Svim građanima Banjaluke čestitam Spasovdan, slavu našeg grada.

Poručio je generalni sekretar PSS, Nebojša Drinić.

-U Prijakovcima je danas posebno svečano, jer se proslavlja i slava Crkve Vaznesenja Gospodnjeg, uz molitveno sabranje vjernika i okupljanje mještana u duhu zajedništva koji ovaj kraj njeguje. Svake godine sam ovdje i posebno mi je drago što su se mještani sami organizovali i pripremili trpezu, što najbolje govori o slozi i domaćinskom duhu ovih ljudi – rekao je on.

Danas je, kako kaže, osveštan i spomenik poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata, kao trajno svjedočanstvo njihove žrtve za slobodu i Republiku Srpsku.

-Zajedničkim snagama ovdje je podignut i spomenik žrtvama ustaškog zločina iz Drugog svjetskog rata, čuvajući istinu i sjećanje na stradanja našeg naroda. Uskoro će društveni dom dobiti novi krov i biti uređen za potrebe svih mještana – rekao je Drinić.

Takođe dodaje, da su Prijakovci mjesto vrijednih i dobrih domaćina, a posebnu zahvalnost duguje porodici Runjo na gostoprimstvu.

-Dužnost svih nas je da čuvamo sjećanje na stradale i da radom nastavimo da unapređujemo svaki dio Banjaluke i Republike Srpske – zaključio je Drinić.

Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta “Sigurna Srpska”, komentarisao je juče održani sastanak pojedinih opozicionih stranaka, navodeći da je tema bila i jedinstvena lista.

On je rekao da je prijedlog Srpske demokratske stranke i predsjednika da se razmisli o jednoj listi.

“Mi kažemo da, i to je u redu i ništa ne uslovljavamo. Može jedna lista, ako smatrate da je to pobjednički koncept, mi smo i za to. Ako opozicija hoće da pobijedi, spreman sam biti kandidat, ako hoće da izgubi, neka traži neke druge, i to je u redu”, rekao je Stanivuković.

On je rekao da PSS ne postavlja uslove i da se ponaša maksimalno kompromisno te da smatra da je to odgovorno.

“Da li sam mogao proglasiti kandidaturu juče, da li mogu danas? Mogu u svako doba, ali mislim da je dogovor iznad toga. Ako hoćete pobjedu, tu sam, ako ne želite pobjedu, i to je u redu”, rekao je Stanivuković.

„Želimo li nastaviti s Dejtonom ili slijediti druge pristupe? Koja je uloga međunarodne zajednice? O tome postoje različita mišljenja. Moram se moći osloniti na to da imam konsenzus unutar međunarodne zajednice. Želim sačuvati taj konsenzus, koliko god to paradoksalno zvučalo. Vjerujem da se on može sačuvati samo ako moram preduzeti korak koji apsolutno nisam želio: povući sebe iz pregovora, da tako kažem, i otvoriti put drugima”, kaže Šmit.

Kristijan Šmit, odlazeći visoki predstavnik u BiH, kog Republika Srpska ne priznaje, kaže da u međunarodnoj zajednici postoje različita mišljenja o dejtonskom uređenju BiH i ulozi međunarodne zajednice.

Šmit potvrđuje da odluku o odlasku s ove funkcije nije donio preko noći.

„Nije baš tako da sam se jednog jutra probudio i pomislio da bih sada ovdje mogao završiti posao”, kaže Šmit u intervjuu za Dojče vele.

„Svi osjećamo da se politička situacija u svijetu jako promijenila, postala je vrlo nestabilna”, rekao je Šmit napomenuvši da u Upravnom odboru Savjeta za implementaciju mira u BiH skupa s njim sjede Amerikanci, Evropljani, Japanci, Turci i Britanci. „Potrebna mi je podrška svih”, rekao je Šmit.

On je dodao da je dijelom već na sceni promjena političkog pristupa BiH, te potvrdio da ne postoji konsenzus u međunarodnoj zajednici o tome.

„Želimo li nastaviti s Dejtonom ili slijediti druge pristupe? Koja je uloga međunarodne zajednice? O tome postoje različita mišljenja. Moram se moći osloniti na to da imam konsenzus unutar međunarodne zajednice. Želim sačuvati taj konsenzus, koliko god to paradoksalno zvučalo. Vjerujem da se on može sačuvati samo ako moram preduzeti korak koji apsolutno nisam želio: povući sebe iz pregovora, da tako kažem, i otvoriti put drugima”, kaže Šmit.

Posao u BiH nije završen, kaže Šmit, on mora biti nastavljen.

U BiH se, prema njegovim riječima, suočavamo sa ključnim pitanjem, a to je da li postoji dovoljno političke volje u zemlji za evropske integracije ili su jače destruktivne snage koje žele uništiti zemlju i njenu budućnost.

„Svako mora shvatiti da ako se stvari raspadaju na Balkanu, to nije umirujući znak”, rekao je Šmit i poručio da zbog toga računa na međunarodnu zajednicu, te da Evropljani i Amerikanci u ključnom trenutku kažu:

“Ne, sada nastupamo zajedno i za Evropu”.

Šmit je u kontekstu destruktivnih snaga spomenuo predsjednika SNSD-a Milorada Dodika konstatujući da su sve sankcije protiv njega ukinute.

„On je angažovao lobističku firmu da se bori za tri stvari: da se omogući secesija, odnosno nezavisnost Republike Srpske, da se ukinu sudske presude protiv njega i da ja odem. U to je uložio mnogo novca”, kaže Kristijan Šmit u intervjuu za DW.