Connect with us

Politika

DIPLOMATIJA SKUPLJA! Ministarstvu inostranih poslova za GOZBE I POKLONE 700.000 maraka!

Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH trebalo bi ubuduće da na raspolaganju godišnje ima iznos do 700.000 maraka za troškove reprezentacije.

Navedeno je to u prijedlogu pravilnika o korištenju sredstava za reprezentaciju, a koji bi uskoro trebalo da se nađe na sjednci Savjeta ministara BiH.

Povećanje limita samo za MIP

Ovim pravilnikom korigovan je limit sredstava za reprezentaciju samo u MIP i to sa 500.000 na 700.000 maraka, dok su kod ostalih institucija na nivou BiH ranije određeni maksimalni godišnji iznos trošenja novca za ove namjene ostali nepromijenjeni.
Kao razlog za donošenje novog pravilnika navedeno je da je MIP tražio izmjenu postojećih pravila jer u svom sastavu imaju 56 diplomatsko-konzularnih predstavništava, a odlukama Predsjedništva iz 2019. i 2021. godine predviđeno je otvaranje 20 novih ambasada i konzulata.

– U toku su aktivnosti usvajanja pravilnika o unutrašnjoj organizaciji MIP kako bi se ispunile zakonske pretpostavke i stekli uslovi za rad diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u skladu sa  donešenim odlukama  – stoji u razlozima za donošenje novog pravilnika.

Razlozi za donošenje novih pravila sadržani su u činjenici da je u praksi identifikovano različito postupanje institucija BiH  u pogledu nabavke i knjiženja poklona namijenjenim stranim ili domaćim institucijama ili organizacijama.

– Suštinski, a i knjigovodstveno posmatrano, nabavka poklona treba da se vrši iz novca odobrenog  za reprezentaciju. Do sada je bilo propisano da se sredstva reprezentacije koriste isključivo za ugostiteljske usluge.  Iz tog razloga, Pravilnik je dopunjen odredbama koje regulišu nabavku poklona u institucijama BiH  i primanje poklona, kao i vođenje centralnog registra poklona  – navedeno je u pravilniku.

Na te nedostatke prethodnih godina ukazivala je i Kancelarija za reviziju institucija BiH prilikom finansijske revizije u pojedinačnim institucijama i sugerisala da se  primanje i davanje poklona moraju regulisati odredbama Pravilnika.

– Shodno ovom prijedlogu, kupovinu poklona može odobriti samo rukovodilac institucije – stoji u novim rješenjima.

Ograničenje vrijednosti poklona na 300 KM

Novim propisama definisano je da kod primanja poklona mora biti  utvđeno jesu li oni namjenjeni instituciji, rukovodicu ili njegovom  zamjeniku,  službeniku ili  zaposleniku kao privatnoj osobi.

– Institucija  će primiti poklon, neovisno o vrijednosti, kada je to u skladu sa zakonima i kada ne postoje neki drugi politički ili ekonomski razlozi zbog kojih ih ne bi trebali primati. Rukovodioci, njegovi zamjenici, savjetnici, službenici i zaposlenici ne mogu primiti poklone čija vrijednost prelazi 300 KM od jednog darodavca u periodu od jedne godine – stoji u pravilniku.

Nadalje je propisano da ako vrijednost poklona prelazi iznos od 300  maraka, primaoci su dužni da odbiju poklon ili da zatražie od  davaoca da  poklon zamjeni drugim do propisane vrijednosti ili da poklon namjeni instituciji.

– Rukovodilac, zamjenik rukovodioca, savjetnik, državni službenici i zaposlenici ne mogu primati novac, ček ili drugi vrijednosni papir bez obzira na iznos – stoji u novom pravilniku koji je u fazi konsultacija.

POSEBNA PRAVILA 
Od primjene pravilnika o korištenju sredstava za reprezentaciju izuzeto je Predsjedništvo BiH, Ustavni sud BiH, Obavještajno-sigurnosna agencija, te Kancelarija za reviziju institucija BiH. Kako je navedeno, ove institucije, donijeće poseban pravilnik o korištenju sredstava za reprezentaciju.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno