Rat koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana već je koštao Vašington više od 47 milijardi dolara, prema podacima do kojih je došao Rojters.

Istovremeno, američka administracija razmatra mogućnost nastavka intenzivnih borbi nakon izbora za Kongres 3. novembra.

Troškovi premašili raniju procjenu

Novi podaci pokazuju da su troškovi rata više od 25 odsto veći od procjene od 37,5 milijardi dolara koju je američki ministar odbrane Pit Hegset iznio pred zakonodavcima tokom ljeta. Ministarstvo odbrane SAD nije javno objavilo novu procjenu.

Najveći dio izdataka odnosi se na operativne troškove, od vazdušnih operacija do sajber-podrške. Prema izvještaju, zamjena municije potrošene tokom sukoba koštaće više od 29 milijardi dolara.

Nadoknada izgubljene opreme, uključujući avione i veliki broj dronova, mogla bi da košta više od šest milijardi dolara. U te iznose nije jasno uračunat očekivani veliki trošak popravke američkih baza koje su pogodile iranske rakete i dronovi.

Rat postaje politički teret za Trampa

Novi podaci objavljeni su nekoliko dana prije izbora za Kongres, zakazanih za 3. novembar, na kojima republikanci rizikuju da izgube većinu u Predstavničkom domu i Senatu.

Republikanci trenutno imaju tijesnu prednost u oba doma, dok prognoze ukazuju na mogućnost da demokrate osvoje Predstavnički dom. Rastući troškovi života i sve manja podrška ratu koji vodi predsjednik Donald Tramp dodatno opterećuju republikanske kandidate.

Rast cijena energenata povezan sa sukobom negativno je uticao na republikance u ključnim kolebljivim saveznim državama. Pojedini kandidati već su počeli da se distanciraju od Trampove politike prema Iranu, piše Dejli mejl.

Prvobitni plan nije donio brz završetak rata

Tramp je u februaru započeo rat protiv Irana zajedno sa Izraelom, uz očekivanje da će sukob biti brzo završen.

Početni plan predviđao je upotrebu skupih, naprednih preciznih raketa za napade na iransku odbranu, a potom prelazak na jeftinije i brojnije oružje, poput vođenih avionskih bombi JDAM.

Međutim, pauza u borbama dala je Iranu vremena da ponovo pristupi podzemnim skladištima i aktivira dio sistema protivvazdušne odbrane, raketa i dronova.

Tramp je u međuvremenu uveo pomorsku blokadu Irana kako bi ograničio prihode te zemlje od izvoza nafte, a nagovijestio je i mogućnost ponovnog pokretanja borbenih operacija nakon izbora za Kongres.

SAD pripremaju mogućnost novih napada

Američki zvaničnici, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, rekli su da Pentagon priprema planove za nastavak intenzivnih borbi ukoliko dobije takvo naređenje.

Administracija Donalda Trampa upozorila je i saveznike u regionu Persijskog zaliva da se pripreme za kratku i intenzivnu vojnu kampanju protiv Irana odmah po završetku izbora za Kongres, objavio je Volstrit džornal.

Poruka je diplomatskim i vojnim kanalima prenesena vladama nekoliko arapskih zemalja Persijskog zaliva. Američke snage u regionu već popunjavaju zalihe municije i pripremaju bombardere i lovačke avione za moguće napade.

Za sada nije donesena javno potvrđena odluka o nastavku borbenih operacija, ali pripreme ukazuju na to da Vašington razmatra novu eskalaciju sukoba.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu suočava se s neizvjesnom borbom za formiranje nove vlade, nakon što su preliminarni rezultati parlamentarnih izbora pokazali da njegov blok ima 53 mandata, dok opozicioni blok, zajedno s arapskim strankama, raspolaže s ukupno 67 mandata, piše The Jerusalem Post.

Prema podacima Centralne izborne komisije, nakon prebrojavanja gotovo pet miliona glasova, Netanjahuov Likud projektovan je na 26 mandata.

Ujedinjeni judaizam Tore, Šas i Otzma Jehudit očekuju po sedam mandata, dok se Religijski cionistički blok procjenjuje na šest.

Opozicioni blok, koji čine stranke Jаšar, B’Jahad, Jisrael Bejtenu i Demokrate, prema istim podacima mogao bi osvojiti ukupno 48 mandata.

Najveći pojedinačni rezultat u opoziciji bilježi stranka Jаšar Gadija Ajzenkota (Gadi Eisenkot), kojoj se predviđa 21 mandat.

Savez B’Jahad, koji predvode Naftali Benet (Naftali Bennett) i Jair Lapid (Yair Lapid), mogao bi dobiti 12 mandata.

Demokrate Jaira Golana (Yair Golan) projektovane su na osam, a Jisrael Bejtenu Avigdora Libermana (Avigdor Lieberman) na sedam mandata.

Posebnu ulogu mogle bi imati arapske stranke, kojima se predviđa ukupno 19 mandata. Zajednička lista mogla bi osvojiti 12, a stranka Ra’am sedam mandata.

Opozicija poziva na formiranje vlade

Lider Demokrata Jair Golan izjavio je da je Netanjahuov blok izgubio izbore, računajući da opozicija s arapskim strankama zajedno ima 65 mandata, nasuprot 55 mandata koje je pripisao suprotstavljenom bloku.

– Netanjahu je izgubio. Znam brojati do 120. Šezdeset pet je više od 55. Tako funkcioniše izraelska demokratija – poručio je Golan, pozivajući na formiranje vlade koja bi uključivala arapske građane Izraela.

Dodao je da postoji prilika za formiranje vlade promjena koja bi, kako je naveo, služila svim građanima zemlje.

(Avaz)   Foto: Schrrenshot/X

Bivši zamjenik direktora FBI-ja, Den Bongino, pozvao je građane SAD da se pripreme za potencijalnu krizu i da se opskrbe hranom, vodom, baterijama i drugim osnovnim potrepštinama.

Njegovo upozorenje dolazi u trenutku kada sve više evropskih zemalja savjetuje građanima da budu spremni za vanredne situacije, a Pentagon razvija planove za održavanje vojnih baza u funkciji čak i ako civilna infrastruktura otkaže.

“Nabavite sve što vam je potrebno danas. Molim vas. Uradite to za svoju porodicu”, rekao je Bongino u ponedjeljak, objavio je Dejli mejl. Preporučio je Amerikancima da nabave radio-uređaje za hitne slučajeve, baterije, hranu za hitne slučajeve i opremu za sakupljanje i filtriranje vode, uključujući tablete za prečišćavanje. Naglasio je da priprema ne znači širenje panike, već način da se porodicama olakša suočavanje sa mogućim prekidima u snabdijevanju.

“Nema ništa loše u tome da budete spremni. To nije panika”, rekao je Bonđino, koji je nastavio da radi kao konzervativni komentator i podkaster nakon što je napustio FBI.

Bonginovo upozorenje uslijedilo je nakon što su se pojavile informacije o američkom odbrambenom planu pod nazivom “Tvrđava”, koji ima za cilj da omogući oružanim snagama da nastave sa radom čak i u slučaju ozbiljnih poremećaja civilne infrastrukture. Prema pisanju Dejli mejla, plan predviđa da glavne vojne baze u kontinentalnom delu SAD mogu same da zadovoljavaju osnovne potrebe, uključujući struju, vodu, gorivo i komunikacije, najmanje 90 dana.

Među predviđenim rješenjima su prenosivi nuklearni reaktori, veliki baterijski sistemi i lokalne elektroenergetske mreže nezavisne od spoljašnjeg snabdijevanja. Plan takođe uključuje stvaranje zaliha municije, goriva, kritičnih minerala, elektronike, rezervnih dijelova i medicinskog materijala. Civilne fabrike bi trebalo da budu u mogućnosti da pređu na proizvodnju za potrebe odbrane, ako je potrebno.

“Ne želimo da zavisimo od standardne civilne komunalne infrastrukture kako bismo osigurali funkcionisanje nacionalne odbrane”, rekao je portparol Pentagona Šon Parnel za Foks njuz.

Bongino je pozvao građane da slijede primjer vojske i pripreme svoje domove za moguće poremećaje u snabdijevanju. Upozorio je da komšije možda neće imati višak hrane i drugih potrepština za dijeljenje. I evropske zemlje savjetuju građanima da naprave zalihe

Upozorenja SAD dolaze u trenutku kada nekoliko evropskih zemalja savjetuje građanima da drže osnovne zalihe kod kuće u slučaju krize. Među njima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska, Njemačka, Irska, Holandija i Francuska. Britanska vlada je 22. oktobra pokrenula kampanju “Budite spremni”, podstičući domaćinstva da naprave zalihe za nekoliko dana u slučaju da ekstremni vremenski uslovi, sajber napadi ili drugi poremećaji privremeno naruše funkcionisanje osnovnih usluga.

Švedske smjernice idu korak dalje: građani bi trebalo da budu u stanju da se samostalno brinu o sebi najmanje sedam dana u slučaju krize ili rata.

“Situacija u svijetu se drastično pogoršala posljednjih godina. U našoj blizini je rat. Ekstremni vremenski događaji su sve češći. Terorističke prijetnje, sajber napadi i kampanje dezinformacija koriste se da nas oslabe i utiču na nas”, navodi se u švedskim smjernicama, prema pisanju Dejli mejla.

Ni pomenute evropske preporuke niti Bonginovo upozorenje, kako je objavio britanski list, ne ukazuju na konkretnu prijetnju koja bi odmah zahtijevala skladištenje zaliha. Riječ je o pripremi za razne moguće vanredne situacije.

Slične preporuke su objavljene i u Japanu. Prema pisanju Dejli mejla, japanske vlasti planiraju da 2. novembra pozovu sva domaćinstva da obezbijede najmanje trodnevnu zalihu hrane, vode i higijenskih potrepština, kako bi mogla samostalno da funkcionišu odmah nakon velike prirodne katastrofe, poput jakog zemljotresa ili vulkanske erupcije.