Connect with us

Svijet

UBILA MAJKU I BRATA, PA JOŠ DEVETORO U ŠKOLI: Detalji zločina koji je zaprepastio Kanadu

U malom kanadskom gradu Tumbler Ridž, Britanska Kolumbija, u utorak dogodilo se strašan zločin kada je osamnaestogodišnja djevojka ubila najmanje osam osoba i ranila više desetina ljudi.

Policija navodi da motiv osumnjičene i dalje nije poznat. Pre nego što je otišla u školu, ubila je majku i polubrata u porodičnoj kući, navodi CNN. Ranije su policijski službenici imali kontakte sa njom zbog problema sa mentalnim zdravljem.

Zastave širom Kanade spuštene su u srijedu na pola koplja. Premijer Kanade, Mark Karni i drugi politički lideri odali su poštu žrtvama u parlamentu, dok je provincija Britanska Kolumbija proglasila četvrtak Danom žalosti.

U nastavku su ključne informacije o napadu, osumnjičenoj i reakcijama zajednice.

Ko je osumnjičena?
Policija je identifikovala osumnjičenu kao Džesi Van Rutselar, 18-godišnju djevojku Tumbler Ridža, koja je školovanje napustila prije oko četiri godine.

Zamenik komesara policije izjavio je da su službenici tokom proteklih godina u više navrata dolazili na njenu adresu zbog prijavljenih problema u vezi sa mentalnim zdravljem.

Posljednja intervencija dogodila se prošlog proljeća, kako se navodi osumnjičena je imala problema sa mentalnim zdravljem. Kako je navedeno, u pojedinim situacijama bila je upućivana na procjenu i dalje praćenje. Iz kuće je tada privremeno oduzeto vatreno oružje, koje je kasnije vraćeno vlasniku nakon podnošenja zahtjeva.

Policija je potvrdila da nije pronađena oproštajna poruka niti bilo kakva komunikacija koja bi ukazivala na mogući motiv.

Tijela pronađena na stepeništu i u biblioteci
Policija vjeruje da je napadačica najprije usmrtila majku i polubrata u porodičnoj kući, a potom se uputila ka srednjoj školi Tumbler Ridž.

Policija je obaviještena o nemilom događaju oko 14.20 časova po lokalnom vremenu, sve raspoložive jedinice stigle su na mjesto zločina u roku od nekoliko minuta.

Oko 14.30 oglasio se školski alarm za zaključavanje objekta, uz naređenje da se učionice zatvore. Jedan učenik je izjavio da su on i njegovi drugovi zabarikadirali vrata stolovima.

U međuvremenu, rođaka osumnjičene obavestila je komšiju o napadu u porodičnoj kući, a on je potom pozvao hitne službe.

Osumnjičena je pronađena mrtva unutar škole, sa povredom za koju se veruje da ju je sama sebi nanela.

Policija je u školi zatekla jednu žrtvu na stepeništu, dok su druge pronađene u biblioteci. Dvije osobe prevezene su u bolnicu sa teškim povredama, a oko 25 ljudi zatražilo je medicinsku pomoć.

Ko su žrtve?
U napadu su ubijeni jedna nastavnica, tri učenice, dva učenika, kao i majka i polubrat osumnjičene. Tri učenice imale su po 12 godina, dok su ubijeni dječaci imali 12 i 13 godina.

Nadležni su obavijestili javnost da je ukupan broj stradalih bio osam, ne računajući osumnjičenu. Prvobitno je saopšteno da je devet osoba ubijeno, ali je kasnije potvrđeno da je jedna teško povrijeđena osoba ipak preživjela.

Među najteže ranjenima je i dvanaestogodišnja djevojčica koja se nalazi u kritičnom stanju u Dječijoj bolnici u Vankuveru, nakon što je pogođena u glavu i vrat. Njena majka je u objavi navela da se djevojčica “bori za život”, dok ljekari pokušavaju da saniraju povrede. Vlasti još nisu zvanično saopštile identitete svih stradalih i povrijeđenih.

Stotine građana okupile su se u srijedu uveče na javnom trgu u Tumbler Ridžu, paleći svijeće i ostavljajući cvijeće u znak sjećanja na žrtve.

Gradonačelnik je izjavio da je grad “jedna velika porodica” i da će zajedno proći kroz period žalosti.

Tumbler Ridž broji oko 2.400 stanovnika i nalazi se u podnožju Stenovitih planina u sjeveroistočnoj Britanskoj Kolumbiji. Osnovan je osamdesetih godina kao rudarska zajednica, ali su glavna rudarska postrojenja kasnije zatvorena.

Premijer Mark Karni istakao je da je reč o zajednici koja je i ranije pokazivala otpornost u teškim trenucima i poručio da Kanada stoji uz porodice žrtava.

Hronologija događaja ažurirana je nakon dodatnih pojašnjenja kanadske policije.

Related Topics:

Svijet

„VRATITE NAM SVAKI DOLAR!“ Tramp traži da Brisel u potpunosti refundira američku pomoć Ukrajini

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je  da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

– Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu. Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

Nastavi čitati

Svijet

NOVI SPOR OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentina prijeti Britaniji sankcijama

Argentinski predsjednik Havijer Milej (Javier Milei) zaoštrio je spor sa Velikom Britanijom oko Foklandskih ostrva i upozorio da će uvesti ekonomske sankcije kompanijama koje crpe naftu u blizini te britanske prekomorske teritorije.

U obraćanju naciji Milej je izjavio da “vjetrovi promjena” idu u prilog argentinskim zahtjevima za ostrvima. Dodao je da je ohrabren nagovještajima da bi Sjedinjene Američke Države mogle da preispitaju svoju neutralnost po tom pitanju, piše BBC News.

Plan za sankcije energetskim kompanijama

Milej je plan o sankcijama objavio u predsjedničkoj palati, okružen članovima kabineta. Ponovio je da su Foklandi, koje Argentina naziva Malvinima, “istorijski i pravno” argentinski. Ključni dio njegovog obraćanja je prijedlog zakona koji šalje u parlament, a kojim bi bile uvedene sankcije energetskim kompanijama koje planiraju istraživanje nafte u blizini ostrva.

Naftno polje krije 1,7 milijardi barela

Naftno polje Sea Lion, koje Milej smatra “jasnom i neposrednom opasnošću”, nalazi se oko 210 kilometara od ostrva, a procjenjuje se da sadrži 1,7 milijardi barela nafte. Dvije kompanije – britanski Rockhopper Exploration i izraelski Navitas Petroleum, trebalo bi tamo da počnu sa crpljenjem u naredne dvije godine, što Milej želi da spriječi. Rokhoper je polje opisao kao izvor “veoma tražene sirove nafte”.

U videu objavljenom ranije ove godine Navitas je prikazao radove koje već izvodi na Foklandima, uključujući izgradnju pristaništa, helidroma i smještaja za radnike.

“Ako ne reagujemo brzo, za nekoliko mjeseci imaće tehničke mogućnosti za pristup nafti ispod našeg mora, što se nikada ranije nije dogodilo”, rekao je Milej.

Još nije jasno kako će se i u kojoj mjeri sankcije sprovoditi. U Argentini već postoji zakon koji omogućava ograničavanje rada naftnim kompanijama na projektima koje država smatra neovlašćenim.

Uloga SAD-a i britanski stav

Britanska vlada, od koje je BBC zatražio komentar, ove sedmice je ponovila da su stanovnici Foklanda “Britanci koji imaju pravo da sami odlučuju o svojoj budućnosti”.

Na referendumu 2013. godine stanovnici ostrva su sa 99,8 odsto glasova podržali ostanak pod britanskom vlašću, a samo tri osobe glasale su protiv.

Milej je najavio i izgradnju pomorske baze u Ognjenoj zemlji na jugu Argentine i rekao da Tramp i SAD “procjenjuju svoj istorijski stav prema Foklandima”. Njegov optimizam zasniva se na nedavnim izjavama američkog predsjednika. Upitan da li bi SAD pomogle Britaniji u slučaju spora, Tramp je za GB News odgovorio da Britanija “nije bila tu da pomogne njemu” u ratu sa Iranom. Ranije je izjavio i da bi SAD mogle da promijene neutralan stav o suverenitetu ostrva ako Britanija ne poveća izdvajanja za odbranu.

“To nisu prazne riječi jer oni shvataju da je Argentina pouzdan partner i dragocijen saveznik u decenijama koje dolaze”, izjavio je Milej i opisao Britaniju kao naciju “u opadanju”. Nekoliko sati prije njegovog govora, visoka zvaničnica američkog Stejt departmenta Sara Rodžers) objavila je fotografiju sa Milejem uz opis: “Uzbudljive stvari se događaju na zapadnoj hemisferi.”

Istorijski spor

Suverenitet nad arhipelagom u jugozapadnom Atlantiku i dalje je predmet spora, više od 40 godina nakon rata. Argentinske snage iskrcale su se 1982. na Foklande kako bi nametnule pravo na teritoriju, što je pokrenulo 74-dnevni sukob u kojem ih je porazila britanska vojska.

U ratu je poginulo 255 britanskih vojnika, troje stanovnika ostrva i 649 argentinskih vojnika. Napetosti između dvije zemlje i danas su prisutne, a jedan od primjera dogodio se na Svjetskom prvenstvu u fudbalu, kada su argentinski fudbaleri pobjedu protiv Engleske proslavili mašući transparentom kojim su podržali argentinski suverenitet nad ostrvima, prenosi Index.hr.

Nastavi čitati

Svijet

ALARMANTNE BROJKE IZ NJEMAČKE: Više od 16.000 ljudi umrlo zbog vrućine

Više od 16.000 ljudi umrlo je usljed vrućine u vrijeme toplotnih talasa u Njemačkoj 2026. godine, što je najveći broj od 2016. godine, saopštio je Institut “Robert Koh” /RKI/.

Zaključno sa 3. septembrom, procenjeni broj smrtnih slučajeva povezanih sa vrućinom u Njemačkoj dostigao je 16.300. Većina smrtnih slučajeva, približno 8.200, bila je među osobama starijim od 85 godina.

Evropa se suočava sa jednim od najtoplijih perioda posljednjih godina, a Španija, Portugalija, Francuska, Italija i Grčka su najteže pogođene.

Francuske vlasti su saopštile da bi ekonomska šteta od toplotnog talasa mogla dostići i do 15 milijardi evra.

Nastavi čitati

Aktuelno