Connect with us

Politika

“SMARTMATIC” IMA OPREMU ŠIROM SVIJETA, ali i brojne kontroverze koje ga prate

Centralna izborna komisija BiH posao nabavke uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića dodijelila je kompaniji “Smartmatic”, i u slučaju da te nove tehnologije zažive na oktobarskim izborima otvoriće se brojna pitanja, posebno iz razloga što se za “Smartmatic” u svijetu vežu brojne kontroverze.

Inače, posao nabavke novih tehnologija težak 74,5 miliona KM dodijeljen je grupi ponuđača i to “Smartmatic BiH” kao nosiocu grupe, a u čijem sastavu su još i “Smartmatic International Holding” B.V Amsterdam iz Nizozemske i DSC Agencija za zaštitu ljudi i imovine iz Sarajeva. Ovi ponuđači, iako nisu bili najpovoljniji, ipak su izabrani, međutim tek predstoji period žalbe, tako da nije isključeno da ova nabavka na kraju bude i poništena, ali ne bi bilo iznenađenje i da bude potvrđena. Žalbu su najavile dvije članice konzorcijuma koji je predvodio “Planet Soft”, a koji su, za razliku od “Smartmatica”, ponudili da će taj posao uraditi za 17 miliona KM manje, odnosno za oko 57 miliona KM.

Kompanija Smartmatic – struktura i vlasništvo
Kada je riječ o “Smartmatic” kompaniji, njena oprema za sprovođenje izbora nalazi se širom svijeta. Radi se o privatnoj multinacionalnoj kompaniji koju su osnovali venecuelanski inženjeri, ali danas je pravno i finansijski strukturisana kao britansko-nizozemska korporacija. Krovna firma je “SGO Corporation Limited” sa sjedištem u Londonu, a ispod nje nalazi se “Smartmatic International Holding” u Nizozemskoj. Na čelu SGO u Londonu je Mar Malok – Braun, britanski diplomata i bivši zamjenik generalnog sekretara UN. Kompanija u Nizozemskoj služi kao čvorište za njihove međunarodne korporativne operacije.

Kontroverze u svijetu
Za tu kompaniju u svijetu vežu se brojne kontroverze. Filipini, Venecuela, Kenija, SAD, Južna Afrika, Argentina itd. samo su neke od zemalja gdje su pojedinci, opozicija, ili nevladin sektor izrazili ozbiljnu sumnju na rad kompanije “Smartmatic”.

Ova kompanija provodila je izbore u Venecueli recimo od 2004. do 2017. godine, kada je napustila ovu zemlju optuživši vlast za manipulaciju podacima o izlaznosti. Naveli su tada da je broj glasača uvećan za najmanje milion, nakon čega su prekinuli saradnju sa tom zemljom. Kasnije, prema pisanju pojedinih medija, ova kompanija pokušala se vratiti na tržište Venecuele na način da je osobi zaduženoj za izbornu administraciju kupila i u vlasništvo prenijela luksuznu vilu sa bazenom u centru Karakasa. Ova vila je i dio sudskog procesa koji se protiv “Smartmatica” vodi u SAD.

Pravni problemi i optužbe
Kada je riječ o tom procesu, to su možda i najteže optužbe. Suština je u tome da je Ministarstvo pravde SAD podiglo 2024. godine optužnicu protiv osnivača kompanije i jednog od direktora zbog sumnje da su učestvovali u šemi podmićivanja bivšeg predsjednika filipinske izborne komisije, i to kako bi osigurali ugovore vrijedne više od 182 miliona dolara za izbore 2016. godine. “Smartmatic” tvrdi da je riječ o politički motivisanom postupku.

Još ranije ljudi bliski Donaldu Trampu, predsjedniku SAD, optužili su ovu kompaniju da je u okrugu Los Anđelesa 2020. godine radila u “korist Džoa Bajdena” te da je, između ostalog, i Tramp izgubio izbore zbog toga. Zbog ovoga “Smartmatic” je protiv medijskih kuća podnio tužbe teške milijarde dolara, a neke od njih su se kasnije nagodile priznajući da optužbe nisu bile osnovane.

Dalje, u Keniji su se tokom izbora 2022. godine pojavile optužbe da su trojica zaposlenih u toj kompaniji imala neovlašten pristup izbornim serverima, i to mjesecima prije glasanja. Vrhovni sud Kenije na kraju je odbacio tu tužbu, ali se tamo i dalje povremeno vodi rasprava na tu temu.

U Argentini kompanija je takođe bila u središtu političke borbe. Nekoliko dana prije izbora 2019. godine opozicija u Argentini je tražila od suda da ukloni “Smartmatic”, tvrdeći da sistem nije prošao reviziju i da nije bezbjedan. I na simulacijama prije samih izbora sistem je u nekoliko navrata bio zakazao, međutim na kraju su izbori provedeni i sve je ostalo na riječima.

Izazovi u BiH
U slučaju konačnog izbora “Smartmatica” za dobavljača opreme za uvođenje novih tehnologija pitanje je da li će doći do transparentnijih izbora ili će se kritika umjesto na biračke odbore usmjeriti na softver. Osim toga, iz CIK-a još nisu pojasnili kako planiraju uvođenje novih tehnologija s obzirom na to da Izborni zakon BiH još nije izmijenjen, a u kojem stoji da se glasovi broje ručno i da je izgled glasačkog listića takav da ga ne može “obraditi” nijedan skener.

Related Topics:

Politika

HOĆE LI OVOGA PUTA ZAUSTA ZAVESTI RED? Od „trijaže zaposlenih“ do obećanja koja čekaju već četiri godine

Hoće li ovog puta zaista zavesti red?

Radnici koji ne dolaze na posao, ali uredno primaju platu, stranački kadrovi koji se baškare na egzotičnim destinacijama, oni koji su alergični na žir i oni koji ne mogu čučnuti ili izdržati na suncu.

Ako je vjerovati upozorenjima funkcionera vlasti, javni sektor Republike Srpske prava je riznica kadrovskih bisera, u kojoj se, izgleda, može pronaći svega osim dovoljno razloga da se konačno zavede red.

Godinama se najavljuju čistke, provjere i sankcije, traže se neradnici i obećava uvođenje reda, a taman kada se pomisli da su svi problemi pobrojani, na scenu stupa nova akcija – ovoga puta pod nazivom „trijaža zaposlenih“.

“Narodni čovjek”

Predsjednik SNSD Milorad Dodik, nedavno je poručio da je malo onih koji su posao u zgradi Vlade Republike Srpske dobili zato što su stručnjaci i da vjerovatno postoji značajan broj viškova koje treba što prije riješiti.

– Svako ko radi u toj zgradi mora pokazati da je narodni čovjek. Malo je njih tu došlo zbog toga što je stručnjak. Mnogi su zaposleni po ovakvim ili onakvim odnosima. Vratite ovom narodu svojim ponašanjem, svojim pristupom, svojim odnosom. Vidjećemo… Vjerovatno tu već ima značajan broj viškova koje moramo riješiti što prije moguće. Moramo uvesti automatizaciju u administraciju, moramo učiniti veću odgovornost – rekao je Dodik gostujući na RTRS.

Najavio je i rekonstrukciju mnogih sistema, uz poruku da će oni koji svojim radom koče procese morati otići.

– Ako se utvrdi da stoji zbog direktora ili skupine ljudi, to će se rješavati. Skupina ljudi mora otići – poručio je Dodik.

I tako se priča o sređivanju javnog sektora ponovo vratila na početak. Ili, preciznije, na neku od prethodnih stanica, jer su se u posljednjih nekoliko godina smjenjivali gotovo isti problemi, samo s različitim opisima i novim obećanjima da će ovog puta sve biti drugačije.

Još krajem 2022. godine Dodik je najavio da će Vlada početi da čisti javni sektor od zaposlenih koji primaju platu, a ne dolaze na posao. Rok za početak akcije bio je sedam dana.

– Počećemo da čistimo sve one koji se vode da su zaposleni, a nisu zaposleni, ne dolaze na posao. Oni moraju da napuste javni sektor. Vidjećemo kako to izgleda već za sedam dana – poručio je tada Dodik.

Tadašnji premijer Radovan Višković, koji je stajao rame uz rame s Dodikom, potvrdio je da u javnim preduzećima ima ljudi koji su uredno na platnom spisku, ali ih nema na radnom mjestu. Neki su, prema njegovim riječima, čak boravili van BiH, na egzotičnim destinacijama.

Rukovodiocima je trebalo poslati dopise i dati im sedam dana da riješe problem, uz upozorenje da će u suprotnom snositi sankcije.

Sedam dana se, pod magijom kadrovske politike, pretvorilo u četiri godine.

Ne treba zaboraviti ni da je Višković 2025. godine poručio da više neće biti zapošljavanja po stranačkoj liniji, odnosno da niko neće moći da dovede svog partijskog kolegu za ručicu i smjesti ga u javno preduzeće bez saglasnosti Vlade.

– Neće nitko više moći dovesti nekog svog stranačkog kolegu za ručicu i zaposliti ga – poručio je tada Višković, najavljujući i sankcije za odgovorne.

Ako su stranačke „ručice“ već trebalo da postanu prošlost, ostaje pitanje koliko je takvih zapošljavanja zaista spriječeno i ko je za to trebalo da odgovara.

A onda je 2024. godine Savo Minić, tadašnji ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, otvorio i pitanje radnika koji, prema njegovim riječima, nisu baš sposobni za obavljanje poslova za koje svakog mjeseca primaju platu.

Tako je u „Šumama Republike Srpske“ pronašao oko 400 radnika alergičnih na žir, dok je za zaposlene u RiTE „Ugljevik“ i „Elektroprivredi Republike Srpske“ rekao da ima i onih koji ne mogu čučnuti ili biti na suncu.

Nije, dakle, da vlast nije ukazivala na probleme. Naprotiv, tokom godina dobili smo prilično slikovite opise svega što ne valja u javnom sektoru. Ono što se mnogo rjeđe čuje jeste epilog: koliko je zaposlenih udaljeno s radnih mjesta, koliko je spornih zapošljavanja poništeno, ko je kažnjen zbog toga što je omogućio da neko prima platu, a ne dolazi na posao…

Nepodobni kadrovi

Komunikolog Mladen Bubonjić ne vjeruje da će najavljene čistke ovog puta donijeti suštinske promjene. Smatra da je uglavnom riječ o kozmetičkim potezima i obračunu s nepodobnim kadrovima, kako bi se koalicionim partnerima i saradnicima pokazalo šta ih čeka ako otkažu poslušnost.

-Biće kao i do sada kada su bile u pitanju najavljene i donekle provedene čistke. Ne vjerujem da će biti išta drugačije ovaj put. Vidjeli smo da je i ATV krenuo u obračun sa Blaškom Kaurinom, čisto sumnjam da su to sami smislili. Vjerovatno su na sceni pritisci i ucjene i pokazivanje određenim koalicionim partnerima ili saradnicima gdje im je mjesto – rekao je Bubonjić za Sprskainfo.

Dodaje da se godinama ništa ne preduzima protiv pojedinaca za koje postoje indicije ili dokazi o koruptivnim radnjama, sve dok su lojalni onima koji upravljaju sistemom.

– Da ima dobre namjere, svi ti ljudi ne bi bili postavljeni na ta mjesta i ne bi radili sve što su radili sve te godine. Ne mislim samo na ljude koji će sada biti smijenjeni i protiv kojih će možda biti pokrenuti procesi, već na sve one koji su pozicionirani, a more ih je, na javnim funkcijama za koje postoje indicije ili dokazi da su radili koruptivne radnje i ništa se, svih ovih godina, nije radilo po tom pitanju. Jedino kada se otkaže poslušnost vođama ili onima koji su gospodari svega, dođe do smjena ili do procesuiranja, a do tada, šta god da radili i koliko god bili umiješani u neke radnje, koliko god devastirali javna preduzeća, ništa im se ne može – kategoričan je Bubonjić.

Da od najavljenih čistki vjerovatno neće biti mnogo, smatra i Damjan Ožegović iz Transparensi Internešenela u BiH. Podsjeća da su i ranije najavljivani obračuni s neradnicima koji primaju platu, a ne dolaze na posao, ali da je teško očekivati da će vlast uklanjati kadrove koje je sama postavila.

-Velike najave, a vjerovatno od njih neće biti ništa. Ne trebamo zaboraviti da su većina ljudi, koji su zaposleni u javnom sektoru, upravo dovedeni od tih struja koje su najavljivali čistke, tako da nije za očekivati da sami svoje ljude otpuštaju – kaže Ožegović za Srpskainfo.

Nastavi čitati

Politika

“MAKAR TO BIO I RADOVAN KARADŽIĆ”: Bodiroga poručio da su Petrović “i njemu slični” ZAVRŠILI SA SDS

Ko prekrši član 13. Statuta Srpske demokratske stranke, automatski prestaje da bude član SDS. O tome nema rasprave.

Poručio je ovo član Predsjedništva SDS Ognjen Bodiroga.

– Zamislite koliko neko mora biti politički neodgovoran da javno podržava kandidata druge političke stranke za inokosnu funkciju, a zatim pokušava da opravda takav postupak. Zamislite koliko neko mora biti politički neodgovoran da na lokalnim izborima 2024. godine u Loparama podrži protivkandidata Rade Savića, kandidata SDS, i time stane na stranu političkog protivnika sopstvene stranke. Upravo to je učinio Ljubiša Petrović, a sada pokušava da opravda takav postupak – kaže Bodiroga.

Takvo ponašanje bi, dodaje on, možda moglo proći negdje drugdje, ali u SDS ne bi smjelo.

– Dakle, ko god prekrši član 13. Statuta, nije više član Srpske demokratske stranke pa makar to bio i Radovan Karadžić. Najgore od svega jeste to što takvo ponašanje brane ljudi koji su išli na feštu kod Nenada Nešića nakon njegovog izlaska iz zatvora. I to dovoljno govori o njihovim političkim principima i dosljednosti – rekao je on.

Bodiroga kaže da je proces pročišćavanja SDS počeo i da se neće zaustaviti.

– To vam garantujem. Sva ostala piskaranja preko lažnih profila ili od ljudi koji to iz nekog razloga moraju da rade predstavljaju samo trošenje energije. Ljubiša i njemu slični završili su sa Srpskom demokratskom strankom, i to ne kažem ja nego Statut Srpske demokratske stranke – zaključio je Bodiroga.

Nastavi čitati

Politika

CIK BROJI POSLJEDNJE DANE MANDATA, smjene i izbor novih članova već u martu?

Nakon konstituisanja Parlamentarne skupštine BiH i formiranja vlasti u Bosni i Hercegovini, jedno od prvih ozbiljnijih pitanja koje bi se moglo pokrenuti je izbor novih članova Centralne izborne komisije BiH.

“Ima puno stvari koje nismo realizirali iz proteklog dogovora od prije četiri godine. U dvanaestom mjesecu 2022. smo dogovorili da ćemo riješiti pitanje Središnjeg izbornog povjerenstva, pa evo prođoše još jedni izbori sa istom tom strukturom, mimo zakona”, rekao je nedavno Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Inače, HDZ i SNSD već godinama tvrde da postojeći sastav Centralne izborne komisije BiH nije legalan i legitiman, odnosno da su izabrani mimo zakona. HDZ i SNSD su odmah nakon izbora četvoro, od ukupno sedam članova CIK-a, izašli sa stavom da je sve urađeno mimo zakona i da su kao članovi komisije imenovani stranački kadrovi.

Tih četvoro članova CIK-a Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izabrao je u martu 2020. godine, a to su Ahmet Šantić, Suad Arnautović, Vanja Bjelica Prutina i Jovan Kalaba. Prethodno, Predstavnički dom je donio odluku da Šantiću i Arnautoviću mandat prestaje zbog isteka. Nekoliko mjeseci kasnije, kao član CIK-a izabran je Željko Bakalar, na prijedlog DF-ovog poslanika. Svi oni imenovani su na mandat od sedam godina.

Tri od pet članova ispunjava uslove za penziju
Kasnije, u aprilu 2021. godine kao član CIK-a izabran je i Vlado Rogić, dok je Irena Hadžiabdić i dalje član CIK-a, iako joj je formalno pravno mandat istekao još 2023. godine s obzirom na to da je njeno posljednje imenovanje bilo 2016. godine.

Zanimljivo je i da su Arnautović, Kalaba i Hadžiabdićeva već ispunili uslove za penziju, međutim “smjene po sili zakona” spasao ih je Kristijan Šmit, koji je namećući izmjene Izbornog zakona BiH propisao da “postojeći članovi CIK-a ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju”. Hadžibadićeva je uslove za penziju ispunila prošle godine, a Arnautović i Kalaba još 2023. godine.

Dakle, u suštini, već u martu ove godine sedmogodišnji mandat ističe Šantiću, Arnautoviću, Kalabi i Bjelica Prutini, a u maju i Bakalaru. Hadžibadićevoj je istekao još 2023. godine, a Rogiću ističe u aprilu 2028. godine.

Iako formalno pravno članovi CIK-a ne mogu biti članovi partija i povezani sa njima, iz glasanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, ali i političkih rasprava na temu legalnosti članova CIK-a, evidentno je da svi postojeći članovi CIK-a imaju podršku određenih političkih partija.

Ono što je izvjesno, a što se već najavljuje je da će HDZ i SNSD insistirati da se biraju novi članovi CIK-a, a to i sam Izborni zakon BiH nalaže s obzirom na to da će se u martu stvoriti preduslovi da zbog isteka mandata bude razriješeno dužnosti pet od ukupno sedam članova CIK-a.

Kako se bira Centralna izborna komisa BiH
Prema postojećem Izbornom zakonu BiH, za izbor članova CIK-a formira se komisija koju čine sedam članova, i to dva koje imenuje predsjednik VSTS-a iz redova članova VSTS-a, zatim tri imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove iz redova Predstavničkog doma, dok dva člana imenuje predsjednik CIK-a iz reda članova Centralne izborne komisije BiH. Posao ove komisije je da Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predloži članove komisije za imenovanje.

Kada je riječ o Izbornom zakonu BiH, u njemu je navedeno i da CIK najkasnije 180 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH obavještava Kolegijum Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH da članovima ističe mandat. To znači da je CIK to već trebalo i da uradi. Dalje, najkasnije 150 dana prije isteka mandata članova CIK-a komisija treba da raspiše javni konkurs za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija.

S obzirom na to da su izbori tek provedeni, ovaj posao sasvim sigurno sačekaće novi saziv Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zanimljivo je i da je HDZ svojim predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH koje se nalaze u proceduri želio promijeniti proceduru izbora članova Centralne izborne komisije BiH. Njihov prijedlog je da konkurs sprovode i članove predlažu članovi Kolegijuma Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, međutim taj prijedlog još je daleko od usvajanja.

Nastavi čitati

Aktuelno