Connect with us

Politika

Počela rasprava o ukidanju akciza na naftu, SNSD PROTIV! Tvrde da je smanjivanje cijena “POPULISTIČKA MJERA”!

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH počeli su sa raspravom o izmjenama Zakona o akcizama BiH kojima se predviđa da Savjet ministara BiH u slučaju poremaćaja na tržištu može donijeti odluku o ukidanju ili smanjenju akciza na naftu i naftne derivate na period ne duži od šest mjeseci u toku kalendarske godine.

Saša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu i predlagač ovih izmjena Zakona rekao je da su Hrvatska, Crna Gora i Srbija već intervenisale i smanjile akcize, te da je visina akcize u BiH od 35,1 do 52,6 feninga po litru uključujući i PDV.

“Ova akciza nema veze sa izgradnjom autoputa i to je nešto drugo. Mi smo imali mnogo rigorozniji prijedlog od ovoga u vrijeme korone i svi su ga podržali. Sve ijedna stranka i niko nije bio protiv. Razišli su se na tome da li treba akcizu ukinuti na mjesec, dva, tri ili šest mjeseci”, rekao je Magazinović.

Branislav Borenović, poslanik PDP-a rekao je ne sumnja da će odluka biti donešena i da očekuje da različita odluka ne bude u Domu naroda.

“Glasaćemo da se omogući mogućnost ukidanja i smanjenja akciza”, rekao je Borenović.

S druge strane u SNSD-u kažu da je ovo pitanje za dvije entitetske vlade i da neće podržati ovaj prijedlog jer se radi o prenosu nadležnosti i kada je u pitanju Republika Srpska i Federacija BiH.

“Ovo je pokušaj populističke mjere kako bi se u ovoj izbornoj godini prilagodilo glasačko tijelo da glasa za vas i vašu političku opciju”, rekao je Milorad Kojić, poslanik SNSD-a obraćajući se Magazinoviću.

Nihad Omerović, poslanik NiP-a kaže da nema govora o prenosu nadležnosti te da je usvajanje ovih izmjena Zakona nešto najmanje što se može učiniti za narod i privredu, dok je Borenović rekao da ne postoji nijedan normalan i objektivan izgovor za ovo što SNSD pokušava.

“S ovim što ste rekli jasno ste pokazali namjeru da ne želite da podržište pojeftinjenje goriva ni u Republici Srpskoj ni u Federaciji”, rekao je Borenović dodajući da je korektnije da kažu da su protiv nego da se pravdaju potrebom da to treba da dogovore dvije vlade.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno