Connect with us

Društvo

GUBICI NA JAHORINI, LUKSUZ U SRBIJI! Elek za milion maraka kupio stan u centru Beograda

Ovaj stan od 150 kvadrata koji zauzima cijeli sprat 2025. godine kupio je istaknuti javni funkcioner Nedeljko Elek, otkriva Detektor.

Nedaleko od Centralne banke Srbije u ulici Cara Lazara, paralelnom sa Knez Mihajlovom u Beogradu, na četvrtom spratu niske zgrade u najužem i zaštićenom istorijskom dijelu grada renovira se stan.

Na vratima oko kojih vire cigle je natpis uz izvinjenje komšijama zbog buke i najava da će radovi u stanu Marije Elek biti završeni do kraja 2025. godine.

Ali čini se da su radovi još uvijek trajali kada su novinari sredinom januara bili u zgradi. Komšije nisu sigurne ko je kupac, ali su čuli da je iz Republike Srpske.

Ovaj stan od 150 kvadrata koji zauzima cijeli sprat 2025. godine kupio je istaknuti javni funkcioner Nedeljko Elek, otkriva Detektor.

Prema podacima geodetskog zavoda Srbije, čovjek od dugogodišnjeg povjerenja Milorada Dodika je na stan na četvrtom i posljednjem spratu stavio hipoteku za kredit od pola miliona evra, odnosno više od 977.000 maraka koji će otplaćivati 20 godina. To znači da je prosječna rata veća od 4.000 maraka mjesečno.

Počasni konzul Bjelorusije, direktor kompanije Sarajevo-gas u Istočnom Sarajevu u većinskom vlasništvu Srpske i predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina u aprilu prošle godine podigao je kredit u Našoj banci u Banjaluci.

“Imam stan u Beogradu već 30 godina, pa sam jedan prodao a digao kredit i kupio drugi”, kazao je Elek u telefonskom razgovoru za Detektor.

On nije pristao na snimanje i razgovor uživo o kupovini stana, već je tražio pitanja pismeno.

“Odustao sam od odgovora prema Vašoj medijskoj kući, jer iznenađen sam netačnim informacijama kojima raspolažete”, kratko je napisao u pismenom odgovoru sa e-mail adrese konzulata Bjelorusije u Bosni i Hercegovini, bez detalja koje su informacije pogrešne.

Vlast koju su najvećim dijelom činili kadrovi SNSD-a dali su Eleku upravljanje olimpijskim centrom na Jahorini i trgovinu plina u Bosni i Hercegovini. U posljednjih nekoliko godina izjavama i ponašanjem izazivao je pažnju javnosti, dok je istovremeno gomilao funkcije koje obavlja.

Elek je očigledno uživao povjerenje Milorada Dodika i vladajuće stranke, smatra izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH Ivana Korajlić.

“Ne bi mogao niti dobijati tolike tendere bez posljedica da nema poleđinu i direktnu podršku vladajuće političke stranke”, kazala je Korajlić.

To pokazuje i njegova dugogodišnja pozicija sa koje upravlja radom Olimpijskog centra.

“Tu je na neki način da vrši kontrolu nad tim kako se raspolaže javnim poduzećem, ne u smislu onoga što je dužnost članova Nadzornog odbora, nego u smislu da kontroliše koalicionog partnera koji je sada na direktorskoj poziciji i dalje vodi glavnu riječ”, dodala je Korajlić.

Brojne funkcije Nedeljka Eleka

Elek je kao direktor Sarajevo-gasa na čelu kompanije koja dodjeljuje unosne tendere, poput onoga koji je nedavno raspisan za gasovod kroz Republiku Srpsku vrijedan milijardu maraka.

Pred Novu godinu u decembru 2023. Elek je odlučio uskratiti plin Sarajevu, ali je od toga odustao nakon poziva Milorada Dodika, kako je sam objavio.

“Srećnu Novu godinu Sarajlijama želimo uz ruski gas od predsjednika Dodika i kolektiva iz Istočnog Sarajeva”, objavio je Elek na svom Twitter nalogu uz fotografiju sa Dodikom.

Za stan u Beogradu, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda Srbije, Eleku je Naša banka iz Banjaluke odobrila kredit 8. aprila 2025. godine, a dva dana kasnije je kod javnog bilježnika odnosno notara sačinjena založna izjava. Zavod je hipoteku upisao 29. maja 2025. godine.

Detektor nije mogao pronaći javno dostupne kontakte prethodnih vlasnica.

Na prozorima ovog stana su još uvijek folije koje se koriste tokom renoviranja. Majstor koji je ostavio svoj broj komšijama u slučaju buke nije želio govoriti od kada se stan renovira niti otkrivati druge detalje.

Prema podacima geodetskog zavoda, Elek bi već trebalo da otplaćuje ratu kredita u prosjeku veću od 4.000 maraka mjesečno. On nije odgovorio na pismeni upit o prihodima. Detektor nije imao uvid u prodajni ugovor niti konačnu cijenu stana.

Marija Elek, čije ime je navedeno na obavještenju na ulaznim vratima stana, nije željela zvanično govoriti o renoviranju. Potvrdila je da je bivša supruga Nedeljka Eleka.

Tokom sudskog procesa protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika Elek je dolazio u Sud. Prije jednog od ročišta parkirao je automobil na trotoar ispred Suda, tvrdeći da na to ima pravo jer ima diplomatske tablice kao počasni konzul Bjelorusije u Bosni i Hercegovini.

Vlada Republike Srpske dala je 2024. godine, prema pisanju portala Capital, počasnom konzulatu Bjelorusije četiri miliona maraka za, između ostalog, liječenje bubrežnih bolesnika iz Republike Srpske u ovoj bivšoj sovjetskoj republici.

Nedavno je Centralna izborna komisija prijavila Eleka zbog indirektnih prijetnji i pritisaka na članove CIK-a prije sjednice na kojoj je ovo izborno tijelo odlučivalo o oduzimanju mandata Dodiku.

U javnosti se pojavljuje značajnije od 2018. prvenstveno kao predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina, a kasnije i u ulozi direktora Sarajevo-gasa, te predstavnika vladinog kapitala Andrićgrada.

Ranije je bio direktor kompanije “Nedomex” koja je dobijala brojne javne tendere. Prije četiri godine u medijima je problematizovana vrijedna nabavka koju je Olimpijski centar dodijelio firmi gdje je Nedeljko ranije bio direktor, a čiji je vlasnik danas Milenko Elek.

Olimpijski centar Jahorina dodijelio je ugovor vrijedan 117.000 KM Košarkaškom klubu Jahorina na čijem se čelu takođe pojavljivao Nedeljko Elek.

Iz ovog kluba nisu odgovorili na upit Detektora da li Elek za funkciju predsjednika dobija naknadu.

Milioni na Jahorini

Elek je dugogodišnji predsjednik Nadzornog odbora Olimpijskog centra Jahorina, jednog od najvažnijih turističkih resursa Republike Srpske. Centar godišnje ima i do 30 miliona prihoda i dodjeljuje značajne javne nabavke.

Godišnje prima naknadu od 6.000 maraka za članstvo u ovom odboru, prema zvaničnom izvještaju Centra iz 2024. godine.

Revizori su ranije upozorili da Centar ima previše troškova u odnosu na prihode. Tako su u izvještaju za 2024. godinu istakli da je Investiciono-razvojna banka Republike Srpske kao većinski vlasnik morala dokapitalizovati Centar sa više od 26 miliona maraka, a Vlada Republike Srpske je donirala devet miliona.

Revizori su upozorili da Centar ne može otplaćivati kredite koje je podigao.

Za Korajlić je nevjerovatno da jedno preduzeće sa tolikim potencijalom može biti u finansijskim problemima.

“Ali očigledno može jer se raspolagalo njime kao da je privatna imovina jednog čovjeka”, kazala je ona.

Elek je u telefonskom pozivu za Detektor potvrdio da u Sarajevo-gasu zarađuje 4.400 maraka, ali da ima i druge izvore prihoda.

Prema zvaničnoj stranici Opštine Višegrad kojom rukovodi kadar SNSD-a, Elek je u junu 2023. godine bio i predstavnik ​​državnog kapitala u preduzeću “Andrićgrad” iz Višegrada. Iz Vlade Republike Srpske Detektoru su potvrdili da Elek nije na ovoj funkciji od maja 2025. godine i da za nju nije primao naknadu.

“Andrićgrad” je ideja režisera Emira Kusturice koju je snažno podržavao Dodik i za koju su institucije u Republici Srpskoj godinama izdvajale milione maraka, da bi na kraju režisera skoro u potpunosti istisnule iz vlasništva.

U aprilu 2024. Elek je, prema saopštenju zvanične stranice, izabran za predsjednika novoosnovanog Privrednog savjeta opštine Pale.

Novi načelnik Pala Dejan Kojić za Detektor je potvrdio da je poništio odluku o osnivanju savjeta, ali nije odgovorio kolika je bila naknada njegovog predsjednika.

O Elekovoj imovini pisao je prije dvije i po godine i Nebojša Vukanović, zastupnik Narodne skupštine RS.

Kod Jahorine je snimio imanje, navodeći da je Elek napravio “skroman” kompleks površine veće od 10.000 kvadrata okruženo bedemima kroz koji protiče potok.

“Ja nikad nisam bio siromašan, ja ne mislim da je skromnost vrlina. Skromnost može biti vrlina kad sve ostalo potrošite”, kazao je Elek.

Dodao je da su i njegov otac i djed radili, te napravili kuću i kupili stan.

Društvo

NAJLJEPŠA VIJEST DANA! Doktori i osoblje na UKC-u spasili mališana rođenog sa samo 550 grama!

Jedna od najljepših vijesti je kada čujemo da su naši doktori i medicinsko osoblje spasili dječiji život. Na Klinici za dječije bolesti UKC-a Republike Srpske, uz njihovu pomoć, dobio je svoju bitku i mali Aleksej iz Teslića koji je prijevremeno rođen sa 550 grama težine. Kroz ambulante Pedijatrije svakodnevno prođe 60 malih pacijenata, a na kliničko liječenje dođe njih oko 30 iz cijele Republike Srpske.

– Bilo je i teških trenutaka, kada mu je bilo loše, a i meni. Ali, uz osoblje koje je stavrno susretljivo izdržalo se sve. Što se tiče bilo čega, stvarno imaju sve. I na Intenzivnoj njezi redovno su mijenjali i posteljinu. Što se tiče potrošnog materijala kupujemo samo pelene, što i trebamo. Bebe su snabdjevene svime – tvrdi majka.

Klinika za dječije bolesti raspolaže sa 150 kreveta i ima 200 zaposlenih, od čega su 52 doktora. Imaju podršku menadžmenta UKC-a i skromno kažu da su prioritet u odnosu na ostale klinike.

– Klinika za dječije bolesti ima u svakom momentu posteljine i to se obezbjeđuje svakodnevno. Mi to imamo zahvaljujući menadžmentu koji brine o tome – navela je dr Olivera Ljuboja, načelnica Klinike.

Nikola Šobot, v.d. generalnog direktora UKC Republike Srpske, ističe da je UKC apsolutno opremljen, naročito Pedijatrija, i da nema problema sa posteljinom.

U znak zahvalnosti za brigu i njegu o najmanjim pacijentima, pojedine institucije, udruženja i pojedinci žele da se zahvale klinici. Teško im pada što je, kako kažu, njihovu najbolju namjeru i poziv na darivanje posteljine neko pokušao ispolitizovati na društvenim mrežama.

– Izuzetno mi je žao što su pojedinci na društvenim mrežama ovu objavu pogrešno protumačili, da su pomoslili nešto nije u redu sa radom Klinike za dječije i bolesti i zato se od tih i takvih objava potpuno ograđujem – rekla je Jelena Šušak iz Udruženja “Hobotnice čudesnice”.

U ljudskoj prirodi je da daruje i čini dobra djela, samo se sjetimo riječi patrijarha Pavla – “Budimo ljudi”.

RTRS

Nastavi čitati

Društvo

STARA VJEROVANJA KOJA ŽENE STROGO POŠTUJU! U subotu je Sveta Petka Trnova, izbjegavajte OVE poslove po kući!

Sveta Petka Trnova, poznata i kao Trnova Petka, obilježava se 8. avgusta po novom kalendaru (26. jula po starom). Ovaj praznik posvećen je Svetoj prepodobnoj mučenici Paraskevi Rimskoj i razlikuje se od praznika Svete Petke, koji se proslavlja 27. oktobra.

U srpskom narodu Sveta Petka Trnova ima veliki značaj, posebno među ženama, a uz nju se vezuje veliki broj običaja koji su se prenosili s koljena na koljeno.

Narodni običaji za Trnovu Petku

U mnogim krajevima Srbije žene na ovaj dan ne obavljaju kućne poslove. Ne pere se veš, ne šije se, ne plete i ne prede, jer se vjeruje da bi u suprotnom tokom godine mogle da imaju bolove ili trnjenje u rukama. Upravo po tom narodnom vjerovanju praznik je dobio naziv „Trnova Petka“.

Postoji običaj da se na ovaj dan ne mijesi hljeb i ne loži peć bez velike potrebe. Takođe se ne iznosi pepeo iz kuće, jer se smatra da to donosi nemir i neslogu u domaćinstvu.

Žene i djevojke rano ujutru beru svježe poljsko ili baštensko cvijeće kojim ukrašavaju dom. Vjeruje se da će tako u kući cijele godine vladati mir, sloga i blagostanje.

Narodno vjerovanje kaže da je na Trnovu Petku dobro obući novu ili najljepšu odjeću, naročito djeci i djevojkama, kako bi ih tokom godine pratila sreća, zdravlje i napredak.

U pojedinim krajevima žene poste sedam dana prije praznika kako bi se na sam dan Trnove Petke pričestile. Dan se provodi u molitvi, miru i zahvalnosti Bogu, bez svađe i teških poslova.

U mjestima gdje postoje hramovi ili izvori posvećeni Trnovoj Petki organizuju se zavjetine, litije i narodni sabori. Vjernici dolaze na bogosluženje, pale svijeće i mole se za zdravlje porodice, naročito za zdravlje žena i djece.

U narodu postoji vjerovanje da Trnova Petka posebno pomaže osobama koje imaju probleme sa vidom. Zbog toga se pojedini vjernici mole ovoj svetiteljki za ozdravljenje očiju i posjećuju izvore koji se nalaze uz njene crkve. Ovo vjerovanje vezano je upravo za Paraskevu Rimljanku, koja se u narodnoj tradiciji smatra zaštitnicom slijepih i slabovidih.

Najvažnija poruka ovog praznika jeste da se dan provede u miru, molitvi i dobročinstvu. U srpskoj tradiciji Trnova Petka ostala je upamćena kao praznik koji podsjeća na poštovanje porodice, skromnost, pomaganje siromašnima i čuvanje porodične sloge.

Nastavi čitati

Društvo

31 GODINA OD ZLOČINA NA PETROVAČKOJ CESTI! Danas se odaje počast stradalim civilima!

U mjestu Janjile-Bravsko na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca danas će biti obilježena 31 godina od stradanja srpskih civila u avio-napadu na izbjegličku kolonu u pogromu “Oluja” 7. avgusta 1995. godine. Parastos i polaganje cvijeća predviđeni su za 11.00 časova kod spomen-krsta, a obilježavanju će prisustvovati ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić.

Hrvatska avijacija je 7. avgusta 1995. godine u pogromu “Oluja” bombardovala srpske izbjegličke kolone na putu u selu Janjila kod Bosanskog Petrovca. Tom prilikom ubijeno je 10 civila, među kojima četvoro djece.

Zločinačka akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, tokom koje je sa vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 krajiških Srba.

Na ažuriranoj evidenciji “Veritasa” nalaze se imena 1.904 poginula i nestala Srbina u toku i poslije ove akcije, među njima je 1.250 civila od kojih su oko tri četvrtine bile starije od 60 godina.

Među žrtvama je i desetoro djece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina, što predstavlja poseban “crni rekord” građanskog rata devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije, ukazuju u “Veritasu”.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine “Oluju” okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

(Srna) Foto: arhiva

Nastavi čitati

Aktuelno