Connect with us

Svijet

LAVROV ŽESTOKO UDARIO NA TRAMPOVU ADMINISTRACIJU! “Prekršili ste dogovor”

Lavrov optužuje Trampovu administraciju da je odustala od navodnog sporazuma o Donbasu, uz tvrdnje da SAD vodi politiku ekonomskog pritiska i nastavlja sa sankcijama Rusiji.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je Trampovu administraciju da odbija da sprovede navodne rusko-američke dogovore o Ukrajini i da vodi politiku “ekonomske dominacije”. Izjave ruskog ministra, date danas ruskoj televiziji BRICS, označavaju oštriji zaokret u retorici Moskve prema Vašingtonu, piše The Kyiv Independent.

“Povukli ste se iz sporazuma iz Ankoridža”
Lavrov tvrdi da su se Sjedinjene Američke Države povukle iz takozvanog “sporazuma iz Ankoridža”, navodno postignutog 2025. godine na sastanku američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Prema Lavrovljevim riječima, tim sporazumom bilo je predviđeno da Ukrajina bez borbe preda cijelu oblast Donbasa Rusiji.

“Govore nam da se ukrajinsko pitanje mora riješiti. U Ankoridžu smo prihvatili američki prijedlog”, izjavio je Lavrov. “Oni su dali ponudu, mi smo pristali i problem je trebalo da bude rješen. Ispada da su oni predložili, mi bili spremni, a sada oni odustaju.”

Bijela kuća nije potvrdila postojanje takvog sporazuma, a ranije je u izjavi za The Kyiv Independent odbacila te tvrdnje.

“Govore jedno, rade drugo”

Lavrov je rekao da, uprkos izjavama o kretanju ka “potpunoj i širokoj saradnji”, Vašington nastavlja da sprovodi antirusku politiku. Kao dokaz naveo je nove sankcije i akcije Zapada protiv ruske flote tankera u sjenci.

“U praksi sve izgleda suprotno, uvode se nove sankcije, a na otvorenim morima vodi se rat protiv tankera”, rekao je ruski ministar.

Rusi očajnički žele Donbas

Rusija već dugo zahtjeva da se ukrajinske snage povuku iz Donbasa i svaki budući mirovni sporazum sve više uslovljava takvim potezom, nakon više od decenije borbi u toj regiji.

S druge strane, Ukrajina je isključila mogućnost povlačenja, iako su ukrajinski zvaničnici naveli da bi mogli biti razmotreni alternativni aranžmani, uključujući i demilitarizovanu zonu. SAD je takođe izneo ideju o uspostavljanju slobodne ekonomske zone u dijelovima ratom pogođene oblasti.

Prema dostupnim informacijama, Vašington je poručio Kijevu da će bezbednosne garancije usljediti tek nakon postizanja mirovnog sporazuma sa Rusijom, za koji se očekuje da će uključivati i rješavanje teritorijalnih pitanja vezanih za Donbas.

Američki izvor upoznat sa situacijom izjavio je za The Kyiv Independent da Vašington “ne pokušava da nametne Ukrajini bilo kakve teritorijalne ustupke”. Dodao je da “obe strane moraju da se usaglase oko mirovnog sporazuma, ali njegov sadržaj zavisi od Rusije i Ukrajine”. Upravo teritorijalna pitanja ostaju glavna prepreka u pregovorima.

Znakovit tajming

Lavrov je takođe kritikovao Trampovu administraciju jer nije ukinula zakone donete za vreme bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena, kojima su Rusiji uvedene sankcije nakon početka totalne invazije 2022. godine.

Njegovi komentari dolaze u trenutku pojačanih diplomatskih aktivnosti usmjerenih na okončanje rata. Trilateralni razgovori koji uključuju Ukrajinu, SAD i Rusiju mogli bi da se nastave već ove sedmice.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da Vašington vrši pritisak da se rat okonča pre početka leta i da bi, u skladu s tim rokom, mogao izvršiti pritisak na obe strane. Američki ministar finansija Skot Besent rekao je pre četiri dana da će Vašington o uvođenju dodatnih sankcija Rusiji odlučivati na osnovu napretka u mirovnim pregovorima.

Related Topics:

Svijet

NOVI NUKLEARNI RASPORED U EVROPI: SAD razmatraju slanje atomskog naoružanja na istočno krilo NATO-a

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO saveza.

SAD razmatraju da li da rasporede nuklearno oružje u dodatnim evropskim državama iz NATO saveza, piše “Financial Times”.

Američki zvaničnici su nagovijestili da su otvoreni za dodatno raspoređivanje atomskog naoružanja izvan postojećih šest zemalja u kojima se nalaze nuklearni bombarderi, piše list pozivajući se na tri osobe upućene u razgovore.

Taj potez bi uključivao više zemalja koje će ugostiti američke letjelice sa dvostrukom sposobnošću, koje su u stanju da izvrše nuklearne napade, navodi list, uz upozorenje da sporazum o proširenju američkog nuklearnog raspoređivanja nije potvrđen.

Zemlje na istočnom krilu NATO saveza, uključujući Poljsku i pojedine baltičke države, zainteresovane su za potencijalno ugošćavanje baza sa nuklearnim bombarderima, piše list i dodaje da se unutar Alijanse vodi diskusija o ovom pitanju.

Šef političkog odjeljenja Pentagona Elbridž Kolbi ranije je javno rekao da će SAD nastaviti da koriste svoje nuklearno oružje za zaštitu članica NATO-a, iako evropski saveznici preuzimaju vođstvo nad konvencionalnim snagama.

Nastavi čitati

Svijet

METEOROLOZI UPOZORILI NA SNAŽAN El NINJO: Prijeti rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda

Svjetska meteorološka agencija /SMO/ prognozirala je umjeren ili vjerovatno jak vremenski fenomen “El Ninjo”, koji bi u narednim mjesecima mogao da poveća globalnu temperaturu i rizik od ekstremnih vremenskih nepogoda.

“El Ninjo” je periodično zagrijavanje površinske temperature mora u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, koje obično traje između devet i 12 meseci, prema meteorološkoj agenciji UN.

SMO je saopštila da tople vode okeana podstiču razvoj El Ninja i predviđa natprosječnu temperaturu u većini dijelova svijeta od juna do avgusta.

U izvještaju se navodi da će El Ninjo vjerovatno trajati do novembra.

“Moramo da se pripremimo za potencijalno jak događaj `El Ninjo`, koji će pogoršati sušu i obilne padavine i povećati rizik od toplotnih talasa kako na kopnu tako i u okeanu”, izjavila je generalni sekretar SMO Seleste Saulo.

Ona je dodala da je prethodni “El Ninjo” doprinio da 2024. godina bude najtoplija u istoriji od kada se vrše mjerenja.

Poznato je da ovaj vremenski obrazac remeti regionalnu klimu i potencijalno dovodi do povećanja količine padavina u Južnoj Americi, južnom dijelu SAD, dijelovima Roga Afrike i centralne Azije, dok izaziva sušu u Australiji, centralnoj Americi, Indoneziji i dijelovima južne Azije.

Takođe može da ima efekat zagrijavanja na globalnu klimu i podsticanja uragana u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, navodi SMO.

Nastavi čitati

Svijet

GLOBALNO ZAGRIJAVANJE DONOSI NOVU OPASNOST: Stručnjaci upozoravaju na sve razornije vremenske nepogode

Klimatske promjene i globalno zagrijavanje mogli bi da dovedu do češće pojave krupnog grada, upozoravaju naučnici, navodeći da bi posljedice po infrastrukturu, vozila i usjeve mogle biti sve ozbiljnije.

Suše, poplave, topljenje glečera… Posljedice klimatskih promjena vidljive su iz godine u godinu, a stručnjaci sada upozoravaju na još jednu koja bi mogla da stvori još veće probleme. Naime, globalno zagrijavanje će vjerovatno dovesti do formiranja većih gradnih zrna koja mogu prouzrokovati štetu na vozilima i infrastrukturi.

Kako ističe Euronews, klimatske promjene izazvane ljudskom aktivnošću, prije svega sagorijevanjem fosilnih goriva, stvaraju nestabilniji vazduh i pogoduju formiranju grada i jakih oluja.

Prema studiji objavljenoj u naučnom časopisu Nature, broj slučajeva grada sa zrnima većim od velikog klikera povećaće se između 38 i 47 procenata do kraja vijeka. Istovremeno, broj oluja koje proizvode manji grad smanjiće se za četiri do osam procenata, javlja Večernji.

“Posljednjih godina viđamo rekordne količine grada. To me izuzetno zabrinjava jer zapravo ne gradimo našu sredinu tako da bude otporna na grad. Na primjer, takvi rizici uglavnom nisu uključeni u standarde projektovanja kuća u SAD, ili u većem dijelu svijeta”, rekao je koautor studije Džon Alen, profesor meteorologije na Centralnom univerzitetu u Mičigenu i dodao:

“U toplijoj atmosferi ima više vodene pare, a to povećava količinu raspoložive energije u atmosferi, pa postoje jače uzlazne struje. To dovodi do više grmljavina sa uzlaznim strujama dovoljno jakim da formiraju grad”, objašnjava Alen.

S druge strane, topliji vazduh može da otopi manje zrna grada, što bi moglo dovesti do manjeg broja gradonosnih oluja u tropskim predijelima.

U Evropi, gradne oluje su među najrazornijim vremenskim pojavama, uzrokujući ekonomske gubitke širom kontinenta. Andreas Prajn, klimatolog sa ETH Ciriha, kaže da manja zrna grada mogu prouzrokovati značajnu štetu usjevima, ali zrna grada veća od oko pet centimetara mogu oštetiti vozila, krovove, solarne panele itd.

Nastavi čitati

Aktuelno