Connect with us

Svijet

NE TIČE NAS SE PITANJE GRENLANDA, Danska i SAD to mogu sami da reše

Ruski predsednik Vladimir Putin rekao je da se Rusije uopšte ne tiče ono što se dešava sa Grenlandom, dodajući da će Danska i Sjedinjene Američke Države same rešiti spor oko tog ostrva.

Prema njegovim rečima, Danska je oduvek tretirala Grenland kao koloniju i bila je prilično oštra prema njemu, prenosi agencija RIA.

Govoreći putem video-poziva na sastanku sa članovima Saveta bezbednosti Rusije, Putin je naveo Rusija ima iskustva u rešavanju sličnih pitanja sa SAD.

Koristeći kao primer to što je Rusija prodala Aljasku SAD-u u 19. veku, Putin je rekao da bi SAD mogle da kupe Grenland za oko milijardu dolara.

”U 19. veku, Rusija je prodala Aljasku SAD. Razlika između Aljaske i Grenlanda je negde između 450.000 i 449.000 kvadratnih kilometara. Dakle, ako to uporedimo sa troškovima sticanja Aljaske za SAD, cena za Grenland bi bila negde oko 200.000 do 250.000 dolara”, rekao je Putin.

Dodao je da SAD i Danska imaju slično iskustvo, navodeći da je Danska prodala Devičanska ostrva 1917. godine SAD-u.

Putin je dodao da je uvek podržavala napore za jačanje međunarodne stabilnosti.

Related Topics:

Svijet

“TI SI GLUPA, NEMAŠ POJMA O ČEMU PRIČAŠ”: Novinarka uhvatila Trampa u laži, on je izvrijeđao (Video)

Američki predsjednik Donald Tramp ušao je u dva oštra verbalna sukoba sa predstavnicima medija. Novinarku CNN-a nazvao je osobom niske inteligencije, dok je drugog novinara upitao da li je bolestan.

Američki predsjednik Donald Tramp se u srijedu verbalno sukobio sa novinarkom CNN-a Kejtlan Kolins ispred Bijele kuće i nazvao je “osobom niskog koeficijenta inteligencije” i “glupom”.

Rasprava je počela kada je Kolins pitala Trampa da li je njegova odluka o ukidanju sankcija Rusiji povezana sa oslobađanjem Stivena Habarda, američkog profesora koji je u toj zemlji bio u pritvoru od 2022. godine.

“Ti si glupa i radiš za CNN”

Tramp je branio pregovore sa Rusijom o oslobađanju, ali je Kolins insistirala na odgovorima. Predsjednik je tvrdio da je odluka o sankcijama bila nužna za pregovore i da Habard inače ne bi bio pušten. Kolins je na to odgovorila da to zapravo znači da je administracija dala nešto zauzvrat.

“Nemaš pojma o čemu pričaš”, rekao joj je Tramp. “Ti si glupa. Ti si osoba niskog koeficijenta inteligencije. Glupa si i radiš za CNN.”

“Ako pregovaram da vratimo čovjeka kojeg godinama pokušavamo da vratimo nazad, čovjeka koji je bio zatvorenik u Sibiru ili negdje drugde u Rusiji, onda ga vraćamo zahvaljujući meni”, dodao je.

Kolins je ponovo pitala da li je ukidanje sankcija povezano sa Habardovim oslobađanjem, nakon što je Tramp izjavio da nije ništa žrtvovao kako bi osigurao povratak Amerikanca. Predsjednik je odbacio njeno pitanje, ali je ponovio da je ta odluka pomogla u oslobađanju.

Uhvatila ga u laži
“Uključi mozak”, rekao je. Novinarka ga je tako uhvatila u direktnoj kontradikciji jer je Tramp prvo tvrdio da Amerikanci nisu dali nikakav ustupak Rusiji, da bi potom sam priznao da profesor nikada ne bi bio pušten da Vašington Moskvi nije ukinuo sankcije.

Bio je to novi javni sukob između Trampa i Kolins i ujedno druga predsjednikova prepirka sa novinarima u samo dva dana.

Drugog novinara pitao da li je bolestan
Ranije ove nedjelje Tramp se sukobio i sa drugim novinarom tokom konferencije za medije u Ovalnom kabinetu. Njegov tim za brze reakcije objavio je da je riječ o Endrjuu Fajnbergu, dopisniku Independenta.

Do prepirke je došlo dok je Tramp odgovarao na pitanja. Vidno iznerviran, predsjednik se u jednom trenutku direktno obratio novinaru. “Šta nije u redu s tobom?” upitao je Tramp. “Jesi li ti bolestan?” “Koliko znam, nisam, gospodine”, odgovorio je novinar. “Ja mislim da s tobom nešto nije u redu”, rekao je Tramp.

Tramp je Fajnbergu poručio da “bude oprezan” nakon što ga je novinar pitao zašto novi program za uzbunjivače nudi proviziju od samo 1 odsto, dok Zakon o lažnim potraživanjima predviđa najmanje 10 odsto. Potpredsjednik Džej Di Vens ocjenio je pitanje “izrazito nepoštenim”.

“Zakon o lažnim potraživanjima ne pokriva više od 99 odsto prevara koje otkrivamo u saveznoj vladi”, rekao je Vens. “Predsjednik želi da za svaku prevaru, ako je otkrijete i pružite dokaze koji nam omoguće povraćaj novca, dobijete naknadu. To bi se odnosilo na sve slučajeve, a ne samo na onaj mali dio koji pokriva postojeći zakon.”

Tramp je komentar o “bolesnoj osobi” izrekao kasnije, kada je Fajnberg započeo pitanje o Trampovim golf terenima. Predsjednik ga je prekinuo i rekao mu da “ćuti”, pa pitanje nije dovršeno niti je javno objavljeno šta ga je tačno pitao.

Nastavi čitati

Svijet

NASTAVLJAJU SE NEREDI U ALBANIJI: Demonstranti protestovali ispred kabineta Edija Rame, policija koristila vodene topove

Deseti dan protesta u Tirani obilježile su tenzije ispred kabineta Edija Rame, gdje su demonstranti gađali policiju kamenjem, a ona odgovorila vodenim topovima.

U glavnom gradu Albanije, Tirani, sinoć su nastavljeni protesti ispred kabineta albanskog premijera Edija Rame u kojima učestvuju građani i studenti, a policija je intervenisala prskajući vodu na demonstrante, koji su se privremeno udaljili, a zatim pregrupisali, prenijela je agencija Tačno.

Policija je sinoć rastjerala demonstrante, nakon minimalnih incidenata 10. dana demonstracija, prenosi “Albanijan post”, dodajući da je protest ispred kabineta premijera bio praćen tenzijama pri čemu su demonstranti bacali kamenje na policiju, a policajci odgovarali vodenim topovima.

Prethodno je, oko 19 časova sinoć, grupa mladih ljudi, obučenih u crno i sa maskama, pomjerila kamene klupe ispred Raminog kabineta na kojima je on ostavio pozivnice na dijalog, i formirala je blokadu ispred cisterne sa vodom parkirane u blizini zgrade gdje se nalazi kabinet.

Protest se odvijao tokom cijelog dana u četvrtak, prvo ispred Parlamenta, a zatim na bulevaru ispred kabineta premijera. Studenti i građani su zahtijevali ostavku premijera Edija Rame, dok su tokom večeri zabilježeni trenuci napetosti između grupe demonstranata i policije.

Protest mladih počeo je juče u 9.00 sati ispred parlamenta, gdje je sat vremena kasnije počela plenarna sjednica.

Demonstranti su više sati protestovali ispred prostorija Parlamenta, nakon čega su marširali do Ramine kancelarije.

U albanskom parlamentu juče je održana prva plenarna sjednica poslije dvonedjeljne pauze, a obilježili su je napeta atmosfera, prekidanje govornika, fizički sukobi poslanika, podizanje stolica na stolove i usvajanje zakonskih prijedloga za vrijeme protesta poslanika opozicije.

Albanski parlament je na jučerašnjoj sjednici usvojio šest nacrta zakona i jedan nacrt odluke.

Studenti su najavili još jedan protest ispred zgrade kabineta premijera za sutra, 24. oktobar.

U pozivu na protest pod sloganom “U subotu svi na trg!”, koji je objavljen na društvenim mrežama, navodi se da će na skupu učestvovati i dijaspora.

Nastavi čitati

Svijet

CRNI REKORD U EVROPI: Zbog ekstremnih vrućina ovog ljeta umrlo više od 50.000 ljudi

Ekstremne vrućine odnijele su više od 50.000 života u evropskim gradovima tokom ljeta 2026. godine, pokazala je nova studija Instituta “Grantam”.

Više od 50.000 ljudi umrlo je u Evropi zbog ekstremnih vrućina ovog ljeta, objavio je Institut “Grantam” na Imperijal koledžu u Londonu.

U izvještaju se iznosi procjena o 50.391 smrtnom slučaju u 854 grada koji se dovode u vezu sa vrućinom od juna do avgusta.

Ukupan broj stanovnika u 854 evropska grada obuhvaćenih istraživanjem procjenjuje se na 173 miliona. Najviša stopa smrtnosti zabilježena je među osobama starijim od 85 godina.

Regionalno najnižu stopu smrtnosti imala je Sjeverna Evropa, a najvišu južni dijelovi kontinenta, navode istraživači.

Oni procjenjuju da je trenutna temperature u Evropi u prosjeku oko 2,5 stepena Celzijusova viša nego što bi bila u scenariju bez globalnog zagrijavanja izazvanog ljudskim djelovanjem.

Istraživači su izračunali da se približno trećina svih prekomjernih smrtnih slučajeva dogodila između 17. juna i 1. jula.

Poređenja radi, broj smrtnih slučajeva povezanih sa prekomjernom toplotom u 2025. godini bio je gotovo upola manji i iznosio je 24.500.

Studija je bila fokusirana isključivo na gradsko stanovništvo, koje čini oko 40 odsto ukupnog stanovništva u 30 zemalja u kojima je sprovedena analiza.

Autori studije sugerišu da je ljeto 2026. godine bilo najopasnije u evropskoj istoriji u pogledu rizika povezanih sa vrućinom.

Nastavi čitati

Aktuelno