Connect with us

Svijet

ZOVU GA HOBOTNICA: Ko je Venecuelanac za kojeg Tramp nudi 25 miliona dolara

Diosdado Kabelo, šef bezbjednosnog aparata Venecuele, poznat je pod nadimkom Hobotnica, a mnogi smatraju da sudbina režima zavisi upravo od njega. Vodi televizijsku emisiju pod nazivom „Udariti maljem“ (Con el Mazo Dando) i smatra se jednom od najmoćnijih, ali i najomraženijih figura u vlasti, čiji se uticaj može mjeriti s uticajem potpredsjednice Delsi Rodrigez.

S obzirom na to da SAD traže poslušnost Venecuele i nude nagradu od 25 miliona dolara za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja, budućnost režima u Karakasu djelimično zavisi od toga hoće li 62-godišnji Kabelo zadržati svoj autoritet, piše The Guardian.

Situacija nakon otmice Madura
Nakon američke akcije 3. januara, u kojoj je otet venecuelanski predsjednik Nikolas Maduro, Kabelo je viđen kako patrolira Karakasom s naoružanim ljudima. SAD su, navodno, upozorile Kabela da je on sljedeći ukoliko ne ispuni njihove zahtjeve, prenosi Index.hr.

Andres Izara, bivši ministar koji sada živi u egzilu, smatra da je Madurova otmica potkopala Kabelov položaj i da će se on povinovati SAD-u.

“Diosdado je živi mrtvac”, rekao je Izara.

Prema Izarinim riječima, neuspjeh venecuelanskog bezbjednosnog aparata da zaštiti Madura ostavlja Kabelo malo izbora osim da slijedi vođstvo Delsi Rodrigez i njenog brata Jorgea, predsjednika Nacionalne skupštine, koji su sarađivali s Trampovom administracijom.

“Jednostavno je bio potpuno nadjačan. On je ministar bezbjednosti, a oni su mu oteli šefa države ispred nosa. Šta, do đavola? Nema nikakvu moć. Nema nikakav uticaj”, kazao je Izara.

Američka optužnica i nagrada dodatno ograničavaju Kabela, tvrdi Izara, koji ga poznaje dugi niz godina.

“Ili će uraditi ono što Rodrigezi rade, ili će biti uklonjen. Vrlo je jasno da je CIA trenutno svuda po Venecueli i neće im trebati mnogo da ga uklone ako bude potrebno.

“Diosdado donosio odluke”
Za one koji preziru ministra unutrašnjih poslova, takav ishod je dobrodošao.

“Uvijek smo mislili da je Maduro bio maneken nesposoban da donosi odluke i da je Diosdado bio taj koji je zapravo donosio odluke”, rekao je jedan stanovnik četvrti 23 de Enero u Karakasu.

Mnogi ljudi ovdje govore: „Nadam se da će uhvatiti ovog prokletog Diosdada – ovaj tip je pravi kolovođa.“

Ironično je da, nakon godina rivalstva s Madurom za prevlast, predsjednikov pad ostavlja Kabela slabijim, a ne jačim. Venecuelancima je poznata i druga, trivijalnija ironija: ime Diosdado Kabelo doslovno znači „bogomdana kosa“, iako je ministar uglavnom ćelav.

Uspon uz Čaveza
Rođen u skromnoj porodici u istočnoj državi Monagas, Kabelo se pridružio vojsci u vrijeme kada je Venecuela bila demokratska i relativno bogata zemlja s bliskim vezama sa SAD-om. Međutim, nejednakost i ekonomska kriza stvorile su uslove za pokušaj državnog udara 1992. godine, koji je predvodio njegov vojni mentor Hugo Čavez.

Puč nije uspio, ali se Čavez okrenuo izbornoj politici i došao na vlast 1998. godine, obećavajući preraspodjelu bogatstva kroz „Bolivarsku revoluciju“.

Čavez je svog saborca imenovao na niz važnih funkcija – od partijskog lidera i državnog regulatora telekomunikacija do ministra infrastrukture i potpredsjednika. Kroz te položaje Kabelo je izgradio široku mrežu uticaja i stekao nadimak Hobotnica.

Prije smrti 2013. godine, Čavez je za nasljednika odabrao Madura. Iako mu je izmaklo predsjedništvo, Kabelo je zadržao svoju bazu moći. Njegova televizijska emisija okupljala je pristalice stranke i služila za napade na političke protivnike.

Godine 2024, suočen s nemirima nakon izbora čije su rezultate mnogi osporavali, Maduro je imenovao Kabela ministrom unutrašnjih poslova sa zadatkom da uguši neslaganje. Šef bezbjednosti tada se zakleo da će uhvatiti i kazniti protivnike.

“Skrivaju se kao pacovi, ali mi ćemo ih uhvatiti”, poručio je.

Kanada, EU i druge zemlje pridružile su se SAD-u u uvođenju sankcija protiv Kabela zbog navodnih zločina, uključujući pranje novca i kršenja ljudskih prava. Vašington ga optužuje da vodi operaciju trgovine drogom kroz vojnu mrežu poznatu kao Kartel Sunca.

Od Madurovog svrgavanja, Kabelo poziva na otpor, ali se smatra pragmatičarem svjesnim da njegova sloboda zavisi od opstanka režima. Njegov zadatak sada je da projicira dovoljno snage kako bi zastrašio protivnike, a da istovremeno ne izazove novi američki udar.

Za mnoge Venecuelance, malo se toga promijenilo.

“Tip kojeg su odveli (Maduro) je lutka”, rekao je 34-godišnji radnik u supermarketu.

“Pravi šef je još uvijek na vlasti”, dodao je.

Svijet

BUDŽET ZA RAT, A NE ZA ŽIVOT! Zelenski potpisao izmjene i bacio još 30 milijardi evra u vojnu kasu!

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je danas zakon o izmenama državnog budžeta za 2026. godinu kojim se izdvajanja za sektor bezbednosti i odbrane povećavaju za oko 1,56 ukrajinskih hrivnji, odnosno 30 milijardi evra, navodi se na sajtu ukrajinskog parlamenta Vrhovne rade.

Prema navodima ukrajinske novinske agencije Ukrinform, izmenama je predviđeno da prihodi državnog budžeta za 2026. godinu budu uvećani za oko 44,7 milijardi evra, čime bi ukupni prihodi dostigli približno 101 milijardu evra.

Povećanje budžetskih prihoda predviđeno je, pojašnjava Ukrinform, pre svega zahvaljujući finansijskoj podršci Evropske unije (EU), na osnovu sprovođenja Plana Ukrajine odnosno realizacije inicijative EU Ukraine Facility i povećanih prihoda od poreza da dohodak građana usled rasta novčanih primanja pripadnika vojske.

Kako podseća Ukrinform, Vrhovna rada Ukrajine usvojila je 10. juna u drugom čitanju i u celini izmene državnog budžeta za 2026. godinu, koje su prvenstveno usmerene na povećanje izdvajanja za sektor bezbednosti i odbrane.

(Tanjug)

Nastavi čitati

Svijet

SVE ZA DEPORTACIJE! Njemačka ispunila ključni zahtjev talibana koji je dugo bio tabu tema

Njemačka vlada je, po svemu sudeći, dala ustupke talibanima kako bi omogućila više letova za deportaciju u Avganistan, otkriva istraživanje javnog servisa NDR (NDR). Zauzvrat će u Njemačku navodno biti poslato još šest talibanskih diplomata, što je bio ključni zahtjev radikalnih islamista, piše Dojče vele.

Prema diplomatskim izvorima, dogovor je rezultat višednevnog, povjerljivog sastanka između predstavnika talibanske vlade, visokih zvaničnika njemačkog Saveznog ministarstva unutrašnjih poslova i diplomata, koji je održan prošle sedmice u jednom hotelu u Istanbulu.

Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova potvrdilo je za NDR da su razgovori vođeni „na tehničkom nivou”, ali je odbilo da komentariše lokaciju ili trajanje sastanka. Mjesto sastanka za NDR je potvrdilo Ministarstvo inostranih poslova. Tri čarter leta za deportacije mjesečno
Prema riječima jedne portparolke, „biće prošireni čarter letovi za Kabul”, a ubuduće će biti moguća tri takva leta mjesečno. Osim toga, biće omogućena i deportacija pojedinaca redovnim letovima.

List „Bild am zontag” prethodno je izvijestio da se najmanje stotinu osuđenih avganistanskih kriminalaca koji čekaju deportaciju trenutno nalazi u pritvoru.

Savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint iz CSU-a rekao je za „Bild am zontag” da će se takve deportacije sprovoditi „redovno i pouzdano”. „Svako ko zloupotrijebi našu zaštitu i ovdje počini teška krivična djela, svoju budućnost mora potražiti u domovini”, rekao je Dobrint.

„Naše društvo ima legitiman interes da osigura da kriminalci napuste našu zemlju. To će se dosljedno sprovoditi.”

Uslov talibana za saradnju
Prema istraživanju NDR-a, talibani su svoju saradnju na letovima za deportaciju dugo uslovljavali slanjem većeg broja vlastitih diplomata u Njemačku. Objašnjavali su da su im potrebni kako bi, između ostalog, prije deportacije nedvosmisleno identifikovali kriminalce kao avganistanske državljane i izdali im putne isprave.

Do sada su u Njemačkoj bila samo dva talibanska konzularna službenika, koji su stigli u ljeto 2025. godine. Oni su, prema istraživanju, de fakto preuzeli upravljanje avganistanskom ambasadom u Berlinu i generalnim konzulatom u Bonu.

Let za deportaciju u Kabul, prvobitno planiran za kraj maja, morao je biti odgođen pod pritiskom radikalnih islamista jer je njemačka vlada u početku odbila njihov zahtjev za dodatnim diplomatama, o čemu vladini portparoli nisu željeli da daju komentar.

Let je na kraju omogućen prošlog ponedjeljka, kada su 32 avganistanska kriminalca avionom turske avio-kompanije prevezena iz Lajpciga u Kabul.

(Dojče vele)

Nastavi čitati

Svijet

NIKAD OŠTRIJA PORUKA IZ VARŠAVE! “Znamo koliko su nam zla nanijeli ukrajinski nacionalisti!”

Poljski predsjednik Karol Navrocki (Karol Nawrocki) odbacio je tvrdnje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da je spor oko Ordena Bijelog orla povezan sa unutrašnjim političkim obračunima u Poljskoj i podsticanjem antiukrajinskog raspoloženja.

Zelenski je u intervjuu za ukrajinsku televiziju TSN (TSN) komentarisao odluku o oduzimanju Ordena Bijelog orla, najvišeg poljskog državnog odlikovanja koje mu je ranije bilo dodijeljeno, tvrdeći da je riječ o pitanju povezanom sa unutrašnjim političkim sukobima u Poljskoj i raspirivanjem negativnih osjećanja prema Ukrajincima.

Šta je Navrocki odgovorio?
Nekoliko sati kasnije Navrocki je odgovorio na te izjave, nakon što su ga novinari zamolili za komentar. „Ovaj spor nema veze sa unutrašnjom politikom Poljske. Sve patriote razumiju koliko su zločina ukrajinski nacionalisti počinili na poljskom tlu. Znaju koliko su ta vremena bila tragična. Spor se odnosi na pogled na istorijska pitanja i na činjenicu da u Poljskoj ne prihvatamo crveno-crnu banderovsku zastavu”, rekao je poljski predsjednik, misleći na zastavu Ukrajinske ustaničke vojske (UPA).

„Ne mogu da zamislim da poljske patriote, a posebno predsjednik i vlada Poljske, u takvoj situaciji ne bi bili zajedno i jedinstveni. Volodimire, dragi gospodine predsjedniče, ovaj spor uopšte se ne tiče unutrašnjih pitanja Poljske. Takvih podjela nema jer svi Poljaci znaju i razumiju koliko su zla ukrajinski nacionalisti nanijeli Poljacima i poljskoj djeci. Predsjednik Zelenski je u krivu, hvala”, dodao je.

Ukrajinci izvršili masakr nad Poljacima
Ukrajinska ustanička vojska bila je nacionalistička paravojna organizacija koja se tokom i nakon Drugog svjetskog rata borila za ukrajinsku nezavisnost, prije svega protiv nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza. Poljska smatra da je masakr oko 100.000 Poljaka, koji su 1943. i 1944. godine počinili ukrajinski nacionalisti, bio genocid. Nacionalisti i njihovi pomagači spaljivali su cijela sela i ubijali sve njihove stanovnike.

Ubistva su se dogodila u Volinju i drugim područjima tadašnje istočne Poljske, koja su bila pod nacističkom, a potom sovjetskom okupacijom, a danas se nalaze na zapadu Ukrajine.

Mnogi Poljaci i dalje osjećaju ogorčenost zbog članova svojih porodica koji su brutalno ubijeni u tim pokoljima. Istovremeno je oko 15.000 Ukrajinaca ubijeno u odmazdama koje su uslijedile.

(Indeks)

Nastavi čitati

Aktuelno