Connect with us

Politika

MILOŠ STANIŠIĆ: Gdje političko Sarajevo okom – SNSD skokom

Neugodno je gledati kako SNSD govori o nezavisnosti, a kada dođe vrijeme zaduživanja naroda i Republike Srpske – postupa tačno onako kako diktiraju institucije iz „političkog Sarajeva“, koje inače osporava.

Ovako je član Predsjedništva Pokreta Sigurna Srpska Miloš Stanišić prokomentarisao ponovni izbor Vlade Republike Srpske, ocijenivši da se ozbiljne stvari vode na način koji u javnosti izaziva nepovjerenje i sumnju u odgovornost onih koji donose odluke.

„Postavlja se pitanje kako pojedini u vlasti unaprijed znaju odluke institucija koje javno ne priznaju i protiv kojih vode političku borbu. Kada treba zadužiti Republiku Srpsku, onda nema ni principa, ni crvenih linija“, poručio je Stanišić.

On je naglasio da je ekonomska stabilnost jedina stvarna mjera nezavisnosti, podsjetivši da upravo nedostatak te stabilnosti dovodi do ovakvih poteza i političkih manevara.

„Svaka priča o nezavisnosti koja se ne oslanja na snažnu privredu, stabilne finansije i odgovoran odnos prema budžetu ostaje prazna. Budžet nam je na klimavim nogama i zato nemaju izbora – gdje političko Sarajevo okom, SNSD skokom. Ovo su stvari koje narod pamti i za koje se mora preuzeti odgovornost“, zaključio je Stanišić.

Related Topics:

Politika

OHR BEZ NOVOG ŠEFA, MEĐUNARODNA ZAJEDNICA BEZ KONSENZUSA: Šta to znači za budućnost BiH?

Iako je prošlo nekoliko mjeseci od odlaska Christiana Schmidta s funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, dogovor o njegovom nasljedniku i dalje nije postignut. U međuvremenu, Kancelariju visokog predstavnika vodi američki diplomata Louis Crishock kao vršilac dužnosti, dok razgovori o izboru novog čelnika, prema dostupnim informacijama, nisu donijeli konkretan pomak.

Međutim, mnogo važnije od pitanja ko će zauzeti fotelju visokog predstavnika jeste činjenica da među zapadnim partnerima ne postoji saglasnost o tome kako bi trebalo pristupiti političkoj situaciji u BiH. Razlike između Washingtona i evropskih prijestonica, ali i unutar same Evropske unije, mogle bi predstavljati ozbiljniji problem od samog izostanka imenovanja.

U takvim okolnostima postavlja se pitanje može li OHR zadržati dosadašnji politički uticaj ako iza njegovih odluka ne stoji jedinstvena međunarodna podrška.

Evropljani ne žele dodatno zaoštravati odnose s Washingtonom

Prema informacijama iz diplomatskih krugova, tokom razgovora o nasljedniku Christiana Schmidta pojavili su se različiti prijedlozi evropskih kandidata. Italija je, prema navodima iz diplomatskih izvora, ponudila svog kandidata, dok su Francuska, uz podršku Njemačke i nekoliko drugih evropskih država, podržale francuskog diplomatu.

Kako saglasnost nije postignuta, pitanje izbora novog visokog predstavnika ostalo je otvoreno.

Prema nezvaničnim razgovorima s diplomatama iz zemalja članica EU, koje navodi izvor ove analize, evropske prijestonice smatraju da je funkcija visokog predstavnika važna, ali ne žele da zbog imenovanja dođe do dodatnog pogoršanja odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Takav pristup mogao bi značiti da će evropske institucije veći naglasak staviti na evropske integracije BiH, reforme i usklađivanje domaćih institucija sa standardima EU.

U toj računici postoji i dugoročnija pretpostavka: ukoliko BiH ostvari napredak na evropskom putu i domaće institucije preuzmu veću odgovornost, značaj OHR-a mogao bi postepeno da se smanjuje, bez obzira na to ko se nalazi na njegovom čelu.

Ipak, takva strategija ima ograničenja. Čak i kada bi evropske zemlje postigle dogovor o kandidatu, bez šire međunarodne podrške njegov politički uticaj mogao bi biti znatno ograničen. Formalno imenovanje samo po sebi ne garantuje da će visoki predstavnik imati dovoljno političke snage da sprovede svoje odluke.

Schmidtov mandat pokazao koliko je važna podrška međunarodne zajednice

Dosadašnje iskustvo OHR-a pokazuje da formalna ovlaštenja visokog predstavnika nisu jedini faktor koji određuje njegov stvarni uticaj. Jednako važna je spremnost međunarodnih partnera da stanu iza njegovih odluka.

Jedan bivši visoki predstavnik, s kojim je izvor ove analize ranije razgovarao, upozorio je da je njegova najveća briga bila donošenje odluke iza koje međunarodna zajednica neće stati.

Suština takvog pristupa jeste da autoritet OHR-a ne počiva samo na ovlaštenjima koja proizlaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i odluka međunarodne zajednice, već i na procjeni domaćih političkih aktera da bi ignorisanje odluka moglo izazvati konkretne političke ili druge posljedice.

Schmidtov mandat pokazao je koliko je teško održati takav autoritet kada su stavovi međunarodnih partnera podijeljeni.

Vlasti Republike Srpske osporavale su njegov legitimitet i odluke, dok su međunarodne reakcije često ostajale na nivou političkih poruka i diplomatskih saopštenja. Kritičari takvog odgovora smatraju da je izostanak odlučnije i usaglašenije podrške dodatno oslabio poziciju visokog predstavnika.

To, međutim, ne znači da OHR formalno nema ovlaštenja, već da njihova praktična primjena u velikoj mjeri zavisi od političkih okolnosti i odnosa unutar međunarodne zajednice.

Ni američki diplomata ne može djelovati bez podrške Evropljana

Isti problem mogao bi se pojaviti i tokom mandata vršioca dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka.

Iako Washington raspolaže značajnim diplomatskim i političkim uticajem, ni američki predstavnik na čelu OHR-a ne može automatski računati na podršku svih evropskih članica međunarodnih struktura koje se bave pitanjima BiH.

Upravni odbor Savjeta za implementaciju mira (PIC) okuplja ključne međunarodne aktere, ali među njima postoje različiti pristupi budućnosti BiH, ulozi OHR-a i načinu rješavanja političkih sporova.

Ukoliko Washington i evropske prijestonice ne uspiju usaglasiti zajedničku strategiju, Crishock bi se mogao naći pred istim problemom koji je pratio i njegovog prethodnika: formalno raspolaganje ovlaštenjima, ali bez dovoljno široke političke podrške za njihovu djelotvornu primjenu.

Evropska unija, s druge strane, kao najvažniji dugoročni instrument uticaja ima proces pristupanja. Međutim, napredak BiH prema članstvu zavisi i od provođenja reformi i političkih dogovora unutar zemlje.

Tu se pojavljuje dodatna prepreka. Bez saradnje domaćih političkih aktera, evropski put teško može ostvariti puni potencijal, baš kao što ni međunarodni pritisak ne daje uvijek očekivane rezultate.

BiH bi mogla godinama čekati novi međunarodni dogovor

Najveći rizik za Bosnu i Hercegovinu jeste da nesaglasnost zapadnih partnera potraje dovoljno dugo da oslabi mogućnost koordinisanog međunarodnog djelovanja.

Takav razvoj događaja ne mora značiti da će OHR odmah izgubiti svoj značaj, ali bi mogao dodatno otežati donošenje i sprovođenje odluka u trenucima političke krize.

U međuvremenu, nove vlasti imaju priliku da pokažu mogu li domaće institucije postići dogovore i provoditi reforme bez stalnog oslanjanja na intervencije međunarodne zajednice.

Ako bi domaći politički akteri preuzeli veću odgovornost za funkcionisanje države, to bi moglo predstavljati važan korak ka drugačijem političkom odnosu između BiH i međunarodnih institucija.

Ipak, zaključak da OHR u takvom scenariju više ne bi imao nikakav značaj bio bi preuranjen. Njegova buduća uloga zavisiće od razvoja političkih prilika, provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i odluka međunarodnih aktera.

Za BiH je zato ključno pitanje ne samo ko će biti novi visoki predstavnik, već i hoće li međunarodna zajednica uspjeti da usaglasi stavove o budućnosti zemlje — i hoće li domaće institucije iskoristiti prostor da pokažu da mogu samostalno donositi i provoditi odluke.

Nastavi čitati

Politika

NOVA VEZA REPUBLIKE SRPSKE S TRUMPOVIM KRUGOM: Kćerka šefice kabineta u firmi koja dobija 35.000 dolara mjesečno

Novi detalji

Kejti Vajls, kćerka šefice kabineta američkog predsjednika Donalda Trampa, Suzi Vajls, partnerka je u lobističkoj firmi koja je s Republikom Srpskom potpisala ugovor vrijedan 35.000 dolara mjesečno, objavio je Financial Times.

Firma Continental Strategy potvrdila je da je Kejti Vajls boravila u Republici Srpskoj, ali navodi da je tamo putovala zbog drugog poslovnog angažmana te da u ime tog entiteta nije lobirala kod američkih zvaničnika.

Prema federalnoj dokumentaciji na koju se poziva Financial Times, Continental Strategy je ugovor za lobiranje u ime Republike Srpske potpisao u februaru.

Informacije o angažmanu dolaze nakon izvještaja o dvojici Trampovih političkih saradnika, Krisu LaSiviti i Džejmsu Bleru, koji su bili angažirani u Republici Srpskoj, što je otvorilo pitanja o mogućem sukobu interesa.

Suzi Vajls sastala se u septembru u Bijeloj kući sa Željkom Cvijanović, članicom Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Cvijanović je tada na društvenim mrežama objavila da su razgovarale o situaciji u BiH i regionu.

Sastanak je održan nekoliko sedmica prije Opštih izbora u Bosni i Hercegovini.

Sastanak zatražio partner firme
Zvaničnik Bijele kuće rekao je za FT da je sastanak Suzi Vajls i Željke Cvijanović zatražio Aleks Garsija, partner u Continental Strategyju, koji je bio zamjenik političkog direktora Trampove predsjedničke kampanje 2024. godine.

Isti zvaničnik naveo je da šefica kabineta sa svojim kćerkama ne razgovara o poslovnim pitanjima.

Continental Strategy potvrdio je da je Garsija registrovan za lobiranje u ime Republike Srpske te da je tokom izbora 4. oktobra boravio u regionu.

Prema navodima firme, Garsija je jedina osoba iz kompanije koja je u vezi s Republikom Srpskom komunicirala s američkim vlastima.

Kejti Vajls pružala komunikacijsku podršku
Kompanija navodi da je Kejti Vajls sredinom augusta posjetila Republiku Srpsku u ime američke kompanije koja je u regionu provodila studiju izvodljivosti.

Za tu kompaniju pružala je komunikacijsku podršku, saopštio je Continental Strategy, naglašavajući da nikada nije razgovarala s američkim državnim zvaničnicima o Republici Srpskoj.

U izvještaju nisu navedeni naziv te američke kompanije niti predmet studije izvodljivosti.

Continental Strategy tako njen boravak u Republici Srpskoj povezuje s odvojenim poslovnim angažmanom, a ne s lobiranjem koje ta firma obavlja za entitet.

Veze s Trampovim krugom
Financial Times navodi da bi ove informacije mogle otvoriti dodatna pitanja o vezama Republike Srpske s lobistima iz Trampovog najbližeg kruga.

The New York Times prethodno je objavio da su LaSivita i Bler dobili po nekoliko stotina hiljada dolara za izborno savjetovanje u Republici Srpskoj uoči glasanja.

Tramp ih je potom opisao kao vanjske konsultante koji mogu raditi i za druge klijente. Naveo je da ne zna za koga još rade i zaprijetio prekidom saradnje ako utvrdi sukob interesa.

Continental Strategy osnovao je Karlos Truhiljo, savjetnik u Trampovoj kampanji 2016. godine, koji je tokom prvog predsjedničkog mandata bio američki ambasador pri Organizaciji američkih država.

Prema FT-u, Republika Srpska je tokom posljednje dvije godine izdvajala stotine hiljada dolara za lobiste povezane s pokretom MAGA, nastojeći postići ukidanje sankcija političkim predstavnicima bosanskih Srba i zagovarajući preispitivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, prenosi Avaz

Nastavi čitati

Politika

DEVET MILIONA DOLARA ZA LOBIRANJE U SAD-u? Poznato ko je doveo Trumpove stratege u Banju Luku

Continental Strategy, lobistička i pravna firma iz Washingtona s bliskim vezama u mreži bliskoj predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trumpu, pomogla je organizirati nedavnu posjetu dvojice operativaca Chrisa LaCivite i Jamesa Blaira Banjoj Luci.

Kako piše Semafor, Do posjete je došlo nakon što se LaCiviti prvo javio Alex Garcia, bivši savjetnik Trumpove kampanje koji je danas u Continentalu. LaCivita i Blair su se, prema jednom izvoru, zadržali 48 sati, a razlog dolaska bio je savjetovanje SNSD-a i predsjednika ove stranke Milorada Dodika.

Prema dokumentima koje je Continental podnio američkom Ministarstvu pravde po zakonu FARA (Foreign Agents Registration Act), Vlada RS-a je registrirana kao klijent 16. februara 2026. godine. Semafor navodi da je ugovorom dogovoreno plaćanje od 35.000 dolara mjesečno, a Continental treba organizirati sastanke i razgovore te uspostaviti odnose s ključnim akterima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti SAD-a.

Iz dva polugodišnja izvještaja proizlazi da je Vlada RS-a Continentalu do kraja augusta uplatila ukupno 238.750 dolara. Prva uplata od 28.750 dolara stigla je 26. februara, a zatim je između aprila i augusta uplaćeno šest puta po 35.000 dolara, odnosno ukupno 210.000 dolara. Sve uplate vode se kao konsultantske usluge, a iz izvještaja se vidi da je novac pokrio interne administrativne troškove firme.

Uplata Vlade RS-a prema Continentalu (Screenshot: FARA)

Uplata Vlade RS-a prema Continentalu (Screenshot: FARA)

U izvještaju za period do kraja februara aktivnosti za RS opisane su kao razgovori o historiji i trenutnoj političkoj klimi u regiji, a u dokumentima se ne navodi da je bilo “političkih aktivnosti”.

U izvještaju za period do kraja augusta istom opisu dodana su i ulaganja u kritične minerale i resurse, a aktivnosti su ovaj put prijavljene kao politička aktivnost. Prijavljeno je pet ličnih sastanaka, svi s istom svrhom: “izgradnja odnosa SAD-a i RS-a”.

Walker Barrett, savjetnik u Bijeloj kući, sastao se s predstavnicima Continentala 3. maja i 7. juna. Jarrod Agen iz Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju (NEDC) sastao se s njima 22. juna, a Richard Walters, viši savjetnik, 15. jula i 5. augusta. Semafor dodaje da je Garcia pomogao i u dogovaranju nedavnog sastanka šefice Trumpovog kabineta Susie Wiles s jednim zvaničnikom iz RS-a, što je za Semafor potvrdio zvaničnik Bijele kuće.

Uplate Vlade RS-a prema Continentalu (Screenshot: FARA)

Uplate Vlade RS-a prema Continentalu (Screenshot: FARA)

Za RS u Continentalu rade Alex Garcia, partner u firmi i bivši savjetnik Trumpove kampanje, te Carlos Trujillo, predsjednik i osnivač firme. Obojica su u izvještajima vezani za RS od 11. februara 2026. godine.

U Continentalu radi i Katie Wiles, kćerka Trumpove najbliže saradnice Susie Wiles. Glasnogovornik firme kaže da je u augustu boravila u RS-u iz drugog razloga, kako bi pomogla jednoj američkoj kompaniji na “studiji izvodljivosti”. LaCivita je, prema Semaforu, savjetovao i drugog klijenta Continentala, albanskog opozicionara Salija Berishu.

Važno je naglasiti da se navedene brojke odnose samo na period do 31. augusta 2026. godine. Posjeta LaCivite i Blaira dogodila se početkom oktobra i nije obuhvaćena objavljenim izvještajima. Naredni polugodišnji izvještaj Continentala, koji će pokriti period nakon augusta, trebao bi pokazati koliko je RS platio firmi u tom razdoblju, a time i koliko je plaćeno dvojici savjetnika za rad s Vladom RS-a.

Prema Semaforu, Vlada RS-a je od Trumpove inauguracije potpisala lobističke ugovore vrijedne najmanje devet miliona dolara.

Nastavi čitati

Aktuelno