Sa tržišta Hrvatske opozvan je dečiji griz zaslađen medom jer može da sadrži komade plastike, a potrošači su obaviješteni o mogućim štetnim posljedicama.

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavestio je potrošače o opozivu proizvoda HIMMELTAU DEČIJI GRIZ ZASLAĐEN PČELINjIM MEDOM OD 6. MJ., 500 g, EAN/MAN: 9000275500619 / 346834, serija RA25006601, najbolje upotrebiti do 02.07.2026., zbog mogućeg prisustva komadića plastike.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 178/2002 o utvrđivanju opštih načela i uslova zakona o hrani, osnivanju Evropske agencije za bezbjednost hrane te utvrđivanju postupaka u oblasti bezbjednosti hrane.

Bezbjednost naših kupaca, posebno djece, veoma nam je važna. Želimo da budemo dosljedni svojoj odgovornosti i da informišemo kupce o mogućim opasnostima, bezbjednosnim napomenama, upozorenjima u vezi s proizvodima i o povlačenjima proizvoda. Ako ste kupili proizvod koji se povlači, možete ga vratiti u bilo koju Müller poslovnicu, a odgovarajući iznos novca biće vam vraćen. U skladu s upozorenjima i bezbjednosnim uputstvima, molimo vas da postupite onako kako je navedeno u obaveštenju – saopštila je kompanija Müller.

Podaci o proizvodu:

Proizvođač: Maresi Austria GmbH, Beč, Austrija

Maloprodaja: Müller trgovina Zagreb d.o.o, Zagreb, Hrvatska

Kako kažu ne mogu se zamisliti u društvu u kojem znanje i trud nisu dovoljni.

Medicinske sestre, ekonomisti, radnici, ljudi s različitim diplomama i godinama iskustva. Mnogi su BiH zamijenili Njemačkom, Švedskom, Slovenijom, Austrijom… Ne zbog snova da će zgrnuti bogatstvo, nego zbog potrebe za sigurnošću i redom.

Sagovornici Srpskainfo kažu da su pokušavali da opstanu u BiH, radeći pošteno i ostati svoji. Ali su se, suočeni s korupcijom, stranačkim zapošljavanjem i životom „od prvog do desetog“ odlučili na drastičan korak otići. Sa nama su podijelili zbog čega su otišli, kako danas žive i da li se planiraju vratiti.

Naš sagovornik je iz Sarajeva prije 6 godina otišao u Švedsku. Kaže da je glavni razlog njegovog odlaska bio osjećaj besperspektivnosti. Radio je, kaže, sve i svašta, samo ne ono za šta se školovao.

-Za moju struku je bilo potrebno ili da pripadam političkoj stranci na vlasti ili da platim za radno mjesto. Dodajte na to i tu vječnu političku krizu u kojoj se vrtimo godinama i eto zašto nisam vidio nikakvu budućnost – kaže on za Srpskainfo.

Švedsku nije izabrao slučajno. Ima prijatelja koji tamo godinama živi. Danas kaže da je to bila ispravna odluka.

-Ovdje se rad i trud cijene. Nemojte misliti da ovdje nema zapošljavanje preko veze ili nepotizma, ali to je baš rijetko. I odmah se reaguje. U Švedskoj sindikat jako drži do radnika i ponekad mi se čini da je radnik jači i važniji od šefa ili vlasnika firme, što se, na žalost ne može reći za BiH, gdje je radnik zadnja rupa na svirali. Svi poslovi su povezani kolektivnim ugovorom, tako da svaki radnik godišnje dobija povećanje plate, bez obzira da li radite mjesec dana ili 10 godina – objašnjava on.

Ističe da se mnogo ulaže u mlade i daju se razni podsticaji, od sporta i obrazovanja, pa do podrške za stambeno zbrinjavanje.

-Što se tiče socijalnog života, ne može se uporediti sa našim. Ovdje se zna da je od ponedjeljka do petka posao najvažniji, a za vikend druženje, zabave, odlasci u neke druge zemlje. Nedjelja je dan odlaska u prirodu, duge šetnje bez obzira na vremenske uslove vani, jer treba izbaciti ono loše iz organizma što se unijelo tokom petka i subote – kroz smijeh priča.

Strahinja iz Banjaluke danas živi u Sloveniji. Već četiri i po godine radi u firmi koja pruža logističke usluge u prevozu. Otišao je sa 30 godina, nakon što je, kako kaže, iscrpio sve opcije u BiH. Početak nije bio lak, ali poručuje da ne žali ni jednog momenta što je otišao. Jer, poručuje, otišao je kada je shvatio da je BiH zemlja bez stabilnosti u svakom smislu, društvenom, političkom, ekonomskom.

-Završio sam ekonomsku školu, pa fakultet. Radio sam razne poslove, ali nikada u struci. Poslovi kojim sam se bavio bili su nepouzdani, plate loše. I kod nas bolje prolaze oni koji imaju poznanstva, a ne znanje i radne navike. U BiH je lakše dobiti posao preko kuma ili tetke, nego preko diplome. A ja sam konačno želio da živim u sistemu gdje postoji red – priča on. Slovenija je trebala biti samo prolazna stanica, ali se snašao. Danas je zadovoljan. Plata je, kaže, dobra, posao stabilan, a mogućnosti za razvoj realne.

-Prilagođavanje, jezik, birokratija. Tražilo je to i vremena i strpljenja. Sada mogu reći da sam zadovoljan, imam posao koji mi odgovara, plata je bolja nego u mnogim poslovima u BiH, mogućnosti za profesionalni razvoj su realne, a životni standard je mirniji – nabraja on benefite života u drugoj državi. Ali, nije sve savršeno. Ističe da su troškovi života visoki, bez obzira na to koliko si integrisan, stranac si, a običaji, kultura i jezik su ipak drugačiji.

Tamara je prije nekoliko godina spakovala kofere i iz Banjaluke otišla u Njemačku. Iako je u BiH radila kao medicinska sestra u privatnoj ambulanti, tamošnja plata i uslovi nisu bili dovoljni za život dostojan čovjeka.

-Završila sam B2 kurs njemačkog jezika. Prvi mjeseci u Njemačkoj bili su su užasno teški. Jezik je bio najveća prepreka. Pitala sam se hoću li se uklopiti, ali vremenom je sve došlo na svoje – priča ona. Danas radi kao medicinska sestra u blizini Vizbadena i ističe da su razlike u odnosu na BiH ogromne.

-Ovdje se rad cijeni. Imamo veća radna prava, bolje uslove, poštovanje. Možete napredovati, školovati se dalje. I što je najvažnije ne moram da brinem za egzistenciju. Nikoga ne zanima kojoj stranci pripadate. Živite svoj život – kaže ona za Srpskainfo.

Zajedničko svim sagovornicima jeste to što, još uvijek, ne planiraju povratak. Kažu da im nedostaju porodica, prijatelji, običaji, ali da se više ne mogu zamisliti u društvu u kojem znanje i trud nisu dovoljni.

-Nije sve savršeno nigdje. I u Švedskoj, Sloveniji, Njemačkoj postoje problemi. Ali tamo imate osjećaj da vas neko cijeni. Ovdje smo, kao radnici, bili zadnja rupa na svirali – poručuje jedan od njih.

I saglasni su u još nečemu. Nisu otišli jer ne vole svoju zemlju, već jer ovdje nisu mogli normalno da žive od plata koje su zarađivali. Saglasni su i da “preko grane” život nije savršen. Nedostaju im prijatelji, porodica, neki naši običaju, često osjećaju nostalgiju. Ali, idu naprijed. I ne namjeravaju da se vraćaju.

Srpska priprema zakonsko rješenje koji će poslodavcima u oblasti poljoprivrede i turizma omogućiti jednostavnije angažovanje sezonaca i dovesti do smanjenja sive zone u ovoj oblasti, jer će radnik čak i za nekoliko sati rada biti prijavljen.

– Inicijativa za izradu ovog zakona potekla je prije svega iz sektora poljoprivrede, ali će obuhvatiti i oblast turizma – rekao je Egić, dodajući da bi sezonski poslovi u poljoprivredi, primjera radi, podrazumijevali aktivnosti poput branja jabuka, kada jedno gazdinstvo angažuje više berača u kratkom periodu.

Kada je riječ o turizmu, ministar pojašnjava da je ideja da se na jednostavan i brz način omogući prijava radnika koji bi, zbog povećanog obima posla, radili nekoliko sati dnevno ili povremeno tokom sezone.

– Ne mislimo na radnike koji su već zaposleni na tri ili četiri mjeseca po ugovoru na određeno vrijeme. Ovim zakonom ciljamo one koji bi radili nekoliko sati, recimo prilikom većih događaja, proslava ili tokom vikenda. Zamišljeno je da se angažman prijavljuje preko mobilne aplikacije, uz novi institut “usmenog dogovora” između poslodavca i radnika – objasnio je Egić.

Prema njegovim riječima, poslodavac bi prijavio radnika i uplatio paušalni iznos, kojim bi bili pokriveni doprinosi za taj kratak period rada. Razvijanje aplikacije bilo bi, dodaje, u nadležnosti Poreske uprave RS.

– Angažman bi bio vremenski ograničen, prema trenutnom prijedlogu, na najviše 90 dana tokom godine, kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe – naglasio je ministar.

Egić je podsjetio da je ovaj zakon više puta bio dio ekonomskih reformskih programa, ali do sada nije usvojen zbog mogućnosti zloupotreba i nedovoljnog broja inspektora koji bi kontrolisali ovakve angažmane.

– Imamo želju, ideju i inicijativu, ali sve zavisi od toga da li će postojati realne mogućnosti kontrole. Potrebna je jača i brojnija inspekcija – dodao je on, naglasivši da je cilj da se prijedlog zakona što prije usaglasi sa socijalnim partnerima.

Iako je ovaj zakon uvršten u plan rada Vlade Republike Srpske kao jedna od aktivnosti u prvih 100 dana mandata i trebalo bi da bude završen do kraja godine, Egić ističe da sve zavisi od dinamike pripreme i dogovora sa partnerima.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Stojan Marinković naglasio je da je nedostatak radne snage u poljoprivredi sve izraženiji.

– Možda smo malo zakasnili s ovim, ali bolje ikad nego nikad. Očekujem da će ovaj zakon olakšati pronalazak radnika koji su nam u sezoni prijeko  potrebni. Velika je prednost što će sve biti digitalno, jer su danas ljudi informatički pismeni, a poljoprivrednici nemaju vremena da okolo traže radnike – poručio je Marinković.

Sličnog stava je i predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS “Horeka” Dalibor Šajić, koji ističe da bi aplikacija u velikoj mjeri olakšala poslodavcima prijavu radnika.

– U ugostiteljstvu imamo mnogo poslova koji traže radnike u određenom dijelu dana ili sedmice, bilo tokom dana, uveče ili vikendom. Poslodavac bi mogao da prijavi radnika tačno u trenutku kada mu je potreban, na primjer od osam uveče do dva ujutru, uz plaćene obaveze i doprinose. To bi znatno smanjilo rizik od kazni i neredovnih prijava – pojasnio je Šajić.

On je dodao da bi ovakav sistem bio posebno koristan za instruktore skijanja, skipere u rafting centrima i druge radnike raznih profesija koje rade u ograničenim periodima godine.

NELOJALNA KONKURENCIJA

Predsjednik Privredne komore RS Goran Račić rekao je da će Privredna komora od Vlade Srpske zatražiti da u paketu mjera za narednu godinu hitno usvoji sve dugo najavljivane propise, među kojima je i zakon o sezonskom zapošljavanju radnika.

– Usvajanje ovog zakona je neophodno kako bi se riješio problem nelojalne konkurencije i rada na crno u pojedinim sektorima – naglasio je Račić.