Connect with us

Politika

NIJE ŠIJA NEGO VRAT! Direktorske plate nisu povećane nego limit sa tri na 3,5 HILJADE MARAKA

Dok javna preduzeća u Republici Srpskoj tonu u milionske dugove, Vlada je odlučila da podigne prag direktorskih plata na 3.500 maraka. Dok premijer Savo Minić tvrdi da je riječ samo o “tehničkoj promjeni limita”, borci i opozicija poručuju da je u Srpskoj neuspjeh postao najprofitabilnije zanimanje. Vlada Republike Srpske uvela je nove limite za plate direktora javnih preduzeća. Dok javni sektor bilježi stotine miliona maraka duga, premijer Savo Minić potpisao je odluku kojom se plata rukovodilaca gubitaša povećava na tri i po hiljade maraka.

Opozicija i ekonomisti upozoravaju: umjesto odgovornosti za haos i kriminal, vlast je izabrala da nagradi poslušne kadrove novcem građana.
Dok javna preduzeća tonu u dugove, umjesto obećane odgovornosti za haos i, kako je iz vrha vlasti ranije rečeno, “organizovanu bandu” u Šumama, Vlada donosi zaključak: gornji limit plate direktora ide do 3.500 KM, a izvršnih direktora do 3.000.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Tomica Stojanović, ističe da vlast ovakvim potezima direktno motiviše nestručne kadrove na korupciju.

“Vlast ih motiviše da se slobodno mogu baviti kriminalom i korupcijom, jer čak i kad se na to ukaže, sve prođe nekažnjeno i zamaskira se. Javna preduzeća su danas više urušena nego u ratu. Od 220 preduzeća, mislim da samo dva ili tri rade pozitivno”, naglašava Stojanović.

Ovo povećanje je, prema ocjeni opozicije, nagrada bez pokrića. Slaviša Marković, poslanik PDP-a, podsjeća na frapantne cifre gubitaka koje rukovodioci ostavljaju iza sebe.

“Dug Željeznica je 334 miliona, dug Fonda zdravstva 220 miliona, a Elektroprivreda bankama duguje preko 150 miliona maraka. Uprkos gubicima u Šumama i Elektroprivredi, Vlada je odlučila da direktore dodatno stimuliše, dok pitanje odgovornosti niko ne postavlja”, kaže Marković.

S druge strane, predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić odbacuje optužbe medija i javnosti. On tvrdi da je riječ o odluci iz 2014. godine i da promjena “plafona” plate ne znači nužno i veće isplate.

“Mediji pišu kao da smo povećali plate direktorima i gubitašima – nismo. To je odluka iz 2014. godine, samo je promijenjen limit sa 3 na 3,5 hiljade, a to uopšte ne podrazumijeva bilo kakvo povećanje”, kategoričan je Minić.

Međutim, objašnjenja premijera malo znače onima koji su stvarali Republiku Srpsku. Kontrast između 500 maraka, za koliko je podignut direktorski limit, i jedne marke, koliko iznosi povećanje boračkog dodatka, izazvao je ogorčenje.

Radoslav Borovčanin, potpredsjednik GBO Bijeljina, kaže da borci dobijaju samo obećanja pred izbore. “Direktori koji su upropastili preduzeća imaće povećanje od 500 maraka, dok borci čekaju tu jednu marku. Opet ćemo pred izbore slušati ista obećanja”, poručuje Borovčanin.

Marković dodaje da je ovo najbolji pokazatelj odnosa vlasti prema građanima: “Za borce jedna marka, za penzionere 20, a za direktore 500 maraka mjesečno.”

Ekonomisti upozoravaju da bi u privatnom sektoru ovakvi rezultati vodili ka momentalnim otkazima, a ne povišicama.

“U privatnim preduzećima bi ovi direktori prvo imali smanjenje plata, a zatim bi bili otpušteni. U javnim preduzećima imamo nagrade, što je potpuni paradoks”, zaključuje ekonomista Milenko Stanić.

Dok Vlada tvrdi da je podigla samo limit, stvarnost na terenu pokazuje da se prostor za veće isplate bez rezultata širom otvara.

Dugovi ostaju, odgovornost izostaje, a račun, kao i do sada, platiće građani.

(BN)

Politika

KOME ODLAZE MILIONI ZA KIRIJE? Bivši ministri i njihove porodice na spisku državnih stanodavaca!

Za institucije Bosne i Hercegovine koje nemaju riješeno pitanje smještaja, u prošloj godini se mjesečno iz državnog budžeta izdvajalo oko 720.000 KM po osnovu najma, odnosno 8,7 miliona maraka godišnje, podaci su Ministarstva finansija i trezora.

Najviše novca za kirije izdvaja Uprava za indirektno oporezivanje BiH, ukupno 1,7 miliona KM, a najveći ugovor, vrijedan nepunih 811.000 KM za zakup je dobilo preduzeće „Tam“ iz Banjaluke.

UIO BIH ima ukupno sedam ugovora o zakupu a drugi najveći je sklopljen sa firmom „Soling“ iz Banjaluke koja je za svoj ustupljeni prostor dobila 523.505 KM.

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) ima najveći pojedinačni ugovor o zakupu. Preduzeću „Energana“ iz Banjaluke prošle godine su platili 1,1 milion maraka kirije, odnosno preko 91.000 KM mjesečno.

Ukupno IDDEEA za kirije izdvaja 1,4 miliona KM, a njihov drugi najveći zakupodavac je Nebojša Torbica koji po osnovu najma naplaćuje 19.803 KM mjesečno ili 237.636 KM kada se sve to sabere za period od godinu dana.

Na spisku onih koji dobijaju novac od IDDEEA je i firma „Oktan promet“ u vlasništvu porodice bivšeg ministra privrede i preduzetništva Republike Srpske Vojina Mitrovića.

Porodica Mitrović je državi iznajmila 120 kvadrata za 2.925 KM mjesečno.

Ozbiljan novac po osnovu najma uzima i javna ustanova Studentski centar Sarajevo koji Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH godišnje naplaćuje preko 700.000 KM.

Bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragomir Jovičić godinama je na spisku onih koji od države naplaćuju kiriju.

U njegovim prostorijama u Banjaluci je smještena Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH.

Prema ugovoru koji je sklopljen u martu prošle godine, za 1.500 kvadrata prostora je uzeo ukupno 351.000 maraka, a saradnja će se nastaviti i u narednom periodu jer trajnog rješenja za ovu instituciju nema.

„Zakonom o budžetu institucija i međunarodnih obaveza BiH propisano je da na prijedlog Direkcije, Savjet ministara donese Odluku o kupovini objekta za smještaj a ona bi se finansirala iz prihoda od preleta i prihoda koje Direkcija ostvari na osnovu Zakona o civilnom vazduhoplovstvu. Odluka još uvijek nije donesena“, navode u resornom ministarstvu.

Generalno, u toku je nabavka prostora za UIO BiH, Kancelariju za reviziju institucija BiH, Jedinice za specijalnu podršku Državne agencije za istragu i zaštitu, terenskih centara Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine.

Novac nedostaje za objekat IDDEEA koji od potrebnih 24,8 imaju 10,1 miliona KM na raspolaganju te nabavku objekta za smještaj Obavještajno – bezbjednosne agencije BiH u Sarajevu gdje je vrijednost projekta 30 miliona KM.

„Realizacijom navedenih višegodišnjih projekata ostvariće se značajne uštede n izdacima za zakup prostora“, navode u ministarstvu.

Prema raspoloživim podacima, od 2023. do 2025. godine riješen je problem smještaja za Državnu agenciju za istrage i zaštitu, terenskih centara Službe za poslove sa strancima BiH u Trebinju, Ljubuškom i Zenici, te Kancelarije za veterinarstvo BiH, odnosno Agencije za označavanje životinja u Banjaluci.
Capital

Nastavi čitati

Politika

PENZIONERI NEMAJU ZA PAŠTETU, a Fond PIO mijenja kompletan vozni park

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske odlučio je da promijeni kompletan vozni park i da iznajmi devet novih automobila putem finansijskog lizinga vrijednih 668.810 KM, saznaje CAPITAL.

Fond je ugovor dodijelio firmama „Porsche leasing“ iz Sarajeva i „Auto rad“ iz Pelagićeva.

Trajanje ugovora je četiri godine, a okvirni sporazum je zaključen 25. maja.

U Fondu su za CAPITAL rekli da su na osnovu odobrenog plana nabavki za 2026. godinu sproveli otvoreni postupak nabavke devet vozila putem lizinga za potrebe Centralne službe fonda i šest filijala sa poslovnicama.

„U sprovedenom postupku nabavljena su vozila marke škoda. Fond trenutno raspolaže sa 13 vozila od čega je 12 škoda i jedan volkswagen. Tokom 2014. godine nabavljeno je 11 vozila, dok su dva vozila nabavljena 2019. godine i prešla su više od 300.000 kilometara“, istakli su u Fondu.

Kažu da će nakon ovog postupka Fond 11 vozila nabavljenih tokom 2014. godine prodati u skladu sa propisima putem javne licitacije, dok će zadržati dva vozila nabavljena 2019. godine.

„Sa ovom nabavkom Fond će smanjiti vozni park sa postojećih 13 na 11 vozila“, navode u Fondu.

Dodali su da je značajno smanjenje voznog parka Fonda izvršeno i 2014. godine kada je sa 23 vozila smanjeno na sadašnjih 13 vozila.

Nastavi čitati

Politika

VIŠKOVIĆ NA DJELU! „Autoputevi RS“ se zadužuju po kamati od 7,8 odsto

Vlada Republike Srpske dala je garanciju „Autoputevima Republike Srpske“ za zaduženje od 48,7 miliona maraka kod „Unicredit banke“ za kapitalne investicije.

Riječ je o dva kredita u bankama u Mostaru i Banjaluci, međutim, po ocjeni ekonomista veoma nepovoljnim po preduzeće.

Iako Vlada garantuje budžetom da će obaveze biti vraćene, a „Autoputevi“ imaju ogromnu dobit, ugovoreni uslovi i kamate su daleko iznad tržišnog prosjeka za sigurne klijente.

Primjera radi, kredit kod mostarske „Unicredit banke“ od 33,47 miliona maraka na deset godina i grejs periodom od godinu dana ugovoren je po fiksnoj marži od 4,91 odsto godišnje uz šestomjesečni EURIBOR.

Riječ je o prosječnoj kamatnoj stopi po kojoj evropske banke međusobno pozajmljuju novac, a koji trenutno iznosi 2,62 odsto što u konačnici dovodi do kamate od oko 7,5 odsto.

Na sve to treba dodati i 0,3 odsto troškova obrade kredita.

Drugi kredit, kod banjalučke „Unicredit banke“ iznosi 15 miliona maraka i na njega će se plaćati fiksna kamatna stopa od čak 7,8 odsto. Period otplate je takođe deset godina.

„U slučaju dospjelog, a neplaćenog anuiteta od strane “Autoputeva Republike Srpske” prema poslovnim bankama, Republika Srpska izvršiće plaćanje svih dospjelih, a neplaćenih obaveza iz budžeta u skladu sa anuitetnim planom“, navodi se u odluci Vlade.

Ekonomista Igor Gavran kaže da je odluka Vlade problematična po više osnova.

Prema njegovom mišljenju nije logično da preduzeću koje ima toliku dobit uopšte treba kredit.

Zbog toga on sumnja da ranije ostvarena dobit nije odraz stvarnog stanja.

„Preuzimanje ovakve apsolutne garancije direktno opterećuje poreske obveznike u Republici Srpskoj koji dolaze u rizik nadoknade štete uzrokovane lošim upravljanjem ovim preduzećem i javnim finansijama“, kaže Gavran.

Ocjenjuje da su uslovi kredita izuzetno nepovoljni, pogotovo onog sa manjim iznosom.

„Generalno, cjelokupan kredit je podložan rizicima daljeg rasta kamatnih stopa jer je ugovorena varijabilna kamata, a EUROBOR bukvalno sada raste i ova referentna stopa će rasti jer na nju utiče stopa ECB koja je nedavno povećana. Dakle, kamatne stope će biti uskoro još više“, izjavio je Gavran.

Smatra i da je naknada za obradu kredita besramno visoka jer niko razuman ne može prihvatiti da je trošak obrade nekoliko stotina hiljada KM.

„Mislim da je ovakav način određivanja naknade za obradu kredita nezakonit za potrošače jer nema nikakve dodirne tačke sa stvarnim troškovima usluge. Nisam siguran o legalnosti za pravna lica ali je jasno da je nerazuman. Na nivou lihvarenja“, zaključuje Gavran.

Podsjećamo, „Autoputevi Republike Srpske“ su prijavili preko 175 miliona maraka prihoda u prošloj godini i dobit od skoro 114 miliona maraka.

Direktor preduzeća Radovan Višković nam se nije javljao na telefon.
CAPITAL

Nastavi čitati

Aktuelno