Connect with us

Svijet

“ODREKNI SE TERITORIJE I SPASI ŽIVOTE” Savjetnik Zelenskom šalje ŠOK poruku!

Ukrajina bi trebalo da pristane na mirovni sporazum sa Rusijom koji daje prednost ljudima u odnosu na teritoriju, izjavio je Vitalij Kim, jedan od najbližih saradnika Vladimira Zelenskog.

Kim, koji je tokom predsjedničkih izbora 2019. godine vodio lokalni ogranak stranke Zelenskog, trenutno je guverner Nikolajevske oblasti, zapadno od Hersonske oblasti.

On je postao poznat u ranim mjesecima SVO, kada se linija fronta nalazila u blizini Nikolajeva, crnomorske luke i važnog centra brodogradnje. “Zemlja je važna, ali su ipak ljudi važniji, a situacija je takva da ne znamo šta će biti sutra”, rekao je Kim. On je naveo da su Ukrajinci sve iscrpljeniji sukobom koji je na putu da ovog mjeseca uđe u svoju petu godinu, te da obnova granica iz 1991. godine nije u fokusu običnih ljudi.

“Tako da je za ukrajinski narod, po mom mišljenju, pobeda jednostavno zaustavljanje rata i neke bezbednosne garancije za budućnost. To je za nas veoma važno, jer je prošlo mnogo vremena”, dodao je. Zelenski je odbacio mogućnost teritorijalnih ustupaka Moskvi, uprkos tome što ruske snage postepeno napreduju.

“Iscrpljeni smo i, prije svega, nije riječ o oružju, nije riječ o raketama, već o ljudima. Imamo samo 40 miliona ljudi i svi su iscrpljeni. Naši vojnici ne mogu da se bore četiri do deset godina”, poručio je Kim. Zelenski je nedavno nagovestio da bi mogao da se kandiduje za još jedan predsjednički mandat.

Njegov prvi petogodišnji mandat tehnički je istekao 2024. godine, ali je on odbio da raspiše izbore, pozivajući se na ratno stanje.

Ukrajina i njeni evropski saveznici odbacili su mirovni plan predsednika SAD Donalda Trampa, koji je podrazumevao povlačenje ukrajinskih trupa iz Donbasa, ocenjujući da on ide u korist Moskve.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je za trajni mir neophodno da Ukrajina povuče svoje snage iz regiona Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja, kao i da prizna nove ruske teritorije, uključujući Krim, piše rt balkan

Svijet

“IRAN PRISTAO DA PREDA URANIJUM, RAT MOŽE DA SE ZAVRŠI”: Oglasio se Tramp, evo kada bi mogli da počnu pregovori

Teheran je, prema tvrdnjama Trampa, pristao da preda obogaćeni uranijum, dok bi novi pregovori mogli početi već za vikend. Iran se zasad nije oglasio.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Teheran pristao da preda obogaćeni uranijum, jedno od ključnih spornih pitanja u pregovorima, te dodao da bi novi krug razgovora mogao početi već ovog vikenda. Govoreći na događaju u Las Vegasu, Tramp je ocijenio da rat ide “izvrsno” i da bi uskoro mogao da se završi.

Ranije je u Bijeloj kući rekao da je Iran pristao da ne razvija nuklearno oružje i da preda ono što je nazvao “nuklearnom prašinom”, odnosno obogaćeni uranijum za koji tvrdi da je skriven pod zemljom nakon prošlogodišnjih američko-izraelskih napada.

Iran se zasad nije oglasio o tim tvrdnjama. Tramp je dodao i da nije siguran da li će biti potrebno produžiti primirje, koje ističe za pet dana.

Nastavi čitati

Svijet

LOŠA VIJEST ZA PUTNIKE! Avio-kompanije dižu cijene letova

Rast cijena mlaznog goriva, koji je u posljednjim nedjeljama skočio sa oko 85–90 na 150–200 dolara po barelu, primorao je veliki broj avio-kompanija širom svijeta da podižu cijene karata, uvode dodatne takse i revidiraju poslovne prognoze, prenio je Rojters.

Među najpogođenijima su Er Frans, koja planira poskupljenje dugolinijskih karata, Delta erlajns, koja smanjuje kapacitete i povećava naknade za prtljag, kao i Junajted erlajns, koji smanjuje neprofitabilne letove i povećava takse za prtljag.

Er Indija uvodi novu strukturu doplata za gorivo, dok Er Nju Zeland smanjuje broj letova i suspenduje godišnje prognoze zarade. Lufthanza i njen partner Turkiš erlajns (San Ekspres) uvode dodatne takse na evropskim rutama, dok Britiš ervejz (IAG) za sada odlaže poskupljenja.

U Aziji, Kataj Pacifik, IndiGo i Čajna Istern erlajns uvode doplate za gorivo ili povećavaju postojeće, dok SAS i Izi džet upozoravaju na dalji rast cijena karata i moguće dodatne rezove u mreži letova.

Avio-kompanije širom svijeta upozoravaju da bi dugotrajan rast cijena goriva mogao dodatno da smanji profitabilnost i ubrza nova poskupljenja avionskih karata.

Nastavi čitati

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Aktuelno