Connect with us

Politika

MARAN: “Ključni problem zdravstvenog sektora Srpske je PREKOMJERAN UTICAJ POLITIKE!”

Doktor Milorad Maran, član Predsjedništva Gradskog odbora Banjaluka Pokreta Sigurna Srpska, upozorio je da je jedan od ključnih problema u zdravstvenom sistemu Republike Srpske prekomjeran uticaj politike, koji direktno utiče na status i motivaciju zdravstvenih radnika.

Maran, koji je gotovo dvije decenije zaposlen u zdravstvenom sistemu, ističe da nezadovoljstvo među medicinskim osobljem nije proizvod puke kritike, već realnih i dugotrajnih problema koji se sistemski zanemaruju.

– Pogrešno je sve svoditi na kritiku, ali je još gore zatvarati oči pred činjenicom da su uzroci problema duboki i složeni. Ipak, ključni uzrok iz kojeg proizilaze svi ostali jeste uticaj politike na zdravstveni sistem – naglasio je Maran.

On je posebno ukazao na praksu da se pitanje povećanja plata zdravstvenim radnicima često aktuelizuje u izbornim godinama, i to nakon političkih istupa, a ne kao rezultat sistemskog i institucionalnog dijaloga.

– S pravom se postavlja pitanje zašto o tako važnoj temi kao što su plate zdravstvenih radnika odlučuje politika, umjesto da se to rješava kroz jasno definisane mehanizme, kolektivne ugovore i dogovor socijalnih partnera, kao što je praksa u većini zemalja Evropske unije – rekao je Maran.

Prema njegovim riječima, u uređenim sistemima plate u zdravstvu prate ekonomske pokazatelje poput inflacije i rasta BDP-a, što zaposlenima obezbjeđuje stabilnost i predvidivost, dok u Republici Srpskoj one često zavise od političke volje i izbornog ciklusa.

Maran je ukazao i na razlike u primanjima zdravstvenih radnika između entiteta, navodeći da su plate ljekara specijalista u Federaciji BiH u prosjeku više za 20 do 25 odsto u odnosu na Republiku Srpsku.

– Danas se plate specijalista u Republici Srpskoj kreću između 2.400 i 2.700 KM, dok u Federaciji BiH, u zavisnosti od kantona, iznose od 2.500 do 3.700 KM. Da li je to posljedica političkog uticaja ili pogrešne ekonomske politike, ostavljam ekonomistima, ali je činjenica da ta razlika postoji – naveo je Maran.

On je podsjetio i na period pandemije virusa korona, kada je, kako kaže, ukazivao na kratkoročne i nedovoljne mjere podrške zdravstvenim radnicima, umjesto sistemskih rješenja.

– Tada sam govorio da se ne može ozbiljan sistem graditi na povremenim novčanim stimulacijama, dok istovremeno svjedočimo brojnim aferama i sudskim procesima koji su bacili sjenu na zdravstveni sektor. Zbog toga sam bio izložen žestokim napadima, ali i danas stojim iza svake izgovorene riječi – poručio je Maran.

Kao rješenje, on ističe neophodnost potpune depolitizacije zdravstvenog sistema, uvođenje jasnih i transparentnih pravila u oblasti plata, kao i profesionalizaciju kadrovske politike.

– Zdravstvo ne može biti stabilno bez depolitizacije. Kadrovska rješenja moraju biti zasnovana na znanju i struci, a ne na političkoj pripadnosti. Samo tako možemo zadržati kvalitetne ljude, povećati njihovu motivaciju i obezbijediti građanima zdravstvenu zaštitu kakvu zaslužuju – zaključio je Maran.

Politika

RAZOTKRIVANJE POČELO U RUGIP-u! Da li krečenje državnih prostorija stvarno košta skoro 20 KM po kvadratu?

Nakon što se u medijima pojavila informacija da bi krečenje prostorija RUGIP-a moglo biti plaćeno i do 19,3 KM po kvadratu, iz RUGIP su demantovali te tvrdnje.

Njihov demant prenosimo u cjelosti:

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) danas, 18.06.2026. godine objavila je Obavještenje o nabavci broj 164-1-3-77-3-79/26 za postupak nabavke, nabavka radova krečenja u proistorijama RUGIP-a. Shodno tome, navodi u tekstu na portalu Capital.ba pod naslovom „RUGIP molerima plaća 19,3 KM po kvadratu“ koji je objavljen danas, 18.06.2026. godine u 13:31 nisu tačni. Naime, ističemo da kvadratura koja je navedena na strani 4 tenderske dokumentacije broj 21.06/404 85/26 u iznosu od 6.063,16 m², predstavlja isključivo korisnu površinu objekta i ne odražava stvarni obim molerskih radova koji su predmet ove nabavke.

Prilikom formiranja cijena potencijalnih ponuđača, kao relevantan parametar ne uzima se samo korisna površina objekta, već ukupna površina zidova i plafona koji se kreče.

U predmetnoj tenderskoj dokumentaciji, na strani 3, nedvosmisleno je navedeno da površina za krečenje iznosi približno tri puta više od korisne površine objekta, što predstavlja oko 18.100 m2 (što je vidljivo i iz Obrasca za cijenu ponude – Aneks 2). Takođe, ističemo da iznos od 100.000,00 KM (bez PDV-a) predstavlja procijenjenu vrijednost nabavke, a ne cijenu koju su ponuđači obavezni ponuditi u postupku javne nabavke, jer procijenjena vrijednost služi kao osnov za planiranje postupka od strane ugovornog organa, dok se konačna ponuđena cijena formira na osnovu samostalne kalkulacije ponuđača.

Prilikom formiranja ponuđene cijene uzeta je u obzir i činjenica da se predmetni radovi izvode na više različitih lokacija, što podrazumijeva dodatne troškove organizacije posla, prevoz i smještaj radnika, transport materijala i opreme, kao i povećano vrijeme potrebno za izvršenje radova.

Nastavi čitati

Politika

BORCI GUBE STRPLJENJE: BORS sprema “SPISAK SRAMOTE” za javna preduzeća koja ignorišu djecu poginulih heroja!

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić pozvao je javne institucije i preduzeća da budu ažurniji kada je riječ o zapošljavanju djece poginulih boraca.

“Nadam se da će to shvatiti kao zadatak i moralnu obavezu koja je daleko ranije trebala da bude ispunjena. To je najmanja što možemo da učinimo za naše poginule saborce”, rekao je Ostojić novinarima u Banjaluci nakon sjednice Predsjedništva BORS-a.

On kaže da nije zadovoljan kako teče ovaj proces, podsjetivši da bi, u skladu sa ranijim obećanjem, do kraja godine trebalo da bude zaposleno 500 djece poginulih boraca. Ostojić je ukazao da bi javne republičke i lokalne institucije i preduzeća trebali da se vode primjerom resornog ministarstva u kojem je već zaposleno dvoje djece poginulih boraca.

“Lani je sproveden javni poziv na koji se javilo otprilike 500 djece poginulih boraca od ukupno oko 1.500 koji su na evidencijama biroa za zapošljavanje”, rekao je Ostojić.

On je osudio aktuelnu i nečasnu medijsku harangu koju prema BORS-u i njegovim članovima, bez ikakvih dokaza, vrše opskurni portali i ljudi sa lažnih profila na internetu.
“Ako je bilo ko iz BORS-a napravio krivično djelo ili nešto zloupotrijebio, tražim od institucija Srpske da ga pozovu na odgovornost i da bude procesuiran. Ali ovo što se dešava nema smisla. Kako god, BORS će ostati jedinstven i složan radi očuvanja Srpske i boljeg položaja boračkih kategorija, te mira i slobode u Republici”, rekao je Ostojić.

Predsjednik Predsjedništva BORS-a Milovan Gagić rekao je da daju punu podršku resornom ministru i premijeru Savi Miniću da završe proces zapošljavanja djece poginulih boraca.

“Resorni ministar je zaposlio dvoje djece, a ostali na lokalnim i drugim nivoima prave se gluvi. Nisu shvatili ozbiljno nalog Vlade i premijera Minića, što BORS osuđuje”, rekao je Gagić.

On je poručio da će BORS, ukoliko u zapošljavanju djece poginulih boraca uskoro ne bude pozitivnih promjena, javno prozvati sve rukovodioce javnih lokalnih i drugih institucija, te preduzeća.

“Zapošljavanje djece poginulih boraca nije i ne smije biti igrarija”, poručio je Gagić.

Nastavi čitati

Politika

SISTEM PRED KOLAPSOM! Budžet kasni, reforme stoje, a posao dobijaju samo oni sa POLITIČKOM VEZOM!

Usvajanje budžeta institucija Bosne i Hercegovine, kao i skoro svake godine, kasni. Zbog toga plate službenika ne mogu rasti, ali raste nezadovoljstvo.

Stižu upozorenja da su institucije sve manje privlačan poslodavac, dok se zapošljavanje često dovodi u vezu s političkim vezama. Sve to se povezuje i sa sporim i nedovršenim reformama javne uprave, koje, kako ocjenjuju analitičari, koči nedostatak političke volje. Sistem ostaje spor i opterećen, a građani i privreda to plaćaju kroz razne dugotrajne i komplikovane procedure.

Više od 140 ministarstava i stotine upravnih organizacija na četiri administrativna nivoa. To je slika javne uprave u složenom i decentralizovanom sistemu Bosne i Hercegovine.

Agencije, direkcije, zavodi, instituti, gradske i opštinske uprave, brojne službe za pružanje usluga građanima i privredi, te niz drugih institucije sa javnim ovlašćenjima.

– Javna uprava više nije najpoželjniji poslodavac u Bosni i Hercegovini. Ne mogu se povećati plate. Osnovica je u zadnje tri godine povećana za 29%, skoro trećinu je povećana, no vidite da Predsjedništvo, nažalost, opet nije usvojilo prijedlog budžeta. Mogu reći i da su zaposleni nezadovoljni s tim, i tu se šalje jedna vrlo loša poruka – poručio je Davor Bunoza, ministar pravde BiH.

Na entitetskom nivou, službenici su nešto plaćeniji, pa su samim tim, kaže stručnjak za reformu javne uprave Haris Ćutahija, ovi poslovi na nižim nivoima vlasti, građanima poželjniji. Međutim, dodaje on, u praksi se, na svim nivoima, zapošljavanje u javnoj upravi ne zasniva uvijek na zaslugama i stručnim kvalifikacijama.

– Kod nas je nekako javna tajna da se ta radna mjesta dobijaju preko štele, nažalost, to je tako, to je javna tajna – ističe Haris Ćutahija, Vanjskopolitička inicijativa BiH.

Sve to, upozoravaju iz Transparensija, dovodi do smanjene efikasnosti javne uprave. Do dužih redova pred šalterima, složenih procedura, beskrajnog sakupljanja dokumenata, sporog rješavanja zahtjeva, izdavanja dozvola, potvrda i uvjerenja. Trpe građani, ali trpi i privreda.

– U Bosni i Hercegovini već neko vrijeme imamo situaciju da je javna uprava, odnosno reforma javne uprave, u stagnaciji. Ni akcioni planovi za reformu javne uprave nisu usvojeni na svim nivoima. Republika Srpska i državni nivo još nisu usvojili akcione planove. To je definitivno nešto što je prepreka za realizaciju onoga što je predviđeno akcionim planovima – kaže Srđan Blagovčanin, iz TI BiH.

– Bosna i Hercegovina je još uvijek u ranoj fazi razvoja reforme javne uprave i takođe zaostaje za drugim državama na Zapadnom Balkana – dodaje Helena Lagerlof, ambasador Švedske u BiH.

Posljednjih godina u javnosti se često čuje: “5+2 uslova za zatvaranje OHR-a” i “tri uslova za početak pristupnih pregovora”, a skoro da se i ne pominje nekada famoznih 14 prioriteta.

Bez ispunjavanja ovih obaveza, isticali su ranije iz Brisela, BiH ne može postati dio Evropske unije. Među njima je i reforma javne uprave, koja bi na kraju tog procesa morala biti oslobođena političkog uticaja, piše Euronews.

Nastavi čitati

Aktuelno