Connect with us

Društvo

SAMO NAM JOŠ TO TREBA! Uraganska oluja prijeti Evropi

Dok veći dio Evrope uživa u stabilnom i suvom vremenu pod uticajem polja visokog pritiska, snažni cikloni pomjeraju se Atlantikom i jugom Mediterana, donoseći sa sobom potencijalno katastrofalne vremenske prilike.

Uraganska oluja tik uz Evropu

Dok veći dio Evrope uživa u stabilnom i suvom vremenu pod uticajem polja visokog pritiska, snažni cikloni pomjeraju se Atlantikom i jugom Mediterana, donoseći sa sobom potencijalno katastrofalne vremenske prilike.

Novi ciklonalni vrtlog formiran je između Portugalije i Azorskih ostrva, donoseći uraganske vjetrove i talase do 15 metara.

Šta se dešava na Atlantiku?

U ovom času, novi, moćni ciklonalni vrtlog formirao se tik uz evropsko kopno, sa svojim centrom između Portugalije i Azorskih ostrva.

Na ovom dijelu Atlantika ovaj sistem već donosi uraganske vjetrove brzine do 140 km/h, obilne padavine i impozantne talase visine i do 15 metara.

Olujni sistem takođe donosi olujne vjetrove i obilne padavine i Azorskim ostrvima i Maderi.

Kanarska ostrva na udaru: Prijeti potop!
Na snažnom udaru ovog ciklona naći će se i Kanarska ostrva. Ova ostrva nalaziće se u južnom dijelu ciklona, što će rezultirati olujnim jugozapadnim vjetrovima, uz snažne oluje sa grmljavinom.

Očekuje se da će pasti više od 100 litara kiše po kvadratnom metru, a na Tenerifima i preko 200 litara. Lokalno, u planinskim predjelima, količina kiše može dostići i do 500 litara, što bi moglo da uslovi katastrofalne poplave i bujice.

Inače, riječ je o ostrvima sa polupustinjskom klimom gdje godišnje u prosjeku padne od 100 do 300 litara, dok na planinama to ide do 500 litara. To znači da bi ciklon mogao donijeti padavine koliko u prosjeku padne za cijelu godinu. Osim padavina, ogromna opasnost očekuje se i od olujnog vjetra i veoma visokih talasa.

Ciklon će se danima zadržavati nad ovim dijelom Atlantika, a donijeće olujni talas padavina i jake vjetrove i Pirinejskom poluostrvu, ali i Maroku i sjevernom dijelu Alžira.

Opasnost za turiste: Šta trebaju znati srpski putnici?

S obzirom na to da će Kanarska ostrva narednih dana biti na udaru oluje nalik uraganu, opreznost se savjetuje i našim turistima koji sve češće borave u tim predjelima.

Važno je da se ponašaju u skladu sa državnim najavama i upozorenjima, te da se ne izlažu nepotrebnom riziku.

Mediteran pod lupom: Od „Medikana“ do snijega na Bliskom istoku

U prethodna dva dana snažan ciklon pogodio je južni dio Mediterana. Riječ je o MEDIKANU, odnosno mediteranskom uraganu, veoma rijetkoj pojavi, ali ne i neuobičajenoj. On je zahvatio prethodno jug Italije i Siciliju, a direktno se obrušio na sjevernu obalu Libije.

Prije toga, snažan ciklon koji se formirao iznad Egipta pogodio je istočni dio Mediterana i donio jake oluje, poplave i bujice i Bliskom istoku, a planinama ogromni snijeg.

Uticaj ciklona sa jakim vjetrovima i padavinama i narednih dana očekuje se širom Mediterana, što ukazuje na nastavak turbulentnog vremena u regionu, prenosi Telegraf.

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i još toplije

U BiH se očekuje sunčano i toplije vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Jutro će biti hladno i pretežno vedro, a oko rijeka i po kotlinama može biti magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od dva do sedam, na jugu do 11, a u višim predjelima od minus tri, a maksimalna dnevna od 16 do 22, a u višim predjelima od 12 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini pojačana i jaka bura, koja će tokom dana slabiti.

Nastavi čitati

Društvo

POTVRĐENO: RiTE Ugljevik van pogona!

Rudnik i termoelektrana Ugljevik zvanično je van pogona od ponoći, potvrđeno je BN TV u tom preduzeću.

Prema ranijim najavama direktora preduzeća Žarka Novakovića pogon termoelektrane isključen je sa mreže i prestao proizvodnju električne energije, jer nema dovoljno uglja za rad.

“Razlog za to su nedovoljno riješeni imovinsko-pravni odnosi u eksploatacionom polju `Istok dva`, gdje smo obustavili radove i iskop uglja, jer se ispred nas nalazi privatna svojina”, kazao je Novaković.

Prema njegovim riječima, vrijeme povratka na mrežu zavisi od brzine rješavanja ovih imovinsko-pravnih odnosa.

Za sada niko ne može tvrditi kada će se to i desiti.

Nastavi čitati

Društvo

DVORANA U PRIJEDORU POSTALA „SKADAR NA BOJANI“: Nakon 15 godina još 4,2 miliona KM

Sportska dvorana na Urijama u Prijedoru ni nakon gotovo deceniju i po od početka gradnje nije završena, a Grad Prijedor planira da u ovaj projekat uloži dodatnih 4,2 miliona KM.

Prema dosadašnjim procjenama, gradnja je Grad i Vladu Republike Srpske do sada koštala oko 7,7 miliona KM, što znači da bi ukupna vrijednost projekta, sa novim ulaganjima, mogla premašiti 11,9 miliona KM.

I dalje, međutim, nema odgovora na dva ključna pitanja – kada će objekat biti završen i čemu će na kraju služiti.

Od dvorane do zatvorenog bazena

Dodatnu neizvjesnost donijela je ideja gradonačelnika Prijedora Slobodana Javora da se objekat preprojektuje u zatvoreni olimpijski bazen.

Javor je još u maju rekao da Grad ima obezbijeđena dva miliona KM kreditnih sredstava, dok je od republičke vlasti trebalo da dobije još tri miliona KM.

Tada je poručio da bi raspoloživi novac mogao biti iskorišten za raspisivanje tendera za završetak dvorane, ali da prije toga želi provjeriti mogućnost preprojektovanja objekta u bazen, zbog brojnih zahtjeva građana.

Od tada, međutim, nema novih zvaničnih informacija o tome da li će objekat ostati sportska dvorana ili će njegova namjena biti promijenjena.

Na pitanja o sudbini projekta nije odgovarao ni gradonačelnik, dok odgovor nije stigao ni iz Gradske uprave.

Istovremeno, najnovijim izmjenama plana javnih nabavki Grad Prijedor je predvidio dodatnih 4,2 miliona KM za ovaj objekat iz budžeta za 2026. godinu.

Vlada Srpske daje još tri miliona

Vlada Republike Srpske je u maju za kapitalne projekte u Prijedoru odobrila ukupno 9,5 miliona KM, a od tog iznosa tri miliona KM namijenjena su završetku sportske dvorane.

Gradonačelnik Javor je tada govorio o mogućnosti da se kombinacijom gradskih kreditnih sredstava i novca iz republičkog budžeta konačno riješi sudbina objekta.

Međutim, projekat koji je počeo još 2012. godine do danas nije priveden kraju.

Dvoranu je tadašnja gradska vlast, predvođena Markom Pavićem, najavljivala kao značajan sportski objekat, a završetak je bio planiran još za 2016. godinu.

Umjesto toga, deset godina nakon prvobitno najavljenog roka, Prijedor i dalje nema završenu dvoranu.

„Zidaju kao Skadar na Bojani“

Poslanica u Narodnoj skupštini Republike Srpske Maja Dragojević Stojić smatra da je ovaj projekat postao još jedan primjer višegodišnjih obećanja koja nikako da budu realizovana.

„Mi već dugi niz godina imamo priliku da vidimo obećanja o završetku dvorane, kako gradske tako i republičke vlasti. Zidaju to kao Skadar na Bojani“, rekla je Dragojević Stojić.

Ona dovodi u pitanje iskrenost novih najava, s obzirom na to da se ponovo izdvajaju milioni, dok objekat ni nakon 15 godina nije stavljen u funkciju.

Kada je riječ o mogućem pretvaranju dvorane u bazen, smatra da bi takav objekat Prijedoru bio potreban, posebno zbog Vaterpolo kluba koji nema adekvatne uslove za trening.

Milioni uloženi, a dvorana gotovo prazna

Paradoks je da objekat vrijedan milione trenutno praktično nema funkciju.

Prema riječima Dragojević Stojić, najveći dio dvorane ne koristi se, dok je u funkciji samo manji dio koji koristi prijedorski Kuglaški klub „Rudar“.

Projektom je predviđeno da objekat, osim glavnog terena, ima šest sportskih svlačionica, svlačionice za sudije i delegate, ambulantu i dvije sale za zagrijavanje sportista.

Planirani su i dodatni sadržaji – takmičarska kuglana sa četiri staze i ugostiteljskim prostorom, velnes centar, manja sala za borilačke sportove sa dvije svlačionice, kao i poslovni prostori.

Od svega toga, prema dostupnim informacijama, završen je samo dio sa kuglanom i ugostiteljskim objektom.

Koliko će na kraju koštati?

Najveće pitanje sada je koliko će građane Prijedora i Republike Srpske na kraju koštati objekat čija je gradnja počela još 2012. godine.

Dosadašnja ulaganja procjenjuju se na oko 7,7 miliona KM, dok je novim planom predviđeno još 4,2 miliona KM.

To bi ukupni račun podiglo na najmanje 11,9 miliona KM, pod uslovom da se dodatna ulaganja zaista zadrže na planiranom nivou.

A ukoliko se objekat bude preprojektovao iz sportske dvorane u zatvoreni bazen, cijena bi mogla dodatno rasti.

Tako se projekat koji je prvobitno trebalo da bude završen prije gotovo deset godina danas ponovo nalazi na početku nove dileme: završiti dvoranu ili je pretvoriti u bazen – i koliko će građani još morati da plate da bi objekat konačno dobio svrhu.

Nastavi čitati

Aktuelno