Connect with us

Društvo

NAJSKUPLJI NEIZGRAĐENI PUT! Dvanaest godina laži o putu Bijeljina–Sokolac, BAGERI SAMO PRED IZBORE

Pred ponovljene izbore za predsjednika Republike, na istok Srpske ponovo stižu bageri. Doduše, samo na papiru. Priča o brzom putu Bijeljina-Sokolac je višedecenijski predizborni mamac. Ministri i trase se mijenjaju, cijena raste, a asfalta nema. Ovo je hronologija najskupljeg neizgrađenog puta u Srpskoj.

​Brza cesta od Bijeljine do Sokoca za sada postoji samo u predizbornim arhivama. Sve je počelo u jeku kampanje, prije punih 12 godina, kada je Nenad Nešić lansirao prvo obećanje rekavši: “Zalagaću se da Romanija dobije brzu cestu.”

​Godinu dana nakon toga, tadašnji ministar Neđo Trninić najavljuje da će brza cesta biti u skladu sa Prostornim planom Srpske. Od toga nije bilo ništa. Mijenjale su se trase, ministri i izborni ciklusi.

Osam godina kasnije, za idejni projekat dato je 333 hiljade maraka, ali mašine nikad nisu upaljene. Prije četiri godine, obećanja preuzima lično Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, izjavivši 17. septembra 2022. godine:

​”Mogli ste da gledate i čujete da smo potpisali sa jednom kineskom kompanijom koja će graditi brzu cestu sa četiri trake… nastaviće se dalje od Bijeljine preko Zvornika do Sokoca.”

​Posao je obećan Kinezima, kompaniji “Šandong”, čiji su ugovori u Srpskoj inače pod velom tajnosti. Prije tri godine, tadašnji direktor Autoputeva Nedeljko Ćorić izlazi sa finansijskom prognozom:

​”Već smo odabrali trasu u dužini 160,7 kilometara… Još nemamo tačan podatak koliko će to koštati, ali on sigurno neće koštati ispod 3 milijarde maraka.”

​Prije dvije godine tadašnji ministar saobraćaja Nedeljko Čubrilović stiže u Zvornik. Građane uvjerava da će im brzi put proći ispred nosa: “I odmah, da ne bi dezinformacije išle u javnost, ta brza cesta je udaljena maksimalno tri i po kilometra od Zvornika.”, govorio je Čubrilović pokazujući na karte kuda bi eventualno išao put.

​I dok ministar gleda slike na karti, građane Zvornika i Romanije dočekuje surova realnost na terenu, pa obećanjima više ne vjeruju. U anketama ističu da će političari ponovo slagati kao i prije deset godina, sumnjaju u njihovu efektivnost i tvrde da se radi samo o izvlačenju novca. Stanovnici Pala dodaju da se ne zna ni trasa, te da će možda tek neke buduće generacije dočekati ovaj put.

​I konačno, januar 2026. godine. Gle čuda, brza cesta ponovo vaskrsava pred ponavljanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike. Novi ministar saobraćaja Zoran Stevanović 20. januara sjeda za sto sa Kinezima i javnosti reciklira stara obećanja:

​”Hoćemo da stvar pomjerimo s mrtve tačke tu su s nama predstavnici kompanije Šandong, oni su vrlo ozbiljni izvođači. Oni bi ovu trasu savladali od Bijeljine do Zvornika do petlje Konjević Polje za dvije godine samo treba doći do projektne dokumentacije završiti eksproprijaciju.”, kazao je Stevanović prije tri dana.

​Ministri se mijenjaju, ali lažna obećanja ostaju, kaže Slaviša Marković i tvrdi da vlast u ladicama godinama drži spremne “izborne projekte”, koji se otresaju od prašine i prezentuju javnosti isključivo kada zatreba glasova za opstanak na vlasti.

​Marković ističe: “Apsolutno ništa nemate kad je u pitanju taj projekat, niti je glavni projekat završen, niti neko govori o iznosu sredstava koji je potreban, niti odakle će se obezbijediti. To je najbolja činjenica da o tom projektu niko ne misli ozbiljno, nego da je to predizborno obećanje.”

​Da je istok Srpske decenijama zaboravljen tvrdi i načelnik Istočne Ilidže Marinko Božović te podsjeća da su ulaganja na ovom području posljednjih 20 godina minimalna:

​”Mi imamo situaciju u kojoj od Istočnog Sarajeva pa do Zvornika putujemo tri puta duže nego od Zvornika do Beograda. Generalno putni pravac Bijeljina – Zvornik – Istočno Sarajevo – Foča – Trebinje je nešto što je prioritet svih prioriteta u cijeloj Republici Srpskoj. Bez jasne i čvrste odluke i obezbijeđenih finansijskih sredstava, ovom dinamikom nećemo doći u situaciju da se taj putni pravac uopšte počne raditi.”

​Recept je, kaže Božović, preko Drine – dok Srbija gradi stotine kilometara puteva, naša vlast ne radi apsolutno ništa. Više od decenije laži i nula kilometara brzog puta.

Dok vrh vlasti rupe i gužve preskače helikopterima sa visine, građani istoka Srpske prepušteni su sami sebi, da na zemlji rizikuju živote po zapuštenim saobraćajnicama. Jasno je da onima na vrhu putevi ni ne trebaju, osim kad na njima skupljaju glasove. Ostaje samo pitanje – hoće li narod ponovo nasjesti na istu prevaru.

BN

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Nastavlja se vreli talas, ali moguće nepogode

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti pretežno sunčano i veoma toplo, dok se od sredine dana na istoku i jugu očekuje promjenljiva oblačnost, povremeno uz slabu kišu ili lokalne pljuskove.

Tokom poslijepodneva kratkotrajni pljuskovi mogući su ponegdje i na jugozapadu, dok će u većini krajeva ostati suvo.

Duvaće slab do umjeren sjeverni vjetar, u Hercegovini umjerena do jaka bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda. Jutarnja temperatura iznosiće od 16 do 23, a maksimalna dnevna od 28 do 33, na jugu do 37 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

ZABRINJAVAJUĆI PODACI: Zbog mentalnih poremećaja liječeno i dijete od dvije godine

Tokom prošle godine u Republici Srpskoj zbog poremećaja mentalnog zdravlja hospitalizovana su 332 maloljetnika, a najmlađi pacijent imao je samo dvije godine, pokazuju podaci Instituta za javno zdravstvo RS.

Više od 300 hospitalizovanih maloljetnika
Od ukupnog broja hospitalizovanih, 108 djece bilo je uzrasta do šest godina, dok su 224 pacijenta bila starosti od sedam do 18 godina.

“Najmlađe dijete koje je tokom prošle godine bolnički liječeno zbog poremećaja mentalnog zdravlja imalo je svega dvije godine”, navode iz Instituta.

Kada je riječ o vanbolničkom liječenju u javnim zdravstvenim ustanovama, tokom prošle godine registrovana su 1.353 slučaja poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta, odnosno od rođenja do šeste godine života, te 1.891 slučaj kod djece i mladih školskog uzrasta od sedam do 19 godina.

Istovremeno, u privatnim zdravstvenim ustanovama evidentirano je 375 slučajeva poremećaja mentalnog zdravlja kod djece predškolskog uzrasta i 197 slučajeva kod djece i mladih školskog uzrasta.

Najčešće dijagnoze kod djece i mladih
“Među najčešćim dijagnozama zbog kojih su djeca i mladi tokom 2025. godine hospitalizovani nalaze se mješoviti poremećaji ponašanja i emocija (F92), reakcije na teški stres i poremećaji prilagođavanja (F43), kao i laka i umjerena intelektualna ometenost (F70 i F71)”, navode oni.

Naime, u javnim zdravstvenim ustanovama kod djece predškolskog uzrasta najviše su registrovani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, kojih je bilo 1.315, dok je evidentirano i 36 slučajeva intelektualne ometenosti.

Kod djece školskog uzrasta najzastupljeniji su takođe bili drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja sa 910 slučajeva, zatim neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji sa 543 slučaja, te intelektualna ometenost sa 268 slučajeva.

Slični trendovi zabilježeni su i u privatnom zdravstvenom sektoru. Kod djece do šest godina registrovano je 279 slučajeva drugih duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, 43 neurotska, stresogena i somatoformna poremećaja, te 27 slučajeva intelektualne ometenosti.

Među djecom i mladima uzrasta od sedam do 19 godina u privatnim zdravstvenim ustanovama najčešće su evidentirani drugi duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, ukupno 78 slučajeva, te neurotski, stresogeni i somatoformni poremećaji, kojih je bilo 49.

Stručnjaci upozoravaju na značaj pravovremene pomoći
Prema riječima psihologa Aleksandra Milića, podatak o rastu broja djece i maloljetnika koji se liječe zbog mentalnih poremećaja jeste zabrinjavajući, ali istovremeno ukazuje na potrebu za pravovremenim prepoznavanjem problema i adekvatnim tretmanom.

“Takva stanja nastaju usljed više faktora. Najčešće se radi o urođenim poremećajima ili smetnjama u razvoju koje zahtijevaju intenzivan psihijatrijski, psihološki i pedagoški rad. Pored genetskih faktora, značajnu ulogu imaju i faktori sredine, na koje možemo pozitivno uticati”, rekao je Milić za “Nezavisne novine”

On ističe da je veoma važno da se nakon postavljanja dijagnoze djetetu prilagode metode rada, kako u porodici, tako i u obrazovnom sistemu.

“Više zabrinjava situacija kada se ne primjenjuju adekvatne mjere podrške. Takva djeca često imaju poteškoće da se aktivno uključe u svakodnevne aktivnosti, mogu biti demotivisana ili nedovoljno osposobljena za određene obaveze, zbog čega zahtijevaju intenzivniji i individualizovan pristup”, naveo je Milić.

Najteži slučajevi završavaju na bolničkom liječenju
Prema njegovim riječima, iako broj oboljelih zabrinjava, dio problema može biti ublažen ukoliko se poteškoće na vrijeme prepoznaju i ako se djeci pruži odgovarajuća stručna pomoć.

Komentarišući podatke da su prošle godine 332 maloljetne osobe bile hospitalizovane, od čega 108 djece do šest godina i 224 uzrasta do 18 godina, Milić kaže da se u bolničkim uslovima uglavnom liječe najteži slučajevi.

“Riječ je o djeci i mladima koji često odbijaju pomoć koja bi mogla da se pruža kroz porodični ili ambulantni tretman. Teži slučajevi uglavnom ne prihvataju terapiju niti smatraju da im je potrebna pomoć, zbog čega je nekada neophodna hospitalizacija. Kod starijih maloljetnika ponekad je potrebna i asistencija policije kako bi bili upućeni na liječenje”, rekao je on.

Govoreći o najčešćim dijagnozama, Milić navodi da su među vodećima mješoviti poremećaji ponašanja i emocija, kao i reakcije na teški stres.

“Kod djece sa razvojnim poteškoćama moguće je mnogo uraditi kroz jačanje njihovih kapaciteta i osposobljavanje za svakodnevni život. Kada je riječ o poremećajima koji nastaju kao posljedica stresa i trauma, potrebna je dugotrajnija i intenzivnija psihoterapijska podrška. Boravak na psihijatriji, koji najčešće traje 15 do 21 dan, nije dovoljan sam po sebi, već se liječenje mora nastaviti kroz rad sa porodicom i stručnjacima nakon otpusta iz bolnice”, zaključio je Milić.

Nastavi čitati

Društvo

GUSTI DIM SE ŠIRI GRADOM: Veliki požar na mostarskoj deponiji; “Ne otvarajte prozore i izbjegavajte boravak napolju”

Na deponiji čvrstog otpada “Uborak” u Mostaru izbio je veliki požar, koji gasi i “er traktor”.

Gust dim širi se gradom zbog čega su građanima izdate preporuke da izbjegavaju boravak na otvorenom, ne otvaraju prozore i da ne koriste vodu iz bunara i izvora u blizini deponije.

Nakon dojave o požaru sve raspoložive snage Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar poslate na teren, a u gašenje su uključeni i pripadnici Oružanih snaga BiH sa cisternama, saopšteno je iz gradske Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo.

Zbog gorenja specifičnih materijala u dubljim slojevima deponije, na širem području grada širi se gust dim i neugodan miris paljevine, što direktno utiče na kvalitet vazduha.

Iz Gradske uprave Mostar i Službe za civilnu zaštitu građanima je preporučeno da izbjegavaju bilo kakve aktivnosti na otvorenom u široj okolini odlagališta.

Upućen im je poziv da zatvore sve prozore i vrata u domaćinstvima, posebno u noćnim i jutarnjim časovima kada atmosferske prilike spuštaju dim u najniže slojeve vazduha.

Hronični bolesnici sa respiratornim i kardiovaskularnim poteškoćama, djeca, trudnice, te starije osobe trebaju potpuno da izbjegavaju boravak na otvorenom do stabilizacije situacije.

Osim toga, zabranjuje se korištenje vode iz otvorenih bunara i izvora u blizini deponije do potvrde o ispravnosti koju izdaju nadležne sanitarne i higijensko-epidemiološke službe.

Građanima je upućen poziv da prate službene kanale komunikacije Civilne zaštite, vatrogasne službe i lokalnih medija.

Dodaje se da su sve nadležne gradske službe, komunalna preduzeća i interventne jedinice na terenu kako bi se požar lokalizovao što prije.

Nastavi čitati

Aktuelno