Konzorcijum Logistika Bosne i Hercegovine saopštio je da ključna pitanja i zahtjevi koje kontinuirano upućuju nadležnim institucijama i dalje nisu riješeni, niti su, kako navode, razmatrani na zadovoljavajući način.

Iz Konzorcijuma ističu da su operativni pokazatelji u sektoru alarmantni. Prosječno vrijeme čekanja po vozaču dostiže i do 205 sati godišnje, procedure nisu pojednostavljene, dok administrativna opterećenja, kako tvrde, nastavljaju da rastu. Posebno upozoravaju da pitanje trošarina obuhvata širi fiskalni i parafiskalni okvir koji direktno utiče na poslovanje.

Podsjećaju da su institucijama dostavili 16 konkretnih zahtjeva za sistemsko rasterećenje sektora, među kojima su povrat dijela trošarina i akciza na gorivo, pojednostavljenje PDV procedura, ukidanje dvostrukog oporezivanja, smanjenje parafiskalnih nameta, kao i uvođenje digitalnih sistema u transportu i carinskim procedurama.

Zahtijevaju i uvođenje “zelenih traka” na graničnim prelazima, smanjenje zadržavanja, usklađivanje inspekcijskih službi, kao i administrativno rasterećenje poslovanja kroz digitalizaciju i pojednostavljenje procedura.

Uprkos, kako navode, jasno definisanim zahtjevima i dijalogu, nijedna od mjera nije implementirana.

“Očigledno je da je dio administracije pogrešno procijenio da će sektor odustati – to se neće desiti”, poručuju iz Konzorcijuma.

U saopštenju se upozorava da bi već u avgustu moglo doći do dodatnog pogoršanja situacije i nastavka odliva transportnih kompanija, uključujući prelazak dijela poslovanja u zemlje Evropske unije.

Takođe se najavljuju koordinisane aktivnosti evropskih transportnih asocijacija u Italiji, Velikoj Britaniji i Njemačkoj u septembru, što, kako navode, ukazuje na sistemski problem u sektoru.

Konzorcijum poručuje da neće prihvatiti, kako kažu, „da administracija bude pobjednik nad realnim sektorom“, te najavljuje aktiviranje svih raspoloživih mehanizama djelovanja, uključujući regionalnu saradnju i potpunu transparentnost prema javnosti.

U narednom periodu najavljuju i detaljnu analizu rada nadležnih institucija na svim nivoima vlasti, uz javno objavljivanje rezultata i odgovornosti.

“Konzorcijum će nastaviti da zastupa interese sektora s jasnim ciljem – rasterećenje poslovanja, očuvanje domaćih kompanija i održivost logističkog sistema Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopštenju.

U Bosni i Hercegovini će biti pretežno sunčano i toplo, uz dnevnu temperaturu do 26 stepeni Celzijusovih.

Poslije podne i uveče vjetrovito. Uveče i naredne noći postepeno naoblačenje od sjevera, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod.

Vjetar u prvom dijelu dana slab sjeverni i sjeveroistočni, poslije podne i uveče umjeren do jak. Minimalna temperatura vazduha od tri do 10, u višim predjelima oko nula stepeni Celzijusovih.

Maksimalna temperatura vazduha od 20 do 26, u višim predjelima od 14 stepeni.

Samo ove godine je iz BiH “nestalo” 4,5 milijardi maraka.

Dok građani i privreda jedva sastavljaju kraj s krajem, milijarde maraka svake godine tiho napuštaju BiH. Samo prošle godine preko granice je izneseno više od 4,52 milijardi maraka i to kroz legalne tokove koje predvode komercijalne banke.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), tokom 2025. godine evidentirano je 1.036 slučajeva prenosa novca preko granice, u ukupnoj vrijednosti od 4.529.171.301 KM.

Samo godinu ranije evidentirano je 852 slučaja prenosa novca preko granice u vrijednosti od 4.340.677.923 maraka. U većini slučajeva riječ je o iznošenju gotovog novca iz BiH od strane komercijalnih banaka.

Ovi podaci dostavljeni su Finansijsko-obavještajnom odjeljenju (FOO) Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), u skladu sa zakonom koji reguliše sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Strane banke iznose dobit
Ekonomisti objašnjavaju da novac iz BiH iznose inostrane banaka koje imaju svoje poslovnice na domaćem finansijskom tržištu.

– Na taj aspekt se ukazuje već duže, ali to je pojava koja je zakonski uokvirena. Dakle, strane banke neto ostvarenu dobit na teritoriji BiH mogu da iznose bez ikakvih ograničenja pod uslovom da je ona legalno stečena. Tako da majke, odnosno osnivači banaka, tačnije centrale iz inostranih zemalja ubiru dividende, odnosno zaradu na uloženi kapital i investiciju na domaćem finansijskom tržištu – kazao je “Glasu” ekonomista Aleksadar Ljuboja.

Navodi da je ovo jedna od anomalija domaćeg bankarskog sistema jer je dozvoljeno da se sve banke privatizuju od strane onih iz inostranstva.

– Imamo jako mali broj domaćih banaka. Bili smo poprilično popustljivi u prodaji bankarskog sektora i finansijskih institucija. Tako da nam se jednostavno to sve sada vraća. Nema u većoj mjeri reinvestiranja ostvarene neto dobiti u zemlji od strane inostranih banaka. Takva praksa se mogla i očekivati – poručio je Ljuboja, dodajući da s druge strane imamo iznošenje novca i od fizičkih lica koja imaju određene aktivnosti u zemljama okruženja.

Prema njegovom mišljenju, nije zabilježen dramatačan porast iznosa novca iz BiH.

– To je trend koji možemo očekivati i u buduće i to nije problem od juče – zaključio je Ljuboja.

Pitanje odgovornosti i posljedica
Na enormno iznošenje gotovog novca iz BiH ukazao je i bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik početkom prošle godine.

– Banke iznose na stotine miliona maraka. To je novac građana Republike Srpske i njene privredi, a ne centrala tih banaka u Evropi. Imali smo razumijevanja za rad banaka ali sada je vrijeme da te iste banke pokažu odgovornost prema našem društvu – poručio je tada Dodik i pozvao banke da vrate izneseni novac.

Iako je sve u okvirima zakona, ostaje pitanje da li BiH može sebi priuštiti da milijarde maraka svake godine napuštaju zemlju dok privreda i građani jedna sastavljaju kraj s krajem.

Akcije
Finansijsko obavještajno odjeljenje u prošloj godini entitetska tijela, odnosno ona nadležna za registrovanje prometa vrijednosnim papirima/hartijama od vrijednosti (Registar vrijednosnih papira FBiH i Centralni registar hartija od vrijednosti RS), dostavila su podatke o ukupno 267 realizovanih transakcije prometa dionicama/akcijama. Ukupna vrijednost tih transakcija iznosila je nešto više od 158 miliona maraka.

Dozvole
Prema propisima koji su na snazi na graničnim prelazima BiH dozvoljeno je iznijeti ili unijeti do 20.000 maraka bez dozvole. Ako je ta vrijednost viša, neophodno je prethodno dobiti saglasnost entitetskih ministarstava finansija i obavezno podnijeti prijavu carinskom organu na graničnim prelazima u BiH. Ova regulativa je donesena u skladu sa Manivalovim preporukama.