Connect with us

Svijet

MAKRON UPOZORIO: Evropa će biti zbrisana za pet godina

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je danas, 10. februara, da će Evropa biti zbrisana za pet godina ako ne bude ništa učinila da postane učesnik, a ne samo posmatrač svjetskih događaja.

“Ako želimo da budemo posmatrači, onda to vodi ka srećnoj pokornosti. Nikome ne smetamo, trudimo se da budemo ljubazni prema Amerikancima, a sa Kinezima nastavljamo kao i prije”, rekao je Makron u intervjuu za Zidojče Cajtung i podvukao:

“Kažem vam, ako ništa ne uradimo, Evropa će biti zbrisana za pet godina”.

Zašto Evropa “propada kada je spora i podijeljena”
Prema njegovim riječima, Evropa je uvijek propadala kada je bila spora i podjeljena.

“Uzmimo, na primjer, finansijsku krizu. Zašto smo tada tako loše prošli? Finansijska kriza je nastala u Sjedinjenim Američkim Državama. Ali mi smo patili deset puta više od samih Amerikanaca jer su reagovali brzo i kolektivno. Za nas je to bio asimetričan šok, bili smo podijeljeni. I trebalo nam je pet do deset godina da se nosimo sa ovom krizom, asimetrično između sjevera i juga. Na kraju krajeva, to je pogodilo sve”, rekao je Makron.

Kao primjer dobre reakcije Evrope, on je naveo pandemiju kovida-19 iz 2020, kada je napravljen zajednički dug u vrijednosti od 750 milijardi evra.

Rat u Ukrajini i Grenland
Početak rata u Ukrajini on je opisao kao “neviđen šok” za Evropu, koji ju je pogodio “simetrično”.

Govoreći o pretnjama američkog predsjednika Donalda Trampa kad je riječ o Grenlandu, Makron je rekao da niko ne zna koliko daleko su SAD spremne da idu.

“Prošlog ljeta, bio je vrhunac sa kaznenim carinama, nakon čega je uslijedio sporazum u škotskom golf klubu. Ljudi su rekli, to je to sa carinama! Sada će sve biti u redu! Ne verujte u to ni sekunde, još nije gotovo. Pogledajte šta će se desiti u farmaceutskom sektoru, pogledajte kako će se ovo nastaviti. Svakog dana, svake nedjelje, biće novih pretnji”, rekao je Makron.

“Dvostruka kriza”: Kineski talas i nestabilnost na američkoj strani
Francuski predsjednik je rekao da kriza povezana sa Grenlandom nije gotova, i da je riječ o dubokom geopolitičkom raskidu.

“U stvari, imamo posla sa dvostrukom krizom. Na komercijalnom nivou, tu je kineski cunami, a istovremeno imamo nestabilnost na američkoj strani. Osjećaj hitnosti ionako nije dovoljan. Nesumnjivo je učinila Evropljane svjesnim da su ugroženi. Ali to je više od samog Grenlanda. U ovoj fazi, potpuno smo sami, velika grupa od 450 miliona ljudi koji su uvijek mislili da će im se pomoći”, naveo je on.

Makron o odnosu s Trampom: “Profesionalno… predvidljiv, ali ne i slab”
Odgovarajući na pitanje novinara kako bi opisao svoj odnos sa Trampom, Makron je rekao da pristupa “profesionalno”.

“Zato sam uvijek pun poštovanja, predvidljiv, ali ne i slab. Nikada nisam vrijeđao SAD, njihov narod ili njihovo rukovodstvo, nikada. Niti im se rugam, jer mislim da su SAD veoma velika demokratija. Ovo nije strategija. Uvijek kažem ono što mislim”, istakao je Makron.

Dijalog s Rusijom i zajednički evropski mandat
Upitan da li i dalje nastoji da razgovara sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Makron je rekao da su obnovljeni kanali komunikacije na tehničkom nivou, i da je potreban zajednički evropski pristup.

“Ne bi trebalo da bude previše sagovornika, potreban je mandat, jednostavno predstavljanje, vidjećemo kako ćemo se organizovati, ali mora biti moguće nastaviti dijalog sa Rusijom. Onog dana kada budemo imali mir u Ukrajini, taj mir će se reflektovati i na Evropu”, naveo je francuski predsjednik, odbijajući mogućnost da američki ambasadori i izaslanici pregovaraju o datumu pristupanja Ukrajine Evropskoj uniji u ime Evrope.

“Završna faza” rata i poruka o evropskoj bezbjednosti
Ocijenio je da se rat u Rusiji nalazi u završnoj fazi, pošto su obje strane zbog iscrpljenosti došle dotle da se zapitaju kako da okončaju rat.

“Naš geografski položaj se neće promijeniti, sviđala nam se Rusija ili ne. Rusija će i dalje biti ovde sutra, tu na našem pragu. Stoga je važno da strukturiramo nastavak evropskih razgovora sa Rusima, a da ne budemo naivni, da ne vršimo pritisak na Ukrajince, ali i da ne bismo bili zavisni od trećih strana u ovom razgovoru”, rekao je Makron.

Related Topics:

Svijet

DIREKTOR CIA O OBJAVI TAJNIH DOKUMENATA: Cilj jačanje povjerenja u izbore

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Nastavi čitati

Svijet

VELIKI POŽAR U ŠPANIJI: Vatra guta hiljade hektara šume, vatrogasci daju sve od sebe da ugase vatru

Šumski požar u opštini Ores u sjevernoj španskoj regiji Aragon izgorjelo je više od 7.600 hektara, a najmanje 1.000 ljudi je evakuisano dok vatrogasci pokušavaju obuzdati požar.

Požar, koji je izbio u blizini Oresa u sjeveroistočnoj španskoj regiji Aragon 15. jula tokom intenzivnog toplotnog talasa, brzo se proširio preko suve vegetacije, što je izazvalo preventivnu evakuaciju najmanje pet sela.

Vlasti su premjestile stanovnike na sigurno dok je gust dim prekrio područje, a brzo napredujući plamen prijetio domovima, poljoprivrednom zemljištu i kritičnoj infrastrukturi.

Vojne jedinice za hitne slučajeve, uključujući špansku specijaliziranu Unidad Militar de Emergencias (UME), bile su raspoređene zajedno s civilnim vatrogasnim ekipama, radeći danonoćno u izazovnim uslovima. Timovi na terenu koristili su crijeva visokog pritiska i tehnike probijanja požara, dok je zračna podrška iz helikoptera i aviona za bacanje vode vršila ponovljena ispuštanja kako bi usporila napredovanje požara preko neravnog i teško pristupačnog terena, prenosi Klix.

Regionalni zvaničnik Roberto Bermudez de Kastro opisao je incident kao jednu od najozbiljnijih požarnih vanrednih situacija u Aragonu posljednjih godina.

Premijer Pedro Sančez obećao je punu podršku vlade tekućim operacijama u hitnim slučajevima i pomoć pogođenim zajednicama, dok nacionalne i regionalne vlasti ostaju u stanju visoke pripravnosti.

Prema Evropskom sistemu za informisanje o šumskim požarima (EFFIS), skoro 400.000 hektara izgorjelo je širom Španije tokom prošlogodišnje rekordne sezone šumskih požara. Stručnjaci upozoravaju da sve češći toplotni talasi, produžena suša i promjenjivi klimatski obrasci pogoršavaju rizike od šumskih požara, posebno u južnoj Evropi, gdje sezone požara postaju duže, intenzivnije i teže ih je kontrolisati.

Nastavi čitati

Svijet

SZO UPOZORAVA: Vještačka inteligencija već odlučuje o zdravlju miliona Evropljana, a većina zemalja nema nikakva pravila

Vještačka inteligencija već je postala dio svakodnevnog rada bolnica širom Evrope – pomaže u postavljanju dijagnoza, organizaciji lečenja i komunikaciji s pacijentima.

Samo 8 odsto zemalja u evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije ima strategiju za primenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto država nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Evropa mora da sustigne ubrzani razvoj primjene veštačke inteligencije u bolnicama, upozorava Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).

Rješenja zasnovana na vještačkoj inteligenciji sve se više primjenjuju u evropskim bolnicama, ali samo mali broj zemalja ima jasna pravila koja uređuju njihovu upotrebu, što može dovesti pacijente u rizik, upozorio je regionalni direktor SZO za Evropu, Hans Henri P. Kluge.

Alati zasnovani na vještačkoj inteligenciji iz korena menjaju zdravstvenu zaštitu i ulivaju nadu zdravstvenim radnicima koji rade pod velikim opterećenjem.

Od dijagnostičkih sistema do unapređenja organizacije rada, vještačka inteligencija pomaže zdravstvenim sistemima širom Evrope. Međutim, iako se ovi alati već koriste, u većini zemalja ne postoje odgovarajući propisi koji bi uređivali njihovu primenu.

„Najveći izazov danas predstavlja jaz između primjene vještačke inteligencije i njenog odgovarajućeg regulisanja”, rekao je Kluge na konferenciji za novinare održanoj 15. jula u Lisabonu.

On je upozorio da će, što taj jaz bude duže postojao, posledice po ljude biti ozbiljnije.

„Pristrasan algoritam može dovesti do pogrešne dijagnoze stvarnog pacijenta, sa stvarnim i ozbiljnim posljedicama”, naglasio je Kluge.

Već dvije trećine od ukupno 53 zemlje evropskog regiona SZO koristi veštačku inteligenciju u dijagnostici, dok polovina država ima čet-botove za komunikaciju s pacijentima zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Ipak, samo svaka dvanaesta zemlja ima strategiju koja definiše način upravljanja i nadzora nad njenom primenom.

Samo osam odsto zemalja evropskog regiona SZO ima posebnu strategiju za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, dok gotovo 40 odsto nema etičke smjernice za njenu upotrebu u zdravstvenim ustanovama.

Situacija nije bolja ni kada je riječ o obrazovanju. Samo svaka peta zemlja uključuje obuku iz oblasti vještačke inteligencije u obrazovanje budućih zdravstvenih radnika, dok tek svaka četvrta organizuje dodatne obuke za zaposlene u zdravstvenom sistemu.

Kluge je ocijenio da je ovakvo stanje „zabrinjavajuće” i upozorio da može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi.

„Sve to dodatno narušava poverenje građana u zdravstvene sisteme u cjelini”, rekao je on.

SZO planira da 2028. godine predstavi Mapu puta za primjenu vještačke inteligencije u zdravstvu, koja bi trebalo da posluži kao smernica državama za bezbjednu, etičku i odgovornu upotrebu ove tehnologije.

Nastavi čitati

Aktuelno