Connect with us

Politika

SDS IZLAZI NA IZBORE: Imaće ljude na svakom biračkom mjestu

Kao što se i očekivalo, Srpska demokratska stranka (SDS) će učestvovati na ponovljenim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske i to nakon što je CIK djelimično izmijenio svoju raniju odluku.

Inače, instrukcijom CIK-a omogućeno je da SDS, ali i druge parlamentarne stranke koje imaju kandidate za predsjednika Republike Srpske imaju po jednog člana na svakom od 136 biračkih mjesta na kojima se ponavljaju izbori.

Bakalar: Dovoljan fond akreditiranih posmatrača
“Mijenjamo instrukciju samo u smislu članova biračkih odbora. Kada je u pitanju promatranje izbora, u tom dijelu instrukciju nećemo mijenjati iz razloga što je od strane osnovnih izbornih jedinica akreditirano stranačkih posmatrača 4.243, od strane CIK-a 100 međunarodnih posmatrača, kao i 526 promatrača ispred nevladinog sektora. Prema procjeni CIK-a, to je dovoljan fond akreditiranih posmatrača koji mogu promatrati izbore na 136 biračkih mjesta”, rekao je Željko Bakalar, član CIK-a.

Inače, SDS je nedavno rekao da će razmisliti o učestvovanju na izborima s obzirom na to da CIK nije udovoljio njihovom zahtjevu da se angažuju dodatni posmatrači na izborima. Na kraju, CIK je odlučio da na svakom biračkom mjestu ova stranka može imati po člana biračkog odbora, ali ne i imenovati dodatne posmatrače.

“Instrukcija CIK-a kojom je omogućeno SDS-u i drugim parlamentarnim strankama koje imaju kandidate za predsjednika Republike Srpske da imaju po jednog člana na svakom od 136 biračkih mjesta na kojima se ponavljaju izbori za SDS, predstavlja minimum uslova za učešće na ovim izborima”, rekao je Želimir Nešković, potpredsjednik SDS-a.

Nešković: Preciznija instrukcija CIK-a
On je rekao da su izbori 8. februara i dalje teži u odnosu na uslove koji su bili 23. novembra, jer sada ne mogu akreditovati posmatrače.

“Ali ono što je minimum minimuma i što će praktično omogućiti da SDS učestvuje na predstojećim izborima jeste preciznija odluka, odnosno instrukcija koju je dao CIK, a odnosi se na to da će SDS i sve druge stranke koje imaju kandidate za predsjednika, a koje su istovremeno parlamentarne u NS RS, imati najmanje po jednog člana na svakom od ovih 136 biračkih mjesta”, rekao je Nešković, a saopšteno je iz SDS-a.

Odluku SDS-a da učestvuje na izborima komentarisala je i Željka Cvijanović, potpredsjednica SNSD-a, koja je rekla da je i red da učestvuju, jer su prvi potrčali, u dogovoru sa Kristijanom Šmitom i imenovali kandidata za vanredne izbore, kako bi se otela narodna volja izražena na prethodnim regularnim izborima.

“Takođe, red je i da SDS učestvuje kad im se unaprijed javi da će biti prolongirani neki rokovi za popunu npr. biračkih odbora, i prije nego što to formalno odluči CIK. Inače dvojici članova CIK-a je mandat produžio Šmit (kakva slučajnost!) iako su trebali otići u penziju sa navršenih 65 godina starosti. Interesantno je to tumačenje opozicije da je na sceni krađa glasova tamo gdje izgube, a demokratija je volja naroda samo tamo gdje pobijede”, napisala je Cvijanovićeva na društvenim mrežama.

Izbori se ponavljaju na 136 mjesta
Podsjećanja radi, CIK je poništio prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske u 17 lokalnih zajednica na 136 biračkih mjesta. Izbori su poništeni u izbornim jedinicama u Prijedoru, Laktašima, Banjaluci, Doboju, Stanarima, Loparama, Ugljeviku, Osmacima, Zvorniku, Vlasenici, Bratuncu, Nevesinju, Gacku, Rudom, Bileći i Milićima. Izbori su poništeni i na jednom izbornom mjestu u Brčko distriktu. Najviše izbora poništeno je u Laktašima, Doboju, Zvorniku i Bratuncu.

Odluka o raspisivanju novih izbora donijeće se po pravosnažnosti ove odluke od poništavanju izbora.

Inače, CIK je ranije utvrdio rezultate izbora prema kojima je Siniša Karan, kandidat SNSD-a pobijedio Branka Blanušu, kandidata SDS-a, sa 9.577 glasova razlike. Navodno na 136 biračkih mjesta na kojima su izbori poništeni razlika je bila u 15.822 glasa.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno