riješeno pitanje “državne imovine”.

Suština problema je u tome što je visoki predstavnik u BiH još ranije donio zakon kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. S obzirom na to da gasovod kroz oko 30 odsto trase prolazi takvom imovinom, pitanje je kako će se to na kraju riješiti.

Podsjećanja radi, realizacijom projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, BiH bi diversifikovala pravac snabdijevanja.

Ovaj gasovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH ulazi kod Posušja i dalje ide do Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i pravcem Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.

Osim gasovoda, plan je i da se izgrade gasne elektrane s obzirom na to da sam kapacitet gasovoda daleko premašuje potrošnju gasa u Bosni i Hercegovini.

Nastavi čitati

Aktuelno